Njemačka tvrtka Isar Aerospace lansirala je u subotu raketu Spectrum u orbitu s norveškog svemirskog poligona Andøya, što je prvi takav uspjeh jedne privatne europske kompanije s kopna kontinenta.
Raketa duga 28 metara poletjela je nešto nakon 21 sat po GMT-u iz svemirske luke sjeverno od Arktičkog kruga. „U orbiti smo! Upravo smo napravili europsku povijest: ovo je prvi put da je privatno razvijena raketa dosegla orbitu s kopna kontinentalne Europe”, objavila je tvrtka na društvenoj mreži X. Desetak minuta nakon početka misije nazvane „Naprijed i prema gore”, video signal je prekinut jer je raketa premašila maksimalni domet veze.
Uspjeh dolazi nakon višemjesečnih odgoda zbog tehničkih problema i sigurnosnih provjera te nakon testnog leta u ožujku 2025. godine kada se Spectrum srušio natrag na Zemlju i eksplodirao. Sada, kada je lansiranje uspjelo, postavlja se pitanje: hoće li Europa konačno stati na vlastite noge u svemiru ili će i dalje ovisiti o američkim i drugim vanjskim kapacitetima?
Njemačko ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir proglasilo je pothvat „prekretnicom koja impresivno pokazuje inovativnu snagu i tehničku stručnost naše zemlje”. Kancelar Friedrich Merz već je u ožujku, prilikom posjeta Andøyi s norveškom premijerkom, poručio: „Trebamo kapacitete. Trebamo neovisnost. Predugo smo se oslanjali na druge sustave isporuke i druge nacije diljem svijeta.”
Europa se budi iz sna o ovisnosti
Spectrum, koji može ponijeti oko jedne tone korisnog tereta, trebao bi u niskoj orbiti nekoliko stotina kilometara iznad tla služiti za slanje civilnih i vojnih satelita. Isar Aerospace tvrdi da njihov pogon kraj Münchena može proizvesti više od 30 raketa godišnje. No, pravo je pitanje koliko će Europa uopće trebati te rakete ako se ne riješi pitanje strateške ovisnosti o američkim lansirnim uslugama i tehnologijama.
Dok Francuzi već desetljećima djeluju iz Francuske Gijane, Europa se sada kladi na konkurenciju između Isara i drugih tvrtki kako bi pojeftinila lansiranje satelita. Model je očito SpaceX Elona Muska u Sjedinjenim Državama. Njemački ministar obrane Boris Pistorius najavio je ulaganje od 35 milijardi eura do 2030. godine u izgradnju svemirskih kapaciteta. To je ozbiljan novac, ali i ozbiljno priznanje koliko je Europa zapravo bila ranjiva.
Lansiranje se događa u trenutku kada su odnosi unutar NATO saveza poljuljani, a povjerenje Europljana u američko vodstvo ozbiljno narušeno. Europa se sve više pita koliko može računati na SAD kada su u pitanju sigurnosni i strateški kapaciteti, uključujući i one svemirske. Ovo lansiranje nije samo tehnički uspjeh – ono je i politička poruka da Europa može sama kada mora.
No, ostaje otvoreno pitanje koje izvor ne postavlja: tko će kontrolirati te nove europske svemirske kapacitete i hoće li oni služiti interesima građana ili isključivo vojno-industrijskom kompleksu? Europa bi trebala naučiti iz vlastitih pogrešaka – ovisnost o bilo kome, pa tako i o vlastitim tvrtkama bez jasnog javnog nadzora, nije rješenje. Svemir mora služiti čovjeku, a ne obrnuto.
A Roscosmos ( Rusija koja je dio Evrope) koji jos od 50tih šalje rakete u svemir? Sputnik 1 je 1957 još prvi satelit ispalio u vasionu. Samo zato što je zapad učinio nešto daleko od toga da su prvi.