Van Goghova Zvjezdana noć nastala mjesec dana kasnije nego što se mislilo

Van Goghova Zvjezdana noć nastala mjesec dana kasnije nego što se mislilo
0
0

Studija objavljena u časopisu Scientific Reports tvrdi da je Vincent van Gogh svoje remek-djelo naslikao prema stvarnom nebu viđenom iz bolnice u Saint-Rémyju, oko 22. srpnja 1889. godine. Tim predvođen Elijahom Jeong-hyunom Kimom, inače direktorom seulske tvrtke za teleskope i doktorandom na sveučilištu Kyung Hee, proveo je godine na forenzičkoj astronomiji i proučavanju umjetnikove korespondencije kako bi došao do tog datuma.

To je mjesec dana kasnije od uvriježenog datiranja. Povjesničari umjetnosti godinama smještaju nastanak slike u lipanj 1889., nedugo nakon što je Van Gogh dobrovoljno ušao u azil. Nekoliko mjeseci prije toga, u svađi sa slikarom Paulom Gauguinom, odrezao si je lijevo uho.

Mjesec koji nije bio srp

Ključni problem s lipnjem je astronomski. Jose Luis Aragon s Meksičkog autonomnog nacionalnog sveučilišta, koji je „Zvjezdanu noć” proučavao kao fizičar i nije sudjelovao u istraživanju, kaže da sredinom lipnja 1889. mjesec nije bio tanki srp kakav je Van Gogh naslikao. To je, kako navodi, „prava zagonetka”.

Kim je 2019. putovao u Francusku dvaput — prvi put sredinom lipnja, drugi put oko 22. srpnja. U srpanjskom predzoru, piše, vidio je sjajne zvijezde kako izlaze, posve drukčije od lipanjskog neba. Njegov tim potom je rekonstruirao nebo nad Saint-Rémyjem i pronašao da se oblik mjeseca prije zore poklapa sa slikom, uz zvjezdano jato Hijade u zviježđu Bika koje izlazi na istoku uz Veneru. Analize vremenskih prilika, tvrde, pokazuju da je nebo bilo dovoljno vedro da Van Gogh sve to vidi.

I sam umjetnikov životopis uklapa se u novu verziju. Smatra se da je Van Gogh napadaj doživio upravo u srpnju, ali tim tvrdi da se to dogodilo kasnije u mjesecu, na temelju analize pisama koje je slikar razmjenjivao s bratom. Neka od tih pisama spominju cvrčke — još jedan trag koji upućuje na topliji srpanj.

Nebo kao kompozit, ne kao trenutak

Ni sam Kim ne tvrdi da je slika snimak jedne noći. „Nema dva ista neba. Nešto se uvijek mijenja. Vjerujem da je Vincent te promjene primijetio i stavio ih u sliku”, rekao je. Dodao je i da je spreman na okladu: „Uvjeren sam da je 22. srpnja bolji datum.”

Aragon je suzdržaniji. Studiju ocjenjuje kao „pažljivu i istinski interdisciplinarnu”, ali srpanjski datum vidi kao „zanimljivu hipotezu, a ne riješen odgovor”. Podsjeća da je Van Gogh slikao u ateljeu, prema skicama i sjećanju, pa je nebo vjerojatno spoj više noći, što i sami autori priznaju. Ono što ga najviše uvjerava nije datum, nego šira poruka: „Slika nije čista fantazija. Van Gogh je vrlo pažljivo promatrao stvarno nebo.”

Zanimljiv je i jedan detalj koji govori o tome kako nastaju ovakve studije. Kim, čovjek koji je godine posvetio astronomiji slikareva neba, nikada nije vidio „Zvjezdanu noć” uživo u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. „Sad kad je rad objavljen, stvarno moram otići i vidjeti je, zar ne?”, rekao je.

astronomijapovijest umjetnostiVan GoghZnanostZvjezdana noć

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

0 komentara

Još nema komentara. Budite prvi.

    © 2026 – Portal Logično

    POVEZANE VIJESTI