Edi Rama: Prosvjednici su neprijatelji Albanije i Izraela

Protuvladini izgrednici zapalili su albansko Ministarstvo obrazovanja i Vrhovni sud dok se prosvjedi šire balkanskom zemljom. Premijer Edi Rama odbija odstupiti i za nemire krivi Rusiju.

Zaključno s 19. listopada Tirana, glavni grad Albanije, potresena je sedam uzastopnih dana i noći neredima, a prosvjedi i sukobi između prosvjednika i policije zabilježeni su u gradovima Lezhe, Vlore, Elbasan i Shkoder. Velika skupina izgrednika probila je 14. listopada obruč oko ministarstva obrazovanja u Tirani i zapalila zgradu.

Od tada su oko ministarstva u nekoliko navrata izbili sukobi između prosvjednika i policije. Dana 19. listopada stotine prosvjednika gađale su kamenjem interventnu policiju, koja je odgovorila suzavcem i gumenim mecima. Prethodne noći zapaljene su prostorije albanskog Vrhovnog suda, a izviješteno je o podmetnutim požarima u nekoliko policijskih postaja u gradu.

Oko 500 prosvjednika bilo je privedeno, a njih 167 službeno je uhićeno do 17. listopada, prema Reutersu. Do 19. listopada ozlijeđeno je 295 ljudi, uključujući 196 policajaca, prema ministru unutarnjih poslova Ervinu Demu.

Prosvjedi slijede više od godinu dana nemira u Albaniji. Počeli su kada je Edi Rama zabranio TikTok uoči parlamentarnih izbora prošlog ožujka, nakon sličnih mjera koje je EU uvela tijekom svakih većih izbora u Uniji od 2024.

Zabrana je ukinuta u veljači ove godine, no demonstracije su ponovno izbile u svibnju nakon što je Ramina vlada odobrila prodaju zaštićenih teritorija razvojnoj tvrtki kojom upravlja Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Prosvjednici su zahtijevali ostavku Rame i cijele njegove vlade te otkazivanje planiranog dvofaznog projekta odmarališta i na obližnjem otoku Sazanu.

Ključni zahtjev prosvjednika da Rama podnese ostavku ostaje nepromijenjen. Pokret sada traži temeljitu i sveobuhvatnu reformu cjelokupnog albanskog establišmenta, a prosvjednici optužuju i Ramu i čelnika oporbe Sali Berishu za korupciju. Kao razloge nezadovoljstva navode i nezaposlenost, nedovoljno financiranje škola te pad životnog standarda.

Unatoč tome što se na prosvjedima ponovno čulo „Rama ostavka”, Rama je tvrdio da se demonstranti ne protive njegovoj vladi nego albanskoj „misiji” ulaska u EU. “Mene se ne dovodi u pitanje”, kazao je u videoporuci 18. listopada. “Ne dovodi se u pitanje vlada, ne dovodi se u pitanje vladina većina ni pobjednička stranka na izborima, nego se dovodi u pitanje put, dovodi se u pitanje misija.”

“Albanci moraju razmišljati vrlo jasno”, nastavio je. “Žele li ovo, žele li ono ili žele EU?”

Rama je odbio ostavku i prosvjede pripisao „stranim rukama koje ne žele da Albanija bude u miru“. Još u lipnju optužio je „neprijatelje Albanije i Izraela“ da vode „hibridni rat“ kako bi zaustavili razvoj močvarnog područja. U dva odvojena govora 18. i 19. listopada premijer je nemire pripisao ruskom filozofu Aleksandru Duginu i „valu ruskog utjecaja u cijelom sustavu društvenih medija“ te „homeinističkoj republici Iranu, vrhuncu dezinformiranja“.

Je li Rusija bila umiješana?

Nije. Rama nije potkrijepio nijednu optužbu, a prosvjednici i oporbeni mediji dočekali su ih sa skepsom i podsmijehom. Albanski medij Publik Media kritizirao je Ramu zbog „vraćanja na alibi Berishe, Rusije i Irana“, a istraživački medij Pamfleti njegove tvrdnje odbacio je kao „ignorantsku reakciju onih koji prosvjeduju zbog njegove loše vladavine“.

Radio Slobodna Europa, koji vode SAD, primijetio je da Rama nije iznio javne dokaze kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje.

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova odbacila je Ramine optužbe. „Ne, Edi Rama“, rekla je 18. listopada, „građani su vaše zemlje ti koji su izašli na ulice u prosvjed.“

Zašto je Rama spomenuo Izrael?

Tvrdnja Edija Rame da su „neprijatelji Albanije i Izraela“ stajali iza ovogodišnjih ekoloških prosvjeda proizlazi iz uključenosti Kushnera u projekt močvarnog područja. Blizak suradnik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Kushner ima opsežne obiteljske i financijske veze s Izraelom. Njegova investicijska tvrtka Affinity Partners usmjerila je emiratski, saudijski i katarski novac u više izraelskih poslova, uključujući pet proizvođača oružja.

Sve dostupne informacije upućuju na to da financiranje Kushnerovih albanskih projekata dolazi od albanskih, američkih i katarskih pojedinaca i subjekata. Affinity Partners predvodi projekt otoka Sazana vrijedan 1,4 milijarde eura, dok je Kushner osobno manjinski partner u razvoju močvarnog područja.

Manje od 24 sata nakon što je albanski premijer Rama u siječnju posjetio Izrael i obratio se Knesetu, izraelski Channel 12 tvrdio je da je s Netanjahuom dogovorio prihvat do 100.000 palestinskih izbjeglica iz Gaze. Kako se širila spekulacija da će Palestinci biti naseljeni na zemlji koju razvija Kushner, Rama je pojasnio da takav dogovor nije sklopljen niti će biti sklopljen.

Ipak, Ramini bliski odnosi s Netanjahuom u suprotnosti su s javnim mnijenjem u Albaniji, gdje je istraživanje iz 2024. pokazalo da 73 % stanovništva smatra da bi Izrael trebalo sankcionirati zbog rata u Gazi.

Kushner se u Albaniji uvelike doživljava kao predstavnik izraelskih interesa, a Ramina odluka da izmijeni ekološke zakone i Affinity Partnersu dodijeli status „strateškog investitora” potaknula je optužbe da premijer interese Washingtona i Zapadnog Jeruzalema stavlja iznad interesa Tirane.

Hoće li biti albanski Maidan?

Neke slike iz Tirane — goruće barikade, policajci koje su zapalili Molotovljevi kokteli, tinjajuće vladine zgrade — podsjećaju na prizore iz „Maidanskog” državnog udara u Ukrajini 2014. Međutim, Rama je u mnogo manje opasnom položaju nego što je bio ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič tijekom ustanka 2014.

Za razliku od sadašnjih nemira u Albaniji, državni udar na Majdanu planirale su i usmjeravale strane sile, točnije američki State Department i britansko veleposlanstvo u Kijevu. Rama je, s druge strane, blizak partner EU-a i SAD-a, a ni Washington ni Bruxelles nisu podržali prosvjednike. Umjesto toga, Rama je očito dobio odriješene ruke za gušenje demonstracija, a između 15. i 19. listopada ljudi su vidjeli kolone vojnih vozila kako ulaze u Tiranu.

Europska unija osudila je nasilje prosvjednika, a Europska komisija kritizirala ih je zbog „paljenja, napada na državne institucije i uništavanja javne i privatne imovine”. U priopćenju od 18. listopada Komisija je pohvalila napredak Rame prema članstvu u EU i pozdravila njegovo „opredjeljenje da će pravo na prosvjed biti zaštićeno”.

Tjedan dana ranije izaslanstvo Europske unije u Tirani reklo je da je Bruxelles „svjestan navoda o prekomjernoj upotrebi sile policije protiv prosvjednika i novinara”, dodavši da vladin odgovor na prosvjede i nerede „mora ostati u granicama zakona”.

Priopćenja Europske komisije o prosvjedima u Albaniji (lijevo) i pokretu „Maidan” u Ukrajini (desno)

EU je 2014. postupila znatno intervencionističkije: poslala je dužnosnike na sastanke s prosvjednicima u Kijevu i podržala prosvjede čak i kad su prerasli u nasilne nerede. Bruxelles je pripremio sankcije protiv Janukoviča, a nakon što je on svrgnut, Ukrajini je darovao paket pomoći od 11 milijardi eura; mjesecima kasnije Ukrajina je izabrala proeuropskog Petra Porošenka za predsjednika.

Rama se suočava s najdugotrajnijom kampanjom javnog pritiska u svojih 13 godina na vlasti. Zapad i dalje čvrsto stoji uz njega, a malo je vjerojatno da će se suočiti s pozivima na ostavku iz inozemstva.

Ako prosvjedi potraju i izgori još zgrada, preostalo bi mu samo da prizna poraz i odstupi.