Zatvaranje Hormuza i Bab el-Mandeba, kojemu su pridonijeli Huti, uz oštećenja na saudijskom naftovodu Istok-Zapad prema Yanbuu, udara na globalna energetska tržišta u trenutku kada su strateške rezerve Sjedinjenih Država iscrpljene. Posljedice se više ne mogu ublažiti povlačenjem nafte iz rezervi, jer ih jednostavno nema dovoljno.
Proračuni vladajućih dinastija u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru, Bahreinu i UAE drastično se mijenjaju. Gotovo sav prihod od nafte, plina i derivata je pod upitnikom. To nije samo ekonomski problem — to je egzistencijalni udarac za monarhije koje su desetljećima kupovale društveni mir raspodjelom naftne rente.
Pukotina koja otkriva pravu cijenu
Razlika između cijene sirove nafte i gotovih derivata, takozvani crack spread, normalno se kreće između 10 i 15 dolara po barelu. Danas iznosi 70 dolara. Ta brojka sama po sebi govori više od svih političkih izjava: globalni rafinerijski kapaciteti su ozbiljno smanjeni, dijelom zbog rata u Perzijskom zaljevu, a dijelom zbog oštećenja ruskih rafinerija ukrajinskim dronovima.
Potražnja za derivatima poput dizela, kerozina i brodskog goriva je neelastična. Dizalica ne staje zato što je gorivo skuplje. Kamion koji vozi hranu, brod koji prevozi robu, traktor koji ore — svi ovise o dizelu. Kerozin pogoni zrakoplove. Brodsko gorivo pogoni globalnu trgovinu. Kad cijena ovih derivata raste, ona se prelijeva na sve ostalo.
Približava se zima na sjevernoj hemisferi. Potražnja za loživim uljem, koje je blisko dizelu i kerozinu, raste. Crack spreadovi će se vjerojatno zadržati ili čak povećati, dodatno ubrzavajući rast cijena nafte.
Tržišta koja ignoriraju stvarnost
Financijska tržišta dosad su bila zapanjujuće suzdržana. Čini se da prihvaćaju ratnu propagandu američke vlade umjesto provjerljivih činjenica. SAD i Izrael izgubili su rat protiv Irana, ali to ne mogu priznati — posebno pred izbore u SAD-u 6. studenoga i izraelske opće izbore 27. listopada.
Zatvaranje Hormuza trajat će dok se SAD ne povuče iz regije. No čak i tada, naftni stručnjaci upozoravaju da će Zaljevu trebati godine da se vrati na prijašnje razine proizvodnje. Bez američke sigurnosne zaštite, plemenski i sektaški sukobi u arapskom svijetu mogli bi se proširiti.
Postavlja se pitanje koje izvještaji o „kratkoročnim poremećajima” ne postavljaju: ako su američke rezerve prazne, ako su rafinerijski kapaciteti smanjeni, ako su dva ključna pomorska prolaza zatvorena i ako zima dolazi — što točno čeka da se tržišta probude?