Lignje imaju stanice slične ljudskom uhu po cijelom tijelu

Tim Sveučilišta Case Western Reserve, predvođen Brianom McDermottom, objavio je u časopisu Current Biology prvu cjelovitu trodimenzionalnu kartu takozvanih dlačnih stanica na tijelu lignje. Do sada se znalo da te stanice postoje na glavi i krakovima, no nova metoda snimanja pokazala je da ih lignje imaju stotine duž cijele površine tijela.

Otkrivene su svjetlosnom mikroskopijom, tehnikom koja laserskom zrakom osvjetljava jedan sloj tkiva odjednom i tako gradi detaljne 3D slike bez oštećenja uzorka. Dio istraživanja obavljen je u Morskom biološkom laboratoriju u Woods Holeu u Massachusettsu, u sklopu trogodišnjeg programa proučavanja sluha lignji.

Kako dlačice pretvaraju vibracije u zvuk

U ljudskom uhu zvuk putuje do pužnice, organa u unutarnjem uhu obloženog tisućama dlačnih stanica. Svaka od njih nosi snop sitnih dlačica zvanih stereocilije, a njihova visina određuje frekvenciju koju stanica prepoznaje. Vibracije pokreću dlačice, stanice šalju poruke živčanom sustavu, a mozak ih pretvara u zvuk.

Istraživanje pokazuje da lignje, za razliku od riba čiji snopovi dlačica ne mijenjaju duljinu, reguliraju visinu tih snopova kako bi se uskladile s različitim frekvencijama kretanja vode. Koža lignje tako funkcionira slično ljudskom uhu, što je čini obećavajućim modelom za proučavanje sluha.

McDermott ističe da je upravo snop dlačica ono što strada kada dijete rodi gluho ili kada osoba izgubi sluh. Kod sisavaca se te stanice ne obnavljaju, pa svako oštećenje znači trajni gubitak. Lignje, međutim, te stanice održavaju i obnavljaju tijekom života, što otvara pitanje koje istraživanje nije postavilo: ako lignje mogu obnoviti dlačne stanice, zašto to sisavci ne mogu i tko uopće odlučuje da je trajni gubitak sluha neizbježan?

Ovakva istraživanja ostaju na razini anatomije i mehanike. Put od karte dlačnih stanica do terapije za gluhoću dug je i neizvjestan, a farmaceutska industrija tradicionalno financira ono što se može patentirati i prodati, ne ono što bi moglo smanjiti potrebu za njezinim proizvodima. Zato je vrijedno pitati hoće li ovo otkriće završiti kao još jedan zanimljiv rad u časopisu ili kao temelj za stvarno razumijevanje sluha.