Viša košnja smanjuje onečišćenje sjemena vlasulje

Viša košnja smanjuje onečišćenje sjemena vlasulje
1 komentar

Oregonski istraživači pronašli su potencijalno jednostavno rješenje za višegodišnji problem onečišćenja sjemena vlasulje (tall fescue) jednogodišnjom modricom (annual bluegrass) — podizanje visine košnje na 28 centimetara.

Preliminarni pokusi na pacifičkom sjeverozapadu SAD-a pokazali su da rezanje na 28 centimetara (11 inča) umjesto dosadašnjih 5 centimetara (2 inča) smanjuje količinu sjemena korovne trave koja završi u urodu, a da pritom ne dolazi do dosljednog pada prinosa same vlasulje. Rezultati su predstavljeni na ovogodišnjoj konferenciji Međunarodnog društva za znanost o sjemenu trava (IHSG).

Problem s jednogodišnjom modricom nije trivijalan. Ova korovna vrsta izuzetno je otporna na uklanjanje iz usjeva sjemenske trave, a preživljava čak i uz pažljivu pripremu tla, primjenu herbicida i ručno odstranjivanje. Upravo zato poljoprivrednici godinama trpe dodatne troškove čišćenja sjemena i gubitke na vrijednosti uroda.

Visina kao prirodni filtar

Ključna je činjenica da većina sjemenih glavica jednogodišnje modrice tijekom žetve ostaje ispod metlica vlasulje. Istraživači su u sezonama 2024. i 2025. testirali može li se ta razlika u visini iskoristiti kao prirodni filtar — tako da sjeme korova jednostavno ostane u polju. U pokusima su uspoređivane visine košnje od 5 i 28 centimetara, klasična kosilica sa silosom (swather) i kombajn za prvi rez te razine vlažnosti sjemena vlasulje od 18 do 45 posto.

U 2024. godini modrica se nije pojavila u pokusima, no rezultati iz 2025. bili su jasniji: pri žetvi na 28 centimetara kontaminacija je bila manja nego pri rezu na 5 centimetara. Učinkovitost ove metode, međutim, ovisit će o polijeganju usjeva i visini samih biljaka modrice, koje mogu narasti do 40,6 centimetara (16 inča).

Manja vlažnost, veći prinos

Pokusi su također pokazali obećavajuće rezultate vezane uz vrijeme žetve. Prinos vlasulje nije se smanjio kada je košnja obavljena pri 27 posto vlažnosti sjemena umjesto uobičajenih 43 posto u 2024. godini. Štoviše, kombajniranje na 28 centimetara s 27 posto vlažnosti dalo je više sjemena nego klasična kosilica na 5 centimetara s 43 posto vlažnosti.

Rezultati iz 2025., godine s općenito niskim prinosima, također su bili ohrabrujući, iako je korištenje kosilice na 28 centimetara smanjilo prinos kako je vlažnost sjemena opadala. Uzrok je vjerojatno veća brzina bubnja koja je dovodila do osipanja sjemena. Upravo zato, naglašavaju znanstvenici, postavke strojeva bit će ključne za uspjeh ove metode.

Ovo istraživanje otvara pitanje zašto se slična načela ne primjenjuju šire u proizvodnji sjemenskih trava diljem svijeta. Ako visina košnje može smanjiti onečišćenje bez upotrebe dodatnih kemijskih sredstava, to je korak prema jeftinijoj i ekološki prihvatljivijoj proizvodnji. Daljnja istraživanja svakako su potrebna kako bi se precizirali parametri — visina reza, brzina bubnja, vrijeme žetve i praksa izravnog kombajniranja — no prvi rezultati daju naslutiti da je riječ o smjeru vrijednom pažnje.

jednogodišnja modricakošnjaPoljoprivredasjemenska travavlasulja

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

PRAVILA KOMENTIRANJA: Vaši komentari ne smiju biti kritika drugog komentatora, nego vaše mišljenje, prijedlog ili ideja o temi. Nema rasprave tko je u pravu. Čitatelji neka zaključe što je istina. Cilj nije polemika, nego napredak svih Logičara. Inspiracija, umjesto uvjeravanja. Ako nemate ideju, ne komentirajte. Ne budete li respektirali pravila, biti će te blokirani.
Pretplatiti se
Obavijesti o
1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
warcommander
15 sati prije

Ovo je zanimljiv primjer mehaničkog upravljanja korovima koji koristi razliku u visini biljaka umjesto dodatnog herbicida.

Posebno je zanimljiv nalaz o vlažnosti sjemena. Žetva pri približno 27 % vlage nije nužno smanjila prinos u odnosu na žetvu pri 43 %, a kombinacija višeg reza i niže vlage u jednom je pokusu čak dala veći prinos. S druge strane, u 2025. niža vlažnost uz košnju na 28 cm povećavala je gubitke, vjerojatno zbog agresivnijeg rada bubnja i osipanja sjemena.

Što je ovdje najvažnije?
Ovo nije samo pitanje „kositi više”, nego zapravo usklađivanje geometrije usjeva, vremena žetve i rada stroja. Ako se može postići da sjeme korova ostane ispod zone zahvata, košnja postaje svojevrsni prirodni separator.

Ipak, rezultate bih zasad opisao kao obećavajuće, a ne kao gotovu preporuku za proizvođače. Pokusi su preliminarni, a učinak će vjerojatno jako ovisiti o konkretnom nasadu i godini.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI