Znanstvenici rekonstruirali razvoj stanica u embriju miša

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati obiteljsko stablo stanica u embriju miša, hvatajući trenutak od prve diobe oplođenog jajašca do formiranja organa.

Tehnologija nazvana DNA Typewriter ubrizgana je u genetski materijal oplođenog jajašca miša, gdje se ponaša kao brodski dnevnik koji bilježi povijest svake stanice. Rezultati su objavljeni u časopisu Science, a istraživanje su vodili Jay Shendure sa Sveučilišta Washington i Chengxiang Qiu s Dartmouth Collegea.

Radi se o metodi koja ne reže DNK, ne ostavlja ožiljke i ne briše prethodne zapise — što je bio problem starijih tehnika. Svaki put kad se stanica podijeli, uređaj upiše novi znak na sljedeći prazan redak, uvijek u istom nizu. Taj niz onda doslovno ispisuje povijest dioba.

Što su otkrili

Istraživači su pokušali snimiti razvoj u 100 oplođenih jajašaca, a uspjeli su analizirati 10 embrija. U trećem embriju sustav je bio najaktivniji i prikupio je najbogatiju povijest, pa su se na njemu detaljno zaustavili.

Otkrili su da su se dvije prve stanice jasno razlikovale i da su gotovo sve kasnije stanice mogle biti vraćene do jedne od njih. Jedna od tih dviju osnivačkih stanica proizvela je više potomaka, ali su obje dale raznolike tipove stanica u gotovo jednakom omjeru.

Pokazalo se i da sudbina stanice nije zaključana odjednom. Krvne stanice i mrežnica odlučile su se relativno rano, dok se vanjski sloj kože odlučio znatno kasnije. Različiti tipovi stanica svoje su identitete usvajali po vlastitim rasporedima.

Zašto je to važno

Ovo nije samo tehnički podvig. Razumijevanje razvojnih linija moglo bi dugoročno unaprijediti znanje o prirođenim malformacijama, neurorazvojnim stanjima, genetskim poremećajima i raku. Ako znamo kada i kako stanica donosi odluku o svojoj sudbini, lakše prepoznajemo i trenutak kada taj proces krene po zlu.

No postoji i druga strana koju izvor ne spominje. Ista tehnologija koja bilježi razvoj mogla bi se zloupotrijebiti za ciljano mijenjanje stanica, pa i za stvaranje organizama po narudžbi. Tko će kontrolirati takve alate i prema kojim pravilima — to pitanje ostaje potpuno otvoreno.

Metoda je za sada primijenjena samo na miševima, a ljudi su daleko složeniji. Ipak, smjer je jasan: znanost sve preciznije čita knjigu života, a društvo još nije odlučilo koliko duboko smije zaviriti u njezine stranice.