Novo istraživanje otkriva zašto su istočne i zapadne kulture različite

Tim međunarodnih istraživača objavio je u časopisu Nature Human Behaviour rezultate rada koji razlikuje kulture prema odgovornostima koje ljudi nose u bliskim odnosima, a ne prema uobičajenoj podjeli na kolektivizam i individualizam. Fenomen su nazvali responzibilizam. Anketa je prevedena na 45 jezika, a obuhvatila je zemlje koje pokrivaju 90 posto svjetskog stanovništva.

Zapadne zemlje, poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije, desetljećima su u anketama ispadale „kolektivističnije” od istočnoazijskih poput Japana. To je proturječje mučilo socijalne psihologe trideset godina. Novo istraživanje pokazuje da je problem u pitanjima, a ne u ljudima: stara anketa nije razlikovala odnose prema bliskosti.

Što su mjerili i što su našli

Ispitanici su dobivali konkretne scenarije — smještaj ostarjelih roditelja u vlastiti dom, odlazak na zabavu i razgovor s nepoznatima, laganje na sudu za bliskog prijatelja. Pitanja su bila precizna o tome tko je uključen i što se događa. Afrika, Bliski istok i Azija postigli su više rezultate od Sjeverne Amerike, Europe i Australije.

Zemlje s visokim rezultatom imale su niže ocjene demokracije i više korupcije, manje politika naklonjenih imigrantima te manje patenata i prodaje kreativnih proizvoda. Istovremeno, bilježile su manje smrti od COVID-19 po glavi stanovnika i niže stope zloupotrebe droga.

Na razini pojedinca, visok rezultat predviđa zajednički život s članovima šire obitelji i spremnost na lažno svjedočenje za bliskog prijatelja. Nizak rezultat predviđa vraćanje izgubljenog novčanika — i manje prometnih kazni među diplomatima Ujedinjenih naroda. Diplomatski imunitet znači da se kazne ne moraju platiti, no broj kazni varirao je od nula do 246 po diplomat u četiri godine. Najviše kazni dobili su diplomati iz zemalja s visokim responzibilizmom.

Što ovo govori o nama

Voditelj istraživanja Thomas Talhelm proveo je sedam godina živeći u Kini. Tamo je doživio guranje u podzemnoj željeznici i sumnjičave poglede kad bi se nasmiješio nepoznatima na ulici. Tek mu je kasnije sinulo da su sve te interakcije bile između ljudi koji nisu u bliskom odnosu — što je ključ cijele zagonetke.

Njegova poruka je praktična: djeca imigranata, učitelji i liječnici svakodnevno se suočavaju sa sukobom vrijednosti koje ova studija stavlja u širi okvir.

Ono što studija ne rješava jest uzrok, a ne samo korelaciju. Visok responzibilizam prati i niža demokracija i viša korupcija — ali nameće se pitanje je li odgovornost prema bližnjima uzrok slabijih institucija ili su slabe institucije razlog zašto se ljudi oslanjaju isključivo na obitelj i prijatelje. Talhelm i suradnici ostavljaju to pitanje otvorenim.

Hrvatska u toj slici nije slučajna. Društvo u kojem se do posla i pravde najčešće dolazi preko veza, a ne preko institucija, samo je zapadna varijanta istog obrasca. Dokle god je odgovornost prema bližnjima jača od odgovornosti prema nepoznatom sugrađaninu, parkirna kazna ili izgubljeni novčanik nisu pitanje morala pojedinca — nego pitanje sustava koji je ljude naučio da se na institucije ne mogu osloniti.