Xi Jinping: Nikakva sila ne može spriječiti ujedinjenje Tajvana i Kine

Kineski predsjednik Xi Jinping u svom novogodišnjem obraćanju jasno je dao do znanja da ujedinjenje Tajvana s kopnenom Kinom nije samo želja, već neizbježna budućnost koja će se ostvariti bez obzira na prepreke koje postavljaju vanjske sile i tajvanski separatisti.

Ova dramatična izjava dolazi u trenutku rastućih napetosti između Pekinga i Taipeija, dodatno zaoštrenih snažnom američkom podrškom tajvanskoj vojsci i političkom vodstvu. “Mi Kinezi s obje strane Tajvanskog tjesnaca pripadamo jednoj istoj obitelji.

Nitko nikada ne može prekinuti rodbinsku vezu među nama”, naglasio je Xi, dodajući da “nitko ne može zaustaviti povijesni zamah ujedinjenja domovine”.

Njegove riječi nisu samo diplomatska retorika, već jasna poruka međunarodnoj zajednici da Kina neće odstupiti od svog stajališta o Tajvanu kao neodvojivom dijelu kineskog teritorija.

Tajvan je pod kontrolom nacionalističkih snaga koje su tamo pobjegle nakon poraza u građanskom ratu 1949. godine, uspostavivši Republiku Kinu, dok je na kopnu formirana Narodna Republika Kina.

Peking od tada smatra otok dijelom svog suverenog teritorija prema politici “Jedne Kine”, koju priznaje većina međunarodne zajednice, uključujući Ujedinjene narode. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te izrazio je želju za zdravim odnosima s Kinom, ali samo “pod načelima uzajamnosti i dostojanstva”, što je stav koji Peking smatra separatističkim, nazivajući Laija “separatistom”.

Kineska narodnooslobodilačka vojska pojačala je pritisak na Tajvan, nedavno provodeći dvodnevne vojne vježbe oko otoka. Te vježbe simulirale su blokadu ključnih luka, precizne napade na pomorske ciljeve i scenarije za suzbijanje vanjskog miješanja.

Posebno je zabrinjavajuće da su ove vježbe započele nedugo nakon što je Washington objavio paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11,1 milijardi dolara – najveći ikada za otok. Iako SAD formalno priznaje politiku “Jedne Kine”, održava bliske veze s Taipeijem, što redovito izaziva oštru kritiku iz Pekinga.

Ruska podrška Kini po pitanju Tajvana utemeljena je u Sporazumu o dobrosusjedstvu i prijateljskoj suradnji, potpisanom između Moskve i Pekinga u srpnju 2001. godine. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je naglasio da je jedan od temeljnih principa tog sporazuma “uzajamna podrška u obrani nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta”.

Lavrov je također ustvrdio da zapadne zemlje trenutno koriste Tajvan kao alat za “vojno-stratešku odvraćanje” protiv Pekinga, istovremeno želeći profitirati od tajvanskog novca i tehnologije.

Dok Xi Jinping nastavlja inzistirati na “neizbježnom ujedinjenju”, tajvanske vlasti jednako čvrsto brane svoju de facto neovisnost. Predsjednik Lai Ching-te naglasio je da Peking blokira normalne interakcije, postavljajući ograničenja kineskim turistima koji posjećuju Tajvan ili studentima koji tamo studiraju, dok slična zabrana ne vrijedi za Tajvance koji putuju u Kinu.

Ovakva neravnoteža, prema riječima tajvanskog predsjednika, dovodi u pitanje iskrenost kineskih izjava o “dobroj volji” prema Tajvanu.