fbpx

Hrvatska treba ustanoviti Ured za hrvatski jezik

Glagoljica

Jezik dijeli sudbinu naroda koji se njim služi. Imajući to u vidu pop Martinac je rekao da su Turci nalegli na hrvatski jezik, zapravo na hrvatski narod i njegovu zemlju. Od svih odrednica identiteta jednoga naroda jezik je najvažniji i zato je na prvom mjestu. Narod bez vlastita jezika i nije narod.

Hrvatski jezik ima bogatu povijest koja teče od starohrvatskoga do današnjega novohrvatskoga. U stvaranju hrvatskoga jezika sudjelovale su stotine i stotine naraštaja. Svaki pojedinac je svakodnevnom uporabom jezika sudjelovao u njegovoj gradnji. Jezik je najveća duhovna zgrada jednoga naroda. Zato bi svaki narod svoj jezik trebao zakonski zaštititi kao najveće duhovno blago. To su mnogi narodi učinili. Hrvati pak još nisu.

Hrvatski jezik je nekoliko puta mijenjao ime pa je bio: hrvatski, slovinski, ilirski, ilirički, hrvatski ili srpski, srpsko-hrvatsko-slovenački, hrvatsko-srpski, hrvatski ili srpski i konačno nakon 1992. god. opet hrvatski. U srednjem vijeku na nekoliko europskih sveučilišta hrvatski jezik je, pod imenom ilirski, bio studijski jezik, a na sultanovu dvoru u Carigradu čak i diplomatički jezik.

Prirodno je da se jezik nazove po narodu, dakle Hrvat > hrvatski, Kinez > kineski, Rus > ruski…. Većina jezika je dobila ime po narodu koji se određenim jezikom služi. Osim poimeničenoga pridjeva hrvatski za jezik Hrvata svi ovdje gore navedeni nazivi znanstveno su neutemeljeni i rezultat su višestoljetnih političkih nastojanja da se hrvatski jezik zatre i zamijeni nekim drugim.

Svi su strani vlastodršci nakon 1102. god. pokušavali Hrvate rashrvatiti: Mlečani, Talijani, Habsburgovci, Mađari, Turci i Srbi udarajući prije svega na hrvatski jezik. Turci su rušili crkve i islamizirali narod ostavivši nam  tridesetak tisuća turcizama od kojih su neki čak istisnuli hrvatske riječi. Talijani su od 1923. do 1943. god. premlaćivali i u zatvor spremali svakoga tko bi na ulici progovorio hrvatskim jezikom, prema poimanju tadašnjih Talijana i talijanaša primitivnim jezikom. Čak su i glagoljičke natpise po Istri i Kvarneru čekićem razbijali. Hrvatska, slovenska i tirolska imena, prezimena i zemljopisna imena su talijanizirali nastojeći Hrvate i druge  pretopiti u Talijane. Mađari su iz Rijeke na Sušak protjerali sve hrvatske ustanove, prije svega škole i kulturne ustanove, a primorje ispred Rijeke su nazvali  mađarskim primorjem. U uništavanju hrvatskoga identiteta najviše su se istakli Srbi koji su bili mišljenja da su Hrvati također Srbi, ali katoličke vjere. Izrazita su bila nastojanja beogradskih vlastodržaca u 20. stoljeću da se hrvatski jezik u zajedničkoj državi marginalizira u javnoj i službenoj uporabi. U tom su im zdušno pomagali hrvatski orjunaši, pa čak i komunisti koji su 1962. god. svim imenima naselja u Hrvatskoj brisali pridjev sveti, npr. Sveti Martin na Muri > Martin na Muri, Sveti Juraj u Trnju > Juraj u Trnju, Sveti Petar u Šumi > Petar u Šumi… Bila je sretna okolnost što nisu znali da se pridjev sveti nalazi u imenu mjesta Sesvete, i u imenima dalmatinskih mjesta Sućuraj, Sukošan, Supetar, Sutivan…

Sav trud hrvatskih jezikoslovaca na standardizaciji hrvatskoga jezika anuliran je u 20. stoljeću prihvaćanjem vukovskih načela o dominaciji narodnoga jezika u javnoj i službenoj uporabi. Odustalo se je od dotadašnjega hrvatskoga morfonološkoga pravopisa pa je zakonski bio nametnut fonološki pravopis uobičajen do tada u Srbiji. Osim kratkoga perioda od 1941. do svibnja 1945. god. hrvatska lingvistika je sve do danas zadržala fonološki pravopis. Važno je ovdje naglasiti da svi slavenski narodi (Slovenci, Česi, Slovaci, Lužičani, Poljaci, Ukrajinci, Bjelorusi, Rusi, Bugari i Makedonci) imaju morfonološki pravopis kojim se nastoji u pisanom ostvaraju učiniti nepromjenjivom granicu između predmetka (prefiksa) i ostatka riječi, te granicu između osnove i nastavka (sufiksa).  Od svih Slavena jedino Srbi, Crnogorci i Hrvati imaju danas fonološki pravopis.

Cilj ovoga teksta nije baviti se prošlošću hrvatskoga jezika niti obrazlagati navedene jezične nazive nego pokazati kakvo je u Hrvatskoj jezično stanje od 1992. do danas. Kratko rečeno, stanje je nezadovoljavajuće.

U 12. članku Ustava Republike Hrvatske piše da je u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski. Odustalo se je od hibridnih naziva hrvatsko-srpski jezik i hrvatski ili srpski jezik koji su bili u službenoj uporabi do 1992. god. Naziv jezika u hrvatskom Ustavu je općenit jer pojam hrvatski jezik obuhvaća sve narodne govore i sva tri narječja (čakavsko, kajkavsko i štokavsko), sve hrvatske žargone, svaki oblik razgovornoga jezika hrvatskih građana i naravno hrvatski standardni jezik, sve je to hrvatski jezik. Službeni jezik može biti samo hrvatski standardni jezik i tako to treba pisati u Ustavu. Zbog nedovoljna poznavanja standardnoga hrvatskoga jezika mnogi govornici u javnom prostoru se služe svojim razgovornim jezikom. Nadalje, u govoru javnih osoba vidljiv je snažan utjecaj zagrebačke kajkavštine, a to je zato što se administrativno, gospodarsko, kulturno i političko središte Republike Hrvatske nalazi na kajkavskom području, a hrvatski standardni jezik je izgrađen na štokavskom narječju. Iako su Hrvati većinom štokavski ikavci, standardni hrvatski jezik je štokavski jekavski što mnogim govornicima stvara znatne poteškoće u komunikaciji, govornoj i pisanoj. Nakon stoljeća i pol služenja štokavskom jekavštinom Hrvatska koncem 20. stoljeća nije našla za potrebno u standardnom jeziku zamijeniti jekavski ostvaraj ikavskim kako pak govori većina Hrvata. Nadalje, ustrajavanje na fonološkom pravopisu nije dovelo do znatnijih pravopisnih promjena pa su svi pravopisi nastali prije i nakon 1992. god. utemeljeni na koncepciji tzv. novosadskoga pravopisa, naravno s odbačenim ekavskim ostvarajima riječi i leksemima tipičnima za srpski jezik. Hrvatska se treba vratiti morfonološkomu pravopisu, kakav je bio u uporabi do konca 19. stoljeća.

Većina naroda i država u svijetu ima poseban zakon o službenoj uporabi svojega standardnoga jezika. U Hrvatskoj je bilo pokušaja da se tekst jezičnoga zakona uputi prema Vladi i Saboru, ali sve je ostalo samo na pokušaju. Tako je npr. 1994. god. u Sabor upućen prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, pisan po uzoru na zakon o francuskom jeziku, prijedlog zakona je bio pisan fonološkim i morfonološkim pravopisom. Taj zakonski prijedlog je prešao prag Sabora, i ništa dalje od toga. Saborski zastupnik Dragutin Lesar je također napisao svoj prijedlog zakona, ni od toga pak nije bilo ništa. Tekst jezičnoga zakona napisali su i u Matici Hrvatskoj i objavili u časopisu Vijenac. Pisanje  zakona o hrvatskom jeziku najavio je i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, prijedlog njihova zakona nije ugledao svjetlo dana pa je to ostalo samo na razini reklamne najave. Zakon o službenoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika je po svojoj naravi nacionalni projekt i ne mogu ga pisati ni pojedinci ni ustanove. Može ga pisati samo tim jezikoslovaca i pravnika u okviru Ureda za hrvatski jezik kao dijela izvršne vlasti zadužene za jezičnu politiku.

I izrada pravopisa je projekt nacionalnoga značaja. U svim slavenskim zemljama pravopisi se pišu i objavljuju  svakih tridesetak godina i čine to po nalogu države timovi kompetentnih jezikoslovaca u okviru nacionalne akademije ili instituta za nacionalni standardni jezik. U Hrvatskoj je obrnuta praksa, pravopise pišu pojedinci ili timovi iza kojih često ne stoji država nego neka institucija. Zato su njihovi pravopisi neobvezujući. Dobar primjer za ovo je pravopis Matice Hrvatske koji nikoga ne obvezuje ili pak pravopis IHJJ koji je također neobvezujući iako ima preporuku Ministarstva školstva i znanosti za uporabu u školama, dakle samo preporuku, a ne obvezu uporabe. U okviru Ureda za hrvatski jezik treba realizirati pisanje novoga pravopisa, izabrati tim kompetentnih kroatista, voditi javnu raspravu o pravopisu i na kraju uputiti zgotovljen tekst na usvojenje Vladi i Saboru. Takav pravopis bi imao odobrenje zakonodavne i izvršne vlasti i postao bi obvezujući za sve koji se služe hrvatskim standardnim jezikom.

U Hrvatskoj su u zadnjih četrdesetak godina tri puta bila osnovana vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Članove prvoga vijeća birao je ministar, članove drugoga na prijedlog institucija odobravao je također ministar. To su bila politički ustrojena vijeća koja su na kraju političkom odlukom i ukinuta. Treće vijeće za normu sačinjavaju svi članovi Razreda za filologiju Hrvatske akademije. Svaka ustanova koja se bavi hrvatskim jezikom može osnovati takvo savjetodavno vijeće: MH, IHJJ, DHK i svi fakulteti na kojima se studira hrvatski jezik (Osijek, Zagreb, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Mostar). To su vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Nečuveno je da o normi hrvatskoga jezika odlučuju oni koji nisu studirali hrvatski jezik, npr. profesori grčkoga, latinskoga, engleskoga, njemačkoga jezika, pedagogije, etnologije, povijesti… U studiju kroatistike postoje kolegiji: Staroslavenski jezik, Hrvatski standardni jezik, Povijest hrvatskoga jezika, Dijalektologija, Stilistika, Hrvatska književnost i dr. kroatistički predmeti. Polovina članova navedenih triju vijeća uopće nisu stručnjaci za hrvatski jezik, moj bi im savjet bio da se bave svojom strukom, a normiranje hrvatskoga jezika prepuste kroatistima. Sjećam se da je iz Rijeke u Vijeće za normu bila delegirana prof. germanistike i pedagogije, a iz Zagreba prof. anglistike i etnologije. Na nekim hrvatskim fakultetima djeluju profesori koji nikad nisu studirali hrvatski jezik, a studentima predaju baš hrvatski jezik. To je više nego nevjerojatno. Zašto se u Hrvatskoj neki koji nisu studirali hrvatski jezik ubacuju na područje za koje nemaju odgovarajuću diplomu. Razlog je u tom što u svojem stručnom području nisu postigli vidljiv uspjeh jer nije lako u području stranoga jezika postići znanstvenu razinu kakvu su postigli: A. Flaker, Ž. Muljačić, V. Vinja, A. Kovačec, R. Filipović, Ž. Bujas, Z. Škreb, V. Žmegač i dr.

Prije malo više od sedamdeset godina postojao je Ured za hrvatski jezik koji je bio brana dotadašnjemu štetnomu utjecaju srpskoga jezika. Taj je utjecaj danas isključen. Novi Ured za hrvatski jezik treba biti brana štetnomu utjecaju engleskoga jezika koji je masonerija izabrala za planetarni jezik komunikacije što u budućnosti vodi prema uništenju brojnih malih jezika. Nažalost, hrvatski jezik je u skupini malih jezika.

Ured za hrvatski jezik, za koji se ovdje predlaže osnutak, treba biti pri Vladi RH kao njeno tijelo za vođenje jezične politike. Ured bi se bavio svim aspektima jezične politike na državnoj i nacionalnoj razini.

U okviru Ureda za hrvatski jezik treba postojati Vijeće za jezičnu politiku RH sastavljeno od predstavnika jezikoslovaca, književnika, kulturnjaka, novinara i institucija koje se bave jezikom. Njihovo polje djelovanja je vrlo široko: bave se statusom dijalekata, statusom standardnoga jezika u sredstvima informiranja i javne komunikacije, zatim problemom zastupljenosti stranih jezika u školskim programima, uporabom stranih jezika u javnim prostorima, statusom jezika nacionalnih manjina, kurikulima za osnovno i srednje školstvo, problemima izdavaštva i dr.

U okviru Ureda za hrvatski jezik treba postojati i Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika sastavljeno od renomiranih kroatista koji imaju respektabilan opus iz hrvatske lingvistike. To bi se Vijeće bavilo samo normom i standardizacijom hrvatskoga jezika. U njegovoj nadležnosti bila bi i pravopisna i pravogovorna problematika hrvatskoga standardnoga jezika. To bi Vijeće vodilo proceduru izrade obvezujućega pravopisa hrvatskoga jezika.

U okviru Ureda za hrvatski jezik bilo bi i Vijeće za standardizaciju zemljopisnih imena, domaćih i stranih. Budući da je standardizacija jezikoslovni pojam, u tom Vijeću bi bili po jedan onomastičar, jedan dijalektolog i jedan standardolog.

U okviru Ureda za hrvatski jezik mogu postojati i druga privremena i stalna vijeća.

Ured za hrvatski jezik:

  • vodi u ime Vlade Republike Hrvatske cjelokupnu jezičnu politiku koja se odnosi na hrvatski narod u domovini i iseljeništvu;
  • predlaže Vladi RH zakonske akte o raznim vidovima jezične politike: Zakon o hrvatskom jeziku kao državnom (službenom) jeziku, Zakon o jezicima nacionalnih manjina, Zakon o državljanstvu, Zakon o izdavaštvu, Zakon o lijekovima, Zakon o udžbenicima, Zakon o imenima i prezimenima hrvatskih državljana, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o grbu, zastavi i himni, Zakon o imenima hrvatskih poduzeća, Zakon o uporabi stranih jezika na području RH, Zakon o standardizaciji zemljopisnih imena, Zakon o javnim medijima, Zakon o ustanovama, Zakon o udrugama i druge zakone prema potrebi;
  • osniva razna jezična vijeća: Vijeće za hrvatski jezik, Vijeće za pravopis i pravogovor, Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, Vijeće za standardizaciju zemljopisnih imena i druga vijeća prema potrebi;
  • vodi proces izrade pravopisa hrvatskoga jezika na državnoj razini: raspisuje natječaj za izradbu pravopisa, vrši izbor kompetentnoga autorskoga tima ili institucije, vodi javnu raspravu o novom pravopisu, te konačno u javnoj raspravi prihvaćeno rješenje općehrvatskoga obvezujućega pravopisa podastire Vladi i Saboru na usvojenje;
  • ustrojava lektorsku službu za lektoriranje svih dokumenata i zakonskih akata koji iz Vlade RH idu prema Saboru i drugim državnim institucijama, te odobrava konačni tekst svih zakona prije njihove objave u Narodnim novinama.
  • ustrojava savjetodavnu službu za potrebe fizičkih i pravnih osoba kojima jezične savjete dostavlja u pisanoj formi;
  • izdaje zainteresiranima pismena obrazloženja o svim vidovima jezične politike i svim zakonskim aktima;
  • prati ostvarivanje zakonskih odredaba koje se tiču hrvatskoga jezika i o tom jednom godišnje izvještava Vladu RH i Hrvatski sabor;
  • upozorava nadležna tijela na neostvarivanje zakonskih odredaba koje štite hrvatski jezik;
  • predlaže nadležnim organima mjere u vezi s očuvanjem hrvatskoga jezika;
  • stručno proučava i razvija postavke i ishodišta za jezično-političko odlučivanje i planiranje;
  • sudjeluje u dopunjavanju i prihvaćanju zakonodavstva koje uređuje uporabu hrvatskoga jezika;
  • daje pobude za širenje hrvatskoga jezika na nova područja kako bi hrvatski jezik mogao slijediti znanstveni i tehnološki razvoj;
  • daje fizičkim i pravnim osobama objašnjenja o hrvatskoj jezičnoj normi, zapisanoj u prihvaćenim priručnicima, o mogućnostima jezičnoga usavršavanja odraslih, te o jezičnim pravima državljana Republike Hrvatske i stranaca na području Hrvatske;
  • stručno savjetuje fizičke i pravne osobe prilikom njihova predlaganja imena tvrtki, javnih postrojenja, robnih i uslužnih marki, tržišnih proizvoda, javnih priredaba…;
  • izdaje plakate, letke i drugu propagandnu građu o hrvatskom jeziku, njegovu bogatstvu izraza, zanimljivostima i funkcijama, te priređuje jezične publikacije povezane s državno-političkom praksom (popis pohrvaćenih imena za strane države, službenih prijevoda imena međunarodnih organizacija, sporazuma i ugovora, popis službenih kratica…);
  • predlaže obilježavanje obljetnica osoba, događaja i djela važnih za povijest hrvatskoga jezika;
  • raspisuje javne natječaje za predlaganje i uvođenje uspjelih jezičnih rješenja (npr. imena novih predmeta, pojava i pojmova iz prirodnoga, tehničkoga, društvenoga i duhovnoga svijeta);
  • izriče javne pohvale i dodjeljuje nagrade hrvatskim državljanima i hrvatskim pravnim osobama za predano jezično-kulturno djelovanje u Hrvatskoj;
  • izriče javne pohvale i dodjeljuje nagrade stranim državljanima i ustanovama koji su se istakli u svojim zemljama na afirmaciji i promicanju hrvatskoga jezika;
  • raspravlja o primjedbama i pritužbama državljana i pravnih osoba u svezi s uporabom hrvatskoga jezika kao službenoga jezika;
  • informira javnost o otvorenim pitanjima hrvatske jezične politike;
  • surađuje s državnim organima, sa znanstvenim, obrazovnim, kulturnim i drugim organizacijama i udrugama koje se bave jezičnom problematikom;
  • surađuje sa sličnim organizacijama u drugim državama.

U nadležnosti Ureda za hrvatski jezik ne bi bio jezik književnosti niti razgovorni jezik.

Izvori i literatura:

  • Bivše vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Jezik, god. 60., sv. 2. – 4., str. 41. – 160., Zagreb, travanj 2013.
  • Curać, Marko: Većina kroatista suglasna: Hrvatski jezik zaštititi zakonom o hrvatskom jeziku, www.hkv.hr (21. 3. 2017.).
  • Grčević, Mario: Trebamo li hrvatski jezični zakon?, www.hkv.hr (1. 10. 2016.).
  • Prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, Kolo, sv. 5. – 6., Zagreb, 2012.
  • Vidmarović, Đuro: Hoće li Hrvatska vlada ikada predložiti zakon o hrvatskom jeziku?, www.hkv.hr (1. 12. 2019.).
  • Zakon o francuskom jeziku, Riječ, god. 7., sv. 2., str. 181. – 188.
  • Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika (nacrt MH), Vijenac, br. 514., Zagreb, 14. 11. 2013.
  • Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Narodne novine, 51/00 i 56/00.
  • Zakon o poljskom jeziku, Riječ, god. 7., sv. 2., str. 196. – 200.
  • Zakon o slovačkom jeziku, Riječ, god. 7., sv. 2., str. 189. – 195.
  • Zakon o službenoj uporabi jezika i pisama (: srpski jezik), Riječ, god. 7., sv. 2., str. 185. – 195.
  • Zakon o uporabi jezika i pisama nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, 51/00 i 56/00, Zagreb, 27. 5. 2000.
  • Zakon o uporabi makedonskoga jezika, Riječ, god. 7., sv. 2., str. 183. – 187.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
236 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Joe
Gost
Joe
1 godina prije

Već 30 godina slušam srranja kako se što kaže “rvacki”, luftiguuzi mlate pare na tome a država u 3pm

tri p
Gost
tri p
1 godina prije

Nije mi se dalo čitati cijeli tekst, ali da na području bivše juge imamo 6-7 jezika je smiješno. Iz uvoda “Narod bez vlastita jezika i nije narod” to tek nema vezu sa realnošću, jer bi po tome ispalo da Autrijanci, Australci, Amerikanci….. nisu narod, a Hrvati jesu jer imaju “svoj”… Pročitaj više »

da_se_zna_istina
Gost
da_se_zna_istina
1 godina prije

Podržavam tekst, iako sam svjestan da je narodna svijest Hrvata rekordno niska da bi se taj prijedlog prihvatio. Primjetio sam da se posljednjih desetljeća u srpskom jeziku nastoji stvarati nove riječi za tuđice, što je nekad bila odlika hrvatskog jezika, a srpski je nekritički prihvaćao tuđice. Sad su se u… Pročitaj više »

Picajzl
Gost
Picajzl
1 godina prije

Govori jezikom kojim želiš, to je samo od jedna od stvari identiteta. A nametanjem jezika od struke, a da nije zaživio među ljudima je upravo put prema gubitaku identiteta. Nije potrebno biti književnik kako bi se koristio jezikom. Tako, tko želi nek izvoli, ali ne namečite, stvara odbojnost.

Pera Kojot
Gost
Pera Kojot
1 godina prije

Ma pustite te teme sada kad je ceo svet u istom loncu. Evo ja namerno pricam bre srpski da me ceo svet razume. Naime, kad bi ceo svet razumeo sta se zaista dogada (pardon, desava) ne mogu da verujem da se ni tada ne bi nista promenilo iako opravdano sumnjam… Pročitaj više »

Slonica
Gost
Slonica
1 godina prije

Zašto se u Hrvatskoj ubacuju neki koji nisu studirali Hrvatski jezik ubacuju u područje za koje nemaju diplomu?? Zato jer je u Hrvatskoj to prirodno stanje stvari za sva područja. Povjesničari koji snimaju dokumentarce. Filmaši od režima. Udruge za spas žena su žene koje nemaju nikakve kompetencije . Kako kaže… Pročitaj više »

Korso
Gost
Korso
1 godina prije

Cijeli svoj život sam u Zagrebu pa mi izjava: ” Nadalje, u govoru javnih osoba vidljiv je snažan utjecaj zagrebačke kajkavštine, a to je zato što se administrativno, gospodarsko, kulturno i političko središte Republike Hrvatske nalazi na kajkavskom području, a hrvatski standardni jezik je izgrađen na štokavskom narječju.” nikako ne stoji… Pročitaj više »

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije

Bilo bi dobro kad se nebi pretjerivalo s jezikom jer se mjenjanje jezika uglavnom svodi na društveni inženjering gdje se jezik koristi i u dnevnopolitičke svrhe. Velika energija je također kroz povijest potrošena za stvarati još veće razlike od istog jezika kako bi se moglo reći da su to različiti… Pročitaj više »

Običan
Gost
Običan
1 godina prije

Jezik je samo rezultat specifičnosti jedne skupine koja se samoopredijelila kao narod. To pravo svatko ima i u tome nema ništa loše. Narod koji nema svoj jezik osuđen je na sluganstvo i odumiranje. Hrvati, Srbi, Bošnjaci… imaju pravo na svoj jezik, što se mora respektirati. Svi jezici koje razumijemo imaju… Pročitaj više »

... ....
Gost
... ....
1 godina prije

Radi se o borbi za identitet i mjesto u svijetu. Tu borbu nam neće dobiti lektori nego istinska ekonomska neovisnost i pravo da biramo svoj put, napravimo analizu i dugoročni plan. Sa takvom moći nema brige za jezik, ljudi se ponose biti dijelom uspjeha. Ali ni takva moć, ako nije… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
1 godina prije

Vratiti morfološki pravopis.
Deklinacija, odnosno sklonidba neka ide u korak sa standardima slavenskih jezika.
Eventualne tuđice mijenjati adekvatnim izrazima na srodnim, slavenskim jezicima.
Izbjegavati novotvorenice ako nemaju nikakav semantički smisao.

pera detlić
Gost
pera detlić
1 godina prije

“U srednjem vijeku na nekoliko europskih sveučilišta hrvatski jezik je, pod imenom ilirski” A u današnje vrijeme se u Europi na nekim sveučilištima izučava vojvođanski pod imenom engleski…..
Šta ste Vi? Šarlatani ili…..
SMRT FAŠIZMU SLOBODA NARODU!!

piždro
Gost
piždro
1 godina prije

Hljeba, hljeba, gospodaru! Ne viđesmo već od davno hljeba!” ..raja ište hlljeba! a kakav će biti crni ili bjeli, napoličen, il iz pekare na drva, il ispod sača il kupovni – raja nepita.. vidi se da je autoru sve sve jedno za svjetski čunami.. pa ovako malo da ohladi usijane… Pročitaj više »

rrr
Gost
rrr
1 godina prije

svima koji ovdje tvrde da su hrvatski i srpski isti poručio bi da probaju poslušati razgovor hrvata i srbina o kuhinjskim predmetima ili namirnicama…tj dio jezika koji je nastao prije nasilnog izjednačavanja.

Joe
Gost
Joe
1 godina prije

Kad je onaj mlatimudan Tomislav Ladan otegnuo papke trgnuo sam rakijicu!

politicki nekorektan
Gost
politicki nekorektan
1 godina prije

….kuzis, bree??

Dokurčilomi
Gost
Dokurčilomi
1 godina prije

Vrtolet, uvrtnjak, tank, zatipak, kliznica, dodirnik, dvokriška, okolopupčani hlačedržač, četveronožno vuneno pasalo…….

ježurka
Gost
ježurka
1 godina prije

ođe se hrvati, srbi, crnogorci, bosanci i hercegovci, te ostala plemena dopisuju na klingonskom jeziku…uvijek se rado sjetim TLN i njihovog sprda taman malo pred rat sa rjecnicima novonastalih “samostalnih” drzava i jezicnih barijera zaljubljenih parova…više su slicni standardni jezici navedenih drzava nego npr. lokalni dijalekti u hrvatskoj kao medimurski… Pročitaj više »

Kemerovo
Gost
Kemerovo
1 godina prije

Veze ovo sa lingvistikom nema, cista politika.

piždro
Gost
piždro
1 godina prije

Ajde ti nama inžinjeru reci – koliki je udjel frackinga ili bolje rečeno hidruličnog drobljenja po tvom mišljenju na razaranje terena i intezuvne potrese po Banovini i Posavlju ?

Ante
Gost
Ante
1 godina prije

Kad bi znali povjest samo zadnji 100g.,puno bi narodu bilo lakse.Jadan je onaj narod,kad mu drugi pise povjest.

Ive
Gost
Ive
1 godina prije

E he*i ga do dolaska najveceg seronje Tudjmana ja sam mislio da mne moja pokjna mati ucila govoriti Hrvatski a onda dodje zaplet novokompovani hrvatski pa hlace nisu hlace vec dvocjevno guzno navlakalo, pa fotokopija nije vise fotokopija vec pareslika a ja radio vise od 10 godina kao serviser uredjaja… Pročitaj više »

da_se_zna_istina
Gost
da_se_zna_istina
1 godina prije

Podržavam napisano, iako ne mislim da je prof.Nosić hlebinac.
Ovo je više napisano da se probudi učmali duh hrvatskog naroda, a kad se to dogodi, onda će morati i vlastodršci o pitanju jezika razmišljati i o njegovoj zaštiti se brinuti.

da_se_zna_istina
Gost
da_se_zna_istina
1 godina prije

Po glasovanju čitatelja, izgleda da Hrvati nemaju pravo niti nazivati svoj jezik hrvatskim, niti stvarati svoje novokovanice kao zamjene za tuđice, a kamoli postaviti državni ured za vođenje brige o zaštiti i razvoju hrvatskog jezika, ili ne daj Bože, vratiti se na morfološki pravopis koji je postojao do druge polovine… Pročitaj više »

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

Bio sam i ostao glagoljaš ..
Što se bili u gori zelenoj?
Al su snizi al su labutove?
Da su snizi već bi okopnuli;
Labutovi već bi poletili. ..P.S. Slaven Bijelac Slobodan Strijelac

Prc Milojko
Gost
Prc Milojko
1 godina prije

Ni ja nisam citao sav tekst…. ali stvatno…. koje li gluposti…. jel to sluzi jos jednoj agendi purifikacije HRV jezika. Za avtora teksta…. Srbski i Hrvatski su jedan te isti jezik…. cela amerika prica tri jezika: engleski, portugalski i spanski a ima cca 50 drzava/nacija i ko zna koliko naroda….… Pročitaj više »

marija jurišić
Gost
marija jurišić
1 godina prije

još jedan koji bi se prislonio na državnu sisu i svirao na nekoj stvari cili život slušam ova naklapanja o jeziku rode da ti pojem a ja govorin uvik isto svoju verziju spliskega govora koja mi je u ušima od ditinjstva i nema toga jezikoslovnog ustaše koji će me natirat… Pročitaj više »

Jole
Gost
Jole
1 godina prije

Živila Hrvatska !

Jole
Gost
Jole
1 godina prije

.

Prc Milojko
Gost
Prc Milojko
1 godina prije

Znaci po toj vasoj logici Amerikanci svojataju englesku jezik?

Max
Member
Max
1 godina prije

Zalažem se za zaštitu Hrvatskog jezika.

TIKTAKTIKATAKATAK
Gost
TIKTAKTIKATAKATAK
1 godina prije

Govoriti bilo što, na bilo kojem jeziku, a sa brnjicom na ustima- e, to je van pameti.

Anonimus
Gost
Anonimus
1 godina prije

Šprahenfirer – Predstojnik ureda

rimtu
Gost
rimtu
1 godina prije

@Святослав 965

To je taj prostor, a kajkavci, bar iz Zg koriste i dosta germanizama.

Bartok
Gost
Bartok
1 godina prije

Uvesti morfonološki pravopis po kojem se jedno piše, a drugo čita i to Hrvatima od kojih je većina polupismena i ne vlada ni ovim fonološkim ?
E moj bivši profesore, pusti snovi.

zagreb
Gost
zagreb
1 godina prije

Da sam vlast ovo bu vam bil standard, a ne nekakšni selski govori.
Kajkavski jezik | Portal o Kajkavskemu jezíku (zvirek.net)

V hiži kak iščete, na javnih mestih novi stari standard.

Prc Milojko
Gost
Prc Milojko
1 godina prije

Sudeci po komentarima, treba otvoriti ured Jezika kojeg pricamo na EXYU prostorima…. 🙂

22731
Gost
Vlastimir
Gost
Vlastimir
1 godina prije

Говор Ивана Кукуљевича -Санцинског на сабору Хрватске из 1843:Mi smo malo Latini, malo Niemci malo Talijani, malo Mađari i malo Slavjani, a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Mrtvi jezik rimski a živi magjarski, njemački i talijanski, to su naši tutori, živi nam se groze, mrtvi nas drži za grlo,… Pročitaj više »

Rabotnik
Gost
Rabotnik
1 godina prije

Ovo je čitava bit koju naravno ni profesor nije spomenuo:

“ mađarizacije, talijanizacije, srbizacije. Točno, jesmo…”

A jeste li se ikada borili protiv germanizacije. Misliš li da je to slučajno izostavljeno? A jeli germanizacije bilo…pa naravno, i još uvijek traje.

Buzz
Gost
Buzz
1 godina prije

Alo Nosonjo, Pa jesil ti normalan covice? Kurcu briga za jezikon i kako se zove. Imamo mi i prisniji stvari u zivotu od tvoji nebitni budalastina. Ajde lude, peri sude.

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

dobry dzień dla narodu słoweńskiego….dobrý den slovinským lidem…..добар дан свим Словенима….добар ден на сите Словени….dober dan vsem Slovenem….добрый день всем славяне….P.S..Slaven bijelac свободный стрелок

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA na Slovenskim jezicima…

Davko
Gost
Davko
1 godina prije

U potpunosti se slažem napisanim. Živim cc 40tak godina blizu trga Eugena Kvaternika. Upitavši susjede i pokoje tu rođene kako je bilo prijašnje ime ovog trga.Nitko mi nije znao na to odgovoriti.U razno literaturi i na internetu ubrzo sam naletio na ime Međašni trg kao jedino opće prihvaćeno ime .… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik