Riba koja se tek nakon što susjed započne zaokret odlučuje na isti manevar — i to u djeliću sekunde — ključ je novog otkrića kalifornijskih znanstvenika o tome kako nastaje školsko kretanje riba.
Fizičari i neurobiolozi sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu proučavali su mikro staklene ribice (Danionella cerebrum) i u časopisu Physical Review Letters objavili model koji ruši desetljećima staru pretpostavku o ponašanju ribljih jata. Umjesto da se ribe usklađuju s prosječnim smjerom kretanja svih susjeda, kako je tvrdila klasična teorija, istraživanje pokazuje da svaka riba kopira pokret samo jednog, nasumično odabranog susjeda.
Završetak zaokreta otvara prozor za kopiranje
Istraživači su otkrili da završetak zaokreta jedne ribe stvara „prozor prilike” u kojem susjedi mogu uskladiti svoj pokret. Zrele ribice reagiraju iznimno brzo, što omogućuje uvid u stalnu razmjenu signala unutar jata. Model su potvrdili eksperimentom u virtualnoj stvarnosti: kada su programirali virtualne ribe da mijenjaju smjer, prave ribice ponašale su se točno prema predviđanjima modela kopiranja pojedinačnog susjeda.
Voditelj istraživanja Palka Puri, nedavni doktorand fizike na UC San Diegu, zajedno s profesorima Johnatanom Aljadeffom i Matthewom Lovett-Barronom, napravio je detaljan zapis ponašanja ribica kroz različite razvojne faze. Njihov računalni model sada omogućuje predviđanje dinamike formiranja i raspadanja jata, što dosad nije bilo moguće.
Od pokreta do mozga
Ovo otkriće otvara vrata neurobiološkim istraživanjima. Budući da su Danionella ribice prozirne, znanstvenici mogu snimati aktivnost njihovih mozgova tijekom socijalnih interakcija. „Identifikacija ovih precizno tempiranih socijalnih interakcija, zajedno s poboljšanim tehnologijama za snimanje neuralne aktivnosti, unaprijedit će naše razumijevanje kako procesi u mozgu pojedinaca podržavaju kolektivno ponašanje”, kaže Aljadeff.
No postavlja se pitanje koje istraživači tek trebaju odgovoriti: kako sićušni mozak ribice, veličine nekoliko milimetara, u djeliću sekunde odabire kojeg će susjeda kopirati? I je li taj mehanizam odabira nasumičan ili postoji hijerarhija unutar jata koja određuje tko je „uzor”?
Dosadašnja istraživanja kolektivnog ponašanja životinja uglavnom su se oslanjala na modele aktivne materije iz fizike, koji su teško povezivali individualne interakcije s makroskopskim obrascima kretanja. Ovaj rad, koji su proveli Puri i suradnici, prvi put nudi model koji povezuje percepciju pojedinačne ribe s dinamikom cijele grupe, a istovremeno otvara put za razumijevanje složenog društvenog ponašanja na razini moždanih procesa.
15 komentara
U ribe u jatima, drveca u sumi, ptice u jatima, zivotinje u coporima, kolektivno u njima se inkarnira “jedna samosvijest” i iz tog razloga automatski djeluju i krecu se tako sinhronizovano u ovom slucaju ribice 🙂 .
Tako je!
Možda je bliže istini reći “grupna duša”
Daj molim te, radi se o cisto mehanickim pokretima, da grupna dusa kod jata roda, o svasta.
Pa i “tvoje” ruke noge rade mehanicke pokrete. No oklen svijest koja to opaza?
Slazem se, dosta ugodnije zvuci “grupna dusa” 🙂 “Grupna dusa” bi obicno bile inkarnacije samosvijesti koje jos nisu dosegle nivo za da tako nazovem “individualne inkarnacije duse”.
Meni je ovakav pogled dobro oslikao te odnose:
Pojedinačne životinje nemaju “JA”, kao što ga ima čoovjek, nego pripadaju zajedničkom “JA” dotične vrste. Ono nije inkarnirano, nego djeluje iz duhovnog kao grupna duša, npr. grupno “JA” konja, grupno “JA” lavova, grupno “JA” pojedinih ribljih vrsta…
Mislim da se ipak inkarnira ali ne u cijelu vrstu nego u na primjer jedan čopor, jato, šumu, mravinjak itd. Čopor ima svoje ja i pobije se sa drugim čoporom ali jedinke unutar čopora djeluju automatski. Šuma takođe, ako nešto napadne jedno stablo, stablo na drugom kraju šume reaguje. Čak preko gljiva jedno stablo (obično stablo majka) drugom stablu može slati neophodne minerale (naučno potvrđeno). Dok na primjer neko pojedinačno veliko drvo kao hrast ili sekvoja može biti jedna duša koja je recimo zbog nekog velikog stresa odabrala da 500 godina odmara. Grupna duša takođe se može inkarnirati u jezero, planinu, cijelu planetu, ali to bi onda bila izuzetno napredna duša koja pomaže u kolektivnom razvoju populacije u toj zoni.
Za ribe se veže pojam *plova a za ptice * jato.
Takvo kretanje zajedničko je i pticama i ribama.
Sklon sam mišljenju da se ono može primjeniti za sve životinje u velikim skupinama.
Najviše na ljude, pogotovu na kopiranje načina mišljenja, pod uslovom da je glup.
Dobri su ti ovi CHAT GPT sazeci, medjutim ovo mi je interesantno : “Riba gleda više susjeda i usklađuje se s prosječnim smjerom njihova kretanja.”
Pa tko normalan bi uopce mogao tako nesto tvrditi kamoli drzati to kao neku znanstveno sranjstvenu istinu, svasta.
Pa nije riba visokointeligentni bice, ai da je pitanje je bi li to mogla.
Prosjek nikada nije zadovoljavajući odgovor.
Slučajni odabir ne postoji jer slučajnost ne postoji.
Moraju biti neki parametri koji upravljaju odabirom, jbg 😛 😛
Sve što postoji, postoji samo u Sadašnjem Trenutku.
Ništa ne postoji ni juče ni sutra.
Sadašnji Trenutak je za um i logiku tamni Ne-prostor koji se ne može analizirati.
Tu je granica uma i logike.
–
I ljudska čula su naravno u S.T. ali reaguju post festum.
Čula su kao i um, alat prostorno-vremenske zablude.
–
Ne-čulo je alat za S.T.
Ono je zaduženo za svesnost jedinstvenosti svega što postoji u S.T.
Ne-čulo smo MI,
i ribice naravno.
i drveće,
i biljke.
–
Spoljašnjeg moraš biti svestan da bi opstao u civilizacijskom okruženju.
Unutrašnjeg ne moraš biti svestan uopšte.
–
Svesnošću spoljašnjeg si sigurno promašio život. Bio nesrećan anksiozan i nedorečen.
Sa svesnošću Unutrašnjeg dolazi mir, spokoj, sreća i ljubav.
–
Svi veliki učitelji, Buda,Isus, Muhamed u suštini govore isto.
Upućuju na svesnost S.T.
Ta učenja imaju jednu slabu stranu. Ona pokušavaju i da objasne.
Vremenom se od toga napravi konstrukcija van dodira sa S.T.
–
Postoje učitelji koji ništa ne objašnjavaju o neobjašnjivom.
O tim učiteljima znamo malo ili ništa.
🙂
…ma sta iznaprica
Sve što si rekao deluje logično i ubedljivo.
U ovom kontestu nažalost nije i tačno.
–
Nisam ni naučnik ni analitičar ni forenzičar.
Nisam čak ni vernik.
Niti nevernik.
–
“Onaj ko pije vodu, sam zna da li je hladna ili topla.”