Kina šalje robota na Mjesec po stijene koje će prebaciti na Zemlju

Pekinška svemirska agencija započela je projekat sakupljanja kamenja sa mjesečeve površine robotskim vozilom i njihovog donošenja na Zemlju, podvig koji su postigle samo dvije druge države i prvi pokušaj poslije skoro 50 godina.

Misija kineske Nacionalne svemirske administracije (CNSA) Chang’e-5 krenula je iz svemirskog lansirnog centra Wenchang u ponedjeljak pred zoru, postavljajući naprednu robotsku letjelicu i njenu raketu-nosač Long March-5 – najveću te vrste u Kini – na kurs za Mjesec. Ako sve prođe bez problema, letjelica će sakupljati svemirske stijene sa obilježenog satelita i vraćati ih kući do sredine decembra.

Pored sakupljanja mjesečevih materijala koji će naučnicima pomoći da razumiju porijeklo i istoriju Mjeseca, misija će takođe testirati kinesku robotiku, koristeći daljinski upravljano vozilo za prikupljanje i čuvanje uzoraka stijena u pripremi za složenije zadatke.

„Ovo je jedna stvar u kojoj je kineski svemirski program veoma dobar“, rekao je Andrew Jones, novinar koji pomno prati kineski svemirski program.

“Postavljaju inkrementalne ciljeve i dograđuju ono što su postigli i postavljaju ambicioznije ciljeve.”

Ako bi misija bila uspješna, Kina bi postala treća država pored Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza koja je sakupljala materijale sa Mjesečeve površine, posljednji put to je postignuto SSSR-ovom misijom Luna 24 1976. godine.

Očekuje se da će svemirska letjelica težine oko 8.200 kilograma stići u orbitu oko Mjeseca 28. novembra, a za dan ili dva vjerovatno će poslati i vozilo za slijetanje i uspon na prethodno neistraženo mjesto na površini. Tačan vremenski okvir, međutim, nije jasan, jer su zvaničnici u Pekingu držali neke detalje misije u tajnosti.

Nakon što stigne na čvrsto tlo, robot će provesti jedan lunarni dan – otprilike dvije nedelje na Zemlji – sakupljajući oko četiri kilograma mjesečevog kamena, zemlje i prašine, nadamo se izbjegavajući „ekstremne temperature preko noći koje bi mogle oštetiti elektroniku“, prema Clive Nealu, geoznanstveniku sa Univerziteta Notre Dame u Indijani.

Prije povratka kući, dragocjeni teret će se utovariti na usponski brod, koji će se zatim sastati sa glavnim vozilom koje čeka u orbiti, što bi, kako je rekao koordinator istraživanja u Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA), Jampes Carpenter, bilo „dobra proba za buduće istraživanje s posadom“. Za Kinu bi to moglo značiti praksu za misiju s posadom na Mjesec postavljenu za 2030.

Većina uzoraka biti će uskladištena u Nacionalnom astronomskom opservatoriju Kineske akademije nauka u Pekingu, mada još uvijek nije jasno da li će bilo koji biti poslat istraživačima u inostranstvu. Američka svemirska agencija NASA, međutim, pozvala je Peking da svoje podatke podijeli s „globalnom naučnom zajednicom“, dok je ESA lansiranje najavila s nestrpljenjem, napominjući da će pratiti mrežu Kine svojom mrežom Estrack.