fbpx

Znanstvenici utvrđuju kako nam naši osjećaji i vrijednosti pomažu u opažanju objekata

osjećaji i vrijednosti pomažu u opažanju objekata

Ruski znanstvenici iz MSUPE u suradnji s britanskim kolegama proučavali su utjecaj emocionalne evaluacije na proces vizualne percepcije. Prema njihovim istraživačima, oni su prvi koji su odlučili otkriti presudan utjecaj sustava vrijednosti mozga na vid. Rezultati njihove studije objavljeni su u časopisu Neuro Image.

Naš mozak mora neprestano rješavati brojne zadatke tijekom vizualne percepcije, jer vizualni receptori ne pružaju dovoljno informacija da sa sigurnošću utvrde što osoba zapravo vidi. Takvi se zadaci mogu povezati s rješavanjem inverznih problema, na primjer, “obnavljanjem” 3D oblika stvarnog objekta pomoću njegovih 2D projekcija na mrežnici oka.

Takvi inverzni problemi imaju neograničenu količinu mogućih rješenja, pa se zato, kako bi ih riješio, mozak mora pozivati ​​na prethodno dobivene informacije, prema znanstvenicima. Te se informacije mogu dobiti tijekom motoričke spoznaje, na primjer, manipulacijom s objektima – tako adaptivni roboti koji rade u dinamičnom okruženju uče kategorizirati vizualne podražaje.

Znanstvenici s Moskovskog državnog sveučilišta za psihologiju i obrazovanje (MSUPE) utvrdili su da se ljudska vizualna percepcija radikalno razlikuje od metode koja se koristi u algoritmima računalnog vida. Kažu da su prvi koji su dokazali da se vid također oslanja na vrijednosne i emocionalne karakteristike određenog vizualnog podražaja.

“Tijekom našeg eksperimenta koristili smo slike koje su sudionici isprva doživljavali kao besmisleni niz mrlja, ali nakon što su prošli postupak obuke – kao razgranati objekt. Nakon što smo usporedili odgovor mozga u obje situacije, saznali smo da osim razlikujući dimenzijske karakteristike [predmeta], mozak je procijenio vizualne podražaje na temelju njegove subjektivne vrijednosti. Informacije povezane s vrijednošću pojavljuju se relativno brzo u procesu prepoznavanja osjetljivog objekta kako bi usmjerili integraciju dimenzijskih karakteristika”, izjavio je znanstvenik u MSUPE-ovom MEG centru, Vladimir Kozunov.

Prema znanstvenicima, receptori za oči primali su isti vizualni signal i prije i nakon što su sudionici prošli trening, međutim, njihovo iskustvo u vrednovanju onoga što su vidjeli na temelju vrijednosti bilo je drugačije. Nakon treninga sudionici su viđene slike doživljavali kao osjetljive predmete pod utjecajem svog iskustva temeljenog na vrijednosti.

“Utvrdili smo da nakon što prođu trening cerebralnog područja odgovornog za sustav vrijednosti, otoci, entorinalni korteks, cingularni korteks i cingulati desne hemisfere reorganiziraju svoju aktivnost neurona u roku od 210-230 milisekundi nakon primanja vizualnih podražaja. To pokreće komunikacija prema dolje iz sustava vrijednosti u vizualni korteks. Vrijednosna struktura informacija koja se širi tim putem pruža vizualnom korteksu podatke koji mu omogućuju rješavanje obrnutog problema percepcije”, objasnio je Kozunov.

Znanstvenici uključeni u projekt naglasili su da su studije funkcionalne strukture percepcije presudne ne samo za razvoj metoda korektivne terapije za neurofiziološke poremećaje, već i za proširenje sposobnosti ljudskog organizma u doglednoj budućnosti.

Znanstvenici iz MSUPE-a koristili su magnetoencefalografiju (MEG) za proučavanje prostorno-vremenskih obrazaca živčane aktivnosti u osnovi prepoznavanja slika. Ova metoda omogućila je registraciju aktivnosti u različitim područjima mozga koja su povezana s određenim tjelesnim funkcijama, rekli su znanstvenici.

U istraživanju su sudjelovali i istraživači sa Sveučilišta Oxford i University College London. Znanstvenici planiraju nastaviti niz eksperimenata, naime pokušati proučiti utjecaj prethodnih podražaja na percepciju vrijednosnih informacija.

3.6 7 votes
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
9 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
mislim
Gost
mislim
17 dana prije

Znanstvenici utvrđuju kako nam naši osjećaji i vrijednosti pomažu u opažanju objekataali i odmažu.. to jest pomažu iluziju.

RoPe
Gost
RoPe
17 dana prije
Reply to  mislim

Tocno, percepcija je samozavaravanje.
Medjutim ovo sto su ruski znamstvenici “otkrili”, poznato je vec desetljecima pod nazivom Stoopov efekt. Ovaj portal bi trebao naci strucnjake s pojedinih podrucja koji bi kriticki prevodili tekstove.

njofra
Gost
njofra
15 dana prije
Reply to  RoPe

Ne može sve i to odmah. Kada sam ja učio tj slušao predavanja iz biomedicinske elektronike sve je bilo iz domene bio modela, hardwer, algoritmi samo naglašeni sa nerešenim pitanjima tada. Fenomenologije praktičnog prevodjena bioloških modela, zapravo tkiva, organizama, u elektroničke sustave, nevjerovatno interesantno i kreativno područje primjena. Bilo je to kod prof. Šantića.

Crvogmiz
Gost
Crvogmiz
17 dana prije

Dali se metoda koristila kako bi ljudi vidjeli sebe kao heroje ako stave krpu preko usta. A u biti su najnizi oblik dvonoznog zivota u povjesti ljudskog roda . Vrjeme je da se vratimo na pocetne puzeće polożaje . Gmizite crvi za svog stipkoguzlavog reptila

Sirius
Gost
Sirius
17 dana prije

Mozak predviđa sto ce oci vidjeti. Ljudi ne vide direktnu reprezentaciju vanjskog realiteta. Oci su vrlo dobar alat, ali daleko je vaznije procesuiranje dobivenih slika. Kao i na kamerama smartpfona. Softver odlucuje sto ce se obraditi a sto zanemariti. I na koji nacin, subjektivno. Kad gledamo u poznate objekte mozak ide precacem vec dobro utabanim stazama. Slicne algoritme koriste i racunala. A te mane ljudskog vida majstorski koriste iluzionisti kod svojih trikova.

Stara kuka
Gost
Stara kuka
17 dana prije

Tijekom našeg eksperimenta koristili smo slike koje su sudionici isprva doživljavali kao besmisleni niz mrlja, ali nakon što su prošli postupak obuke – kao razgranati objekt.” 

Dakle, “znanstvenici” su najprije ljudima pokazivali nekakve mrlje koje ispitanici nikad nisu vidjeli, nisu imali pojma što je to i djelovale su im besmisleno. A onda su poslije “obuke” u kojima im je objašnjeno što bi to trebalo biti prepoznavali objekte.

Pogledajmo ovu sliku:

comment image

Velika većina nas nema blagog pojma što je to. Izgleda kao nekakve random mrlje. Ali ako nam u sklopu “obuke” netko kaže da što je to onda mi počinjemo razaznavati pojedinačna ljudska crvena krvna zrnca odnosno eritrocite. I sada nama ta slika predstavlja nešto određeno. Samo kakve to veze ima sa našim osjećajima i vrijednostima? Nama ta slika nije postala smislena zbog osjećaja i naših vrijednosti, nego zbog novostečenog znanja.

Ovakvi “znanstvenici”, “instituti” i “istraživanja” nisu ništa drugo nego poligon za uhljebljivanje kojekakvih besposlenih šarlatana koji svoje “otkrivanje tople vode” besramno nazivaju “znanost” i onda od toga dobro žive.

Pitam se samo do kakvih bi otkrića .došla prava znanost kad bi se ogroman dio resursa koji se troši na ovakve pizdarije usmjerio u stvarna, korisna i primjenjiva znanstvena istraživanja.

Zajec
Gost
Zajec
15 dana prije

Iz šupljeg u prazno. Sam pojam razum=raz(razdjeljak), um(umjetno) govori više od bilo kakvih istraživanja. Prava stvar bi bila objasniti kako funkcjonirati bez da se um djeli na:misli, informacije, emocije, bol i patnju, i da se izbije taj razdjeljak. Dok god ima uma, nema cjelovitosti, već sama parcijalnost što sam pojam razum govori

Sirius
Gost
Sirius
14 dana prije
Reply to  Zajec

Naravno da nema cjelovitosti dok god ima uma. Um fukcionira na principu dualnosti. Da ga nema bila bi cjelina nicega. Znaci cjelina nistavila.

krkan
Gost
krkan
15 dana prije

gledam tebe, vidim Smederevo…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik