EU u ‘veoma lošem stanju’

Evropska unija je progresivno slabila zbog odgovora Brisela na ukrajinsku krizu, izjavio je u utorak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

Govoreći na Bledskom strateškom forumu u Sloveniji, Szijjarto je ustvrdio da se EU toliko smanjila, da su joj sada bivše jugoslovenske države potrebne više nego što je njima bilo potrebno da se pridruže bloku.

EU je “nažalost, u vrlo lošem stanju”, priznao je Szijjarto, opisujući situaciju kao “goru nego bilo kada u prošlosti, u smislu sigurnosti, ekonomije i snabdijevanja energijom”.

Mađarski zvaničnik je za to okrivio “niz neuspjelih mjera” kao odgovor na sukob Ukrajine i Rusije. Brisel je, primijetio je Szijjarto, odlučio da Kijev opskrbi oružjem i zbog toga nije bio u mogućnosti da sklopi mir na kontinentu posljednjih 18 mjeseci.

Mađarska je dosledno kritikovala pristup EU ukrajinskom sukobu, odbijajući da učestvuje u programu obuke ukrajinskih trupa i zabranjujući tranzit vojnih zaliha preko svoje teritorije. Budimpešta je takođe više puta pozivala na mirovne pregovore sa Moskvom.

Sankcije protiv Rusije su “ubile evropsku konkurentnost”, smanjivši udio EU u globalnom BDP-u na samo 17% – pet bodova manje u odnosu na 2010. – dok se udio Kine udvostručio sa 9% na 18%. Szijjarto je tvrdio da će politika EU-a „smanjenja“  svojih odnosa s Kinom i smanjenjem ekonomskih veza samo pogoršati situaciju.

Szijjarto je također kritizirao “ideološko” rukovanje energetskom sigurnošću, ističući da su cijene energije u EU naglo porasle kao rezultat sankcija Rusiji. Njemačka je posebno doživjela drastičan pad industrijske proizvodnje nakon sabotiranja gasovoda Sjeverni tok u septembru 2022.

Budući da je EU u tako lošem stanju, njoj je „Zapadni Balkan potreban više nego što bi Zapadnom Balkanu bilo potrebno evropsko članstvo“, rekao je Szijjarto tokom perioda pitanja i odgovora, koristeći termin koji Brisel preferira za bivše jugoslovenske države i Albaniju .

Otvarajući u ponedjeljak na Bledu događaj, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je napomenuo da bi EU bila spremna da primi nove članice do 2030. godine, ako kandidati uspiju da zadovolje dugu listu zahtjeva Brisela koji se odnose na “demokratiju”, vladavinu prava i “raznolikost.”

Albanija, Srbija i nekoliko drugih – koji su čekali više od decenije – izrazili su svoje nezadovoljstvo novim vremenskim okvirom, kao i zabrinutost da bi Ukrajina mogla da preseče zbog trenutnih političkih razloga.