Američka mornarica blokirala Hormuški tjesnac i preusmjerila 64 broda

Američka mornarica preusmjerila je 64 trgovačka broda od početka blokade Hormuškog tjesnaca sredinom srpnja, objavila je u ponedjeljak Središnja komanda SAD-a (Centcom).

U posljednjem izvješću od petka broj preusmjerenih brodova bio je 62, što znači da su u samo nekoliko dana dodana još dva. Centcom navodi kako su tri tankera onesposobljena, a dva pregledana radi provjere usklađenosti s blokadom. Operaciju američka vojska naziva „čeličnim zidom” protiv Irana.

Blokada bez presedana

Hormuški tjesnac ključna je točka kroz koju prolazi oko petina svjetske nafte. Blokada koju provodi američka mornarica predstavlja izravan pritisak na Iran, ali i na sve zemlje koje ovise o uvozu energenata iz tog područja. Preusmjeravanje desetaka brodova nije samo vojni potez — ono mijenja globalne trgovinske tokove i utječe na cijene energenata diljem svijeta.

Ono što izostaje iz službenih priopćenja jest odgovor na pitanje: što se događa s posadama onesposobljenih brodova? I što s teretom koji nije stigao na odredište? Blokada pogađa i neutralne zemlje koje nemaju nikakve veze s američko-iranskim sukobom.

Pitanje suvereniteta i međunarodnog prava

Međunarodno pravo dugo je štitilo slobodu plovidbe kroz tjesnace poput Hormuza. Ovakvo postupanje američke mornarice postavlja presedan koji bi se mogao vratiti kao bumerang — ako jedna sila može blokirati ključni plovni put, zašto to ne bi mogle i druge? Rusija već godinama prijeti sličnim potezima na drugim strateškim točkama.

Za Hrvatsku i druge male zemlje ovo bi trebalo biti upozorenje. Ovisnost o uvozu energenata iz nestabilnih regija pokazuje koliko je važna vlastita energetska autonomija. Umjesto oslanjanja na svjetske sile koje vode vlastite geopolitičke igre, svaka država treba razvijati vlastite izvore energije i zaštititi svoje interese.

Blokada Hormuza još jednom pokazuje da moćne države ne pitaju za mišljenje malih kada donose odluke koje pogađaju cijeli svijet. Pitanje nije samo što će se dogoditi s Iranom, nego i tko će platiti cijenu ove blokade — a povijest uči da to obično budu obični građani kroz više cijene i nestašice.