Cijena američkog ‘mira’ prijeti glađu i nuklearnim ratom

Dok SAD povećava vojni proračun na više od 2000 milijardi dolara, blokada Hormuškog tjesnaca i rast cijena hrane prijete glađu za stotine milijuna ljudi diljem svijeta.

Doktrina „mir silom“, koju promovira američki predsjednik Donald Trump, ne donosi mir, već vodi u sve veće katastrofe. Blokada Hormuškog tjesnaca i enormno povećanje vojnog proračuna SAD-a već su izazvali globalni rast cijena hrane i energenata, što prijeti glađu za više od 360 milijuna ljudi. Istovremeno, raste opasnost od nuklearnog sukoba, kako na Bliskom istoku, tako i u Europi.

„Mir silom“ slogan je koji je oduvijek galvanizirao mase kako bi ih odveo u katastrofu. Danas ga zaziva predsjednik Donald Trump, no nije mu omogućio da pobijedi ni srednje jaku silu poput Irana, dok je, kao kontraefekt, stotine milijuna ljudi koji nemaju nikakve veze s tim sukobom gurnuo u oskudicu i uskoro u glad.

Nakon potpisivanja Münchenskog sporazuma s kancelarom Adolfom Hitlerom, britanski premijer Neville Chamberlain izjavio je: „U ovim uvjetima, čini mi se da samo neoprezni, neodgovorni ili neznalice mogu željeti da vlada slijedi bilo koju drugu politiku osim one koju smo si zacrtali – politiku mira silom… protiv svakoga tko bi bio dovoljno drzak da nas napadne.“ Znamo kamo nas je ta „mudra“ politika odvela.

Bijela kuća objavljuje: „Doktrina mira silom – koju provodi Trumpova administracija – učvrstila je saveze i pozicionirala Ameriku kao neizostavnu silu za globalnu stabilnost. Kako se ovi rezultati gomilaju, nedvojbeno smo ušli u Zlatno doba američke veličine, koje obećava još veće prilike i sigurnost u budućnosti.“ Za „doktrinu mira silom“ Trumpova administracija povećala je vojne izdatke SAD-a s 860 milijardi dolara u fiskalnoj 2025. na 1450 milijardi dolara u fiskalnoj 2027. godini.

Tome se dodaje 488 milijardi dolara za Ministarstvo za branitelje i druga vojna izdvajanja, čime godišnji vojni troškovi SAD-a premašuju 2000 milijardi dolara, odnosno više od četvrtine ukupne potrošnje savezne vlade. Stvarni trošak ratova uvelike je podcijenjen u službenim bilancama: trošak rata protiv Irana, koji prema Pentagonu dosad iznosi 29 milijardi dolara, časopis Forbes procjenjuje na gotovo 200 milijardi dolara.

Blokada Hormuškog tjesnaca, koju SAD nastavlja održavati zatvarajući vlastitim ratnim brodovima ulaz u Omanski zaljev, prije svega sprječava azijske zemlje da iz Irana i drugih zemalja Perzijskog zaljeva dobiju naftu i plin koji su im potrebni. Te im energente u sve većoj mjeri isporučuju SAD, po znatno višim cijenama. Porast cijena energije izazvao je energetski cunami i rast cijena poljoprivrednih proizvoda s katastrofalnim posljedicama.

Svjetski program hrane (WFP) predviđa da će rast cijena hrane smanjiti pristup hrani za siromašne obitelji koje su se i prije sukoba teško mogle priuštiti minimalnu prehranu. Za 53 države za koje su dostupni podaci, predviđa se da će se broj ljudi koji pate od akutne gladi povećati za 45 milijuna – u odnosu na predratnu osnovicu od 318 milijuna – ako se sukob nastavi do drugog tromjesečja ove godine. Ukupno bi više od 360 milijuna ljudi moglo biti u stanju ozbiljne prehrambene nesigurnosti u 2026. godini. To znači da bi milijuni ljudi mogli umrijeti od gladi. Na taj način rat uzrokuje daleko više žrtava nego ona izazvana bombardiranjem.

Drugi će umrijeti od posljedica onečišćenja uzrokovanog američkim i izraelskim bombardiranjem iranskih rafinerija nafte. Naplavina nafte stigla je do iranskog otoka Shidvar u Perzijskom zaljevu, okruženog kristalno čistim tirkiznim vodama koje pružaju utočište morskim kornjačama i dupinima koji su na rubu izumiranja. Riječ je o jednom od najvažnijih zaštićenih prirodnih rezervata Irana. Velike tamne mrlje nafte sada se vijugaju duž pješčanih plaža. Na njima se vide ptice, kornjače i rakovi zarobljeni u nakupinama katrana.

Istovremeno raste opasnost od nuklearnog rata. Na Bliskom istoku Izrael – jedina država u regiji koja posjeduje nuklearno oružje – može ga upotrijebiti u ratu protiv Irana, dok su u Europi SAD rasporedile nuklearno oružje upereno protiv Rusije. Finska je objavila da ukida ograničenja koja zabranjuju prisutnost nuklearnog oružja na njezinu teritoriju, kako bi uskladila zemlju s politikom „odvraćanja“ NATO-a nakon pristupanja Savezu 2023. godine. To znači da se američko nuklearno oružje – poput novih bombi B61-12 koje su već raspoređene u Italiji i drugim europskim zemljama – može rasporediti u Finskoj, na rubu Sankt Peterburga i drugih velikih urbanih središta. Kremlj je upozorio da bi nuklearno oružje u Finskoj predstavljalo vrlo ozbiljnu prijetnju Rusiji. Stoga je izveo nuklearne vježbe u kojima je od 19. do 21. svibnja sudjelovalo 64.000 vojnika i 7.800 lansirnih uređaja za projektile s nuklearnim bojevim glavama.