Većina nas je bar jednom u životu čula narodnu tvrdnju koja kaže: „Odande si odakle ti je žena.“ Izgovorena u društvu, odmah biva počašćena slavodobitnim ženskim osmijesima i odbačena skupljenim muškim obrvama. Kakogod, narodnim mudrostima treba vjerovati jer su nastale na viševjekovnom iskustvu. Tako, slavodobitno, mislim ja, žena.
Uz obrazloženje da Sarajevo voli kao da je rođen u njemu, Edmond Offermann, biznismen holandskog porijekla, ovog proljeća je rodnom gradu svoje supruge Maje- Amre Serdarević, nuklearne fizičarke koja živi i radi u Americi, poklonio ni manje ni više nego obnovljenu žičaru.
Sarajevska ili, kako je još zovu, Trebevićka žičara, napravljena je rukama i združenim naporima vrijednih radnika jugoslavenskih firmi: Impola iz Slovenske Bistrice, Termoelektroiz Beograda, Jelšingrad iz Banjaluke i Energoinvest iz Sarajeva. Pogonski dio uvezen je iz tadašnje Čehoslovačke. Sa radom je počela s proljeća 1959. godine.Duga 2.100 metara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Povezivala je grad i Trebević, dižući planinare i izletnike sa 583 metra nadmorske visine na visinu od 1.160 metara, do Vidikovca, trebevićkog uzvišenja sa kojeg se, kako mu i samo ime kaže, pruža divan pogled na grad.
Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bilo domaćin XIV zimskih olimpijskih igara, prvenstveno zbog takmičenja na trebevićkoj bob-stazi. Ova staza, kombinirana za bob i sankanje, izgrađena je uoči Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a gradila je njemačka firma Dayle. Inače, radovi oko bob-staze bili su povjereni profesoru Gorazdu Bučaru koji je s grupom arhitekata napravio tadašnje olimpijsko remek-djelo.Važila je za jednu od najzahtjevnijih staza na svijetu, pa je sasvim razumljivo da su žičarom do ovog olimpijskog borilišta svakodnevno dolazile hiljade ljubitelja sporta.
Potpuno uništena usljed ratnih dejstava, sarajevska žičara je čak 26 godina čekala da se njene kabine ponovo pokrenu, izrone između bistričkih bašti i avlija i krenu put Trebevića. I ko zna koliko bi još čekala da zet s početka ovog teksta, gospodin Edmund, nije poželio da svima koji to požele pomogne da osjete ono što je osjetio on kad se 1991. godine žičarom popeo do Trebevića. Za obnovu žičare donirao je 3,8 miliona švicarskih franaka.
Svečanim otvorenjem 6. aprila, koji se obilježava kao Dan oslobođenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, trebevićka žičara je ponovo puštena u promet. Na njenom đerdanu nanizane su 33 kabine, čiji je ukupni kapacitet 1.200 ljudi. Vožnja do Vidikovca traje trajati oko sedam minuta. Kabine su snabdjevene svim sigurnosnim i signalnim uređajima, kao i akumulatorom za slučaj nestanka struje. Na polaznoj i trebevićkoj stanici izgrađene su čekaonice u kojima se nalaze i mali bifei.
Četiri vokala kultne sarajevske grupe Ambasadori: Zdravko Čolić, Hari Varešanović, Ismeta Dervoz i Jasna Gospić, snimili su pjesmu čiji je autor Zlatan Fazlić Fazla. Za kraj vam poklanjam stihove i link na kojem možete poslušati pjesmu „Trebević opet silazi u grad“. Vjerujem da će neke od vas podsjetiti na neka davna vremena, a onim mlađima poželjeti dobrodošlicu.
Trebević opet silazi u grad
Kako da zaborave dječje oči borove,
i jeleu vedrom danu?
Lješnjaka šuma, kolač s mirisom ruma
i malo ciklama za mamu.
Odjekuju poljupci, jedna je mladost,
kapije grada pamte nam korake.
Stara žičara stenje, polako se penje
nebu pod oblake.
Dolazi nam nova mladost
sunce je pobjeglo u hlad,
prosulo po nama radost,
Trebević opet silazi u grad.
Jednog dana je jako počeo padati snijeg,
cijeli svijet se odjednom stvorio tu
bijeli praznik bez kraja, cijeli jedna raja
ko u najljepšem snu.
Vidikovac čeka, strpljiv ko rijeka
kad brana joj teška na put stane
puno dobrog nas čeka, naša srca su meka
ja vjerujem u sretnije dane.
43 komentara
Poslije čitanja teksta i slušanja pjesme, samo od sebe izranja pitanje – je li sve lijepo u prošlosti? Jesu li svi naši uspjesi tamo vremenom zabetonirani i možemo li samo tamo pronaći ljepotu i optimizam?
Ako sami ne znamo prepoznati ljepote oko nas jer smo ni na nebu, ni na zemlji, raseljeni ili opsjednuti sjećanjima, znaju prepoznati drugi.
Eto, Edmund Offermann uz puno ljubavi i puno novca uspijeva ono što zajednica ne može. Možda zato što zajednica više ne postoji, možda zato što su sve vrijednosti i ljepote oko nas ostale u Prirodi, a mi u njoj ružni.
Ništa nije zauvijek. Sve možemo promijeniti dok smo živi. Možemo i od svog kraja napraviti mjesto privlačno za život.
užas. prije 60 godina žičara bez problema , a sad zajednica ne postoji, a zajednička sredstva su u rukama pojedinaca… odabranih..
Tko zna što se iza ovog krije. Ne vjerujem holandezima ni kad se u žičari voze, pogotovo ako posluju preko j.p. morgana. Svaka čast , i hvala znanstveniku koji raspolaže milijunima te ih donira za opće dobro;)
Bezobrazluk od strane g-dina. Offermanna!
Tek tako otet cistu zaradu postenim radnicima gradske (kantonalne, opcinske, mjesne…) uprave i dati gradjanima na koristenje, pa stvarno… Jos i nove gondole, sa pogonom bez struje…da se nema sta puno “raditi na odrzavanju”. Nije to tako nasa vlast planirala. ljudi lijepo odugovlacili godinama, a ovaj gospodin pozurio da pokloni supruzi.
Takve vrste “neprijatnosti” iz tog pravca nisamo imali do sada previse, a nasem postenom gradonacelniku fakat nije jasno odakle sad…jos na dan borbe protiv antifasizma…
No medjutim prica se da je g-din. Bandic tom prilikom prtrcao u pomoc sa svojim “know how” i sapnuto na uho vrijedan savjet – FONTANE.
Odmah nakon najmodernijih biciklistickih staza, super uredjenja (vec prethodno uredjenih) parkova, obnove i restauracije poplocanih plocnika dolaze i fontane 🙂
Zaboravili ste napisati za diskriminaciju vezanu za cijene karata.
A bezzicnezicare i bezcevapcicne lepinje?
Odeš na link https://www.zicara.ba/bs/article/32/servisne-infromacije
i sve će ti biti jasno u vezi cijena karata za žičaru.
Cijena je sasvim ok.
Jbg. za građane BiH.Strance ko j…,mogli su dati neki popust i za komšije i susjede.
Zašto minusi? Mogli ste napisati da je cijena povratne karte za građane BiH 6km a za sve ostale 20km?
Zašto je to diskriminacija? Pa i putarina je u mnogim državama skuplja za strance a ovo je poklon pre svega Sarajlijama ali prema tvojoj tvrdnji cena je i za ostale ista. Stranci nisu učestvovali u razvoju lokalnog društva pa na ovaj način nadoknađuju – a i ne moraju.
Ne kontam Šumadinac!? Zar samim tim sto turista trosi veliki novac ne pridonosi lokalnom drustvu?
Definitivna diskriminacija i losa reklama.
Momak putuj malo po svijetu, pa ćeš vidjeti da su cijene posvuda jeftinije za lokalno stanovništvo. U slučaju trebevičke žičare cijenu od 6 KM plaćaju i državljani susjednih država koji govore isti jezik kao i mi iz BiH. Prije par dana sam uputio dvije Zagrepčanke na žičaru i otišle su kada sam ih uvjerio da će platiti karte po cijeni od 6 KM, a ne 20 KM. To ti je svuda isto.
To ne znaci da je ispravno,a gdje sam bio nisam tako nesto primjetio.
A gdje je to svugdje? Lokacija, mjesto, cjenovnik gdje je fino navedeno?
Evo primjer: Ako se zelite voziti brodom po Zürichsee ,ja kao domaca cu platiti 15chf a turista 36 chf?
Daj link? Da vidim? Ako je to istina, onda bar nije tri puta skuplja karta.
Zicara radi “ko sat” i tu nema loshe reklame, samo nacin shvatanja ljudi koji su obilazili svijet…putujuci posjecivali neke znamenitosti i onih drugih koji nisu, pa i ne znaju kako to ide.
U pitanju je Sarajevo, koje mnogi nastoje demonizirati i ne smije nista valjati…pa tako i zicara, ali isti ti “kauc generali” kad bi bar jednom dosli, shvatili bi da stanovnistu Opstine Istocni Stari Grad – Istocno Sarajevo, zicara igra veliku ulogu! Ne samo “ovima iz Federacije i njihovim turistima”.
Ko te pita za to?
Jeli iko ista rekao protiv vas odabranih?
Generalno,ta je praksa po meni losa.
Stranci nisu učestvovali? Jeli ti to govoris samo za žičaru ili? Koliko je BiH donacija dobila od stranaca.
@Politika: te i takve vrste prevoza u uvijek imaju dvije vrste cijena. Za domace stanovnistvo i za turiste. To je tako svugdje, tako i treba da bude.
Sta je tu diskriminacija?
To je lihvarski!
Vi svjetski putnici biste morali dati nama koji ne putujemo nikamo popis država s diskriminatoirskim dvostrukim cijenama cestarina, tako da se znamo orjentirati. Hvala.
To za cestarine što spominju je jako nategnuto. Ima li ko konkretan primjer?
od Kopaonika, preko Jadrolinije, do Pariza…
svugdje postoje cijene za lokalno stanovnisto i za turiste. Tako i treba.
Zasto sad smeta sto to Sarajevo ima?
Jeste li bili…jeste li vidjeli da zicara radi non-stop, stalno guzva i pune gondole…
Zasto Vam je toliko zao amerikanaca, francuza, japanaca, arapa… koji placaju vise od nas?
@Sarajevo , gdje to? Daj mi od Jadrolinije link sa različitim cijenama? Gdje u Parizu? Mogu i ja tvrditi sada da negdje nešto ima i tako bubati i tvrditi. Žao? Ako težimo da budemo normalno durštvo, onda ne treba da bude takvih izuzetaka, ali očigledno se ti izuzetci što se tiće cijena mogu opravdati…. jer ima preko Jadrolinije do Pariza? Molim vas ima li iko link sa tim cijenama da mi dokaže.
Jadrolinija nema diskriminatorske cijene za domaće i strance. Ono što postoji su otočne karte koje posjeduju isključivo otočani (i nitko drugi) koji uistinu plaćaju nižu cijenu karte, a razliku između te cijene i redovne nadomiruje država Jadroliniji s ciljem zadržavanja ljudi na otoku.Ostali građani Hrvatske plaćaju punu cijenu karte za domaće i međunarodne linije poput stranaca.
Pariz? Kad sam zadnji put bio, na automatu u metrou nije bilo pitanja Jeste li stranac? Inače, moj otac, a ni moj djed nisu izgradili pariški metro.
A kršenje zakona? Već je bilo prije par mjeseci da takva cijena za žičaru krši zakon bih o zaštiti potrošača, sa obzirom da prevoz žičarom spada u uslugu javnog prevoza.
Zicararina je kod Jadrolinije besplatna.
Umpah Pah: Tvoji komentari su pravo osvjezenje,bravo!Svaki me slatko nasmije.Ljudi,sto se prepirete?!Oko cega? Smijeha nam dajte,svima nam je potreban…
Njajači su mi ovi sa komentarima “to nije ispravno”, “to je lihvarski”. hahaha ja se stvarno pitam gdje vi ljudi živite. Cijeli svjetski sistem je otkako postoji svijeta i čovjeka baziran na lihvarstvu, lažima, diskriminaciji i stvarima koje jedne grupe ljudi podupiru, a druge tlače. I onda se vi kao čudite zašto je to tako. Stvarno ste mi jaki sa tim utopijskim idealima, ma svaka čast.
Za ovog sa nickom Sarajevo: žičara ne prolazi kroz opštinu Istočni Stari Grad – Istočno Sarajevo, nego isključivo kroz teritoriju opštine Stari Grad – Sarajevo. Žičara se nalazi u vlasništvu kompanije Gras, koja je opet u vlasništvu Kantona Sarajevo, tako da svi prihodi pripadaju Kantonu Sarajevo.
@krkan- Nisam se mislio uključivati u raspravu ispravno-neispravno ali pitao si gdje mi to živimo. Pa evo ja u Podravini. I da ti dođeš meni u goste (eto sad si pozvan) i da odeš na naše izletište sa restoranima, ili Šodericu ili na rafing na Dravi, ili renesansni festival platio bi isto kao svaki drugi. Bio Bosanac, Norvežanin ili domaći. Cijene su iste za sve. Opet nemam ništa protiv da lokalna uprava da popust svojim građanima, ima smisla.
Razumijem šta hoćeš da kažeš. Ni ja ne kažem da je to potpuno ispravno. Međutim, radi se o dvije stvari. Prva je da je održavanje žičare izuzetno skupo za naš standard. Kada bi kompanija Gras, koja upravlja žičarom, spustila cijene karata za strance, a ujedno povećala cijene za domaće stanovništvo, žičara ne bi mogla biti samoodrživa. Razlog u tome je što žičaru većinom posjećuje domaće sarajevsko stanovništvo, gledano po statistici, jer Sarajlije tradicionalno vikenom u velikim brojevima idu na Trebević. Isto tako, kada bi se cijene karata izjednačile za domaće i strance na 20 KM, koliko sada iznose za strance, to bi za domaće jednostavno bilo previše. Tako bi četveročlana porodica za vožnjicu žičarom od 10-ak min trebala da plati 80 KM. Za našu prosječnu platu koju ima 80-90% stanovništva, a koja iznosi 600-700 KM to je jednostavno previše, te žičara ne bi bila isplativa. Neki će sada reći da vlada može da subvencionira, ali mi u BiH dobro znamo da to ne bi išlo, jer zbog podjele nadležnosti Kanton nema para da daje toliki novac. I ti gdje kod drugo dođeš u Sarajevo ili u okolinu platiti ćeš potpuno istu cijenu kao i lokalci. Ovdje se jednostavno radi o održivosti žičare, pa kome se vozi za 20 KM nek se vozi, kome ne vozi nek ide autom. I btw 20 KM za Bosanca i Norvežanina su potpuno razlitiče vrijednosti. 6 KM za Bosanca je više nego 20 KM za Norvežanina zbog razlike u životnom standardu.
“Gradska uprava grada Sarajeva je na prijedlog gradonačelnika Ive Komšića osnovala Javno komunalno preduzeće (JKP) Sarajevo koje će u narednom periodu biti zaduženo za upravljanje Trebevićkom žičarom i Vijećnicom.” Gdje je tu GRAS?
A evo jedan dobar:
“Čuj, Štef? Kak ono Bosanci vele za uspinjaču?”
“Žičara. Meko „ž“, meko „č“. Ali samo buš rekel „daj dvije“. Ne „dve“, nego „dvije“.”
“Zakaj?”
“Bože, Ivek… pa ak skuže da smo Zagorci iz Hrvatske budu nam naplatili duplo, ne?”
A koja doskriminacija je u pitanju?
Masoni , cia , opus dei , iluminati …
Svi zajedno rade i blokiraju komentare na logicno.com.
Sta da radimo kako da se borimo brate istina.
I dok se vi gložeti oko toga diskriminira li sarajevska žičara strance (u koje i ja spadam, makar rođeni Sarajlija), malo je komentara koji se dive potpunom strancu na izdašnoj donaciji. Ta je žičara u doba mojeg djetinstava uz Baščaršiju i vijećnicu bila simbol Sarajeva. I bila je vrlo praktična. Moglo se u njoj voziti sanjke pa se cijeli dan sanjkati na Trebeviću i onda predveče oprezno spustiti u grad. Bilo je to u vrijeme kad kabine nisu imale akumulatore, u njima se smjelo jesti ili pušiti i znalo se desiti da nešto zapne pa da se i po sat vremena ostane “visiti u zraku”. U svakom slučaju Sarajlijama puno sreće sa obnovljenom žičarom.
Tako je!
Žičara živa i zdrava i dalje, radi punom parom. Pozdrav od Sarajke, rođene:-)
Prije svega, mnogo hvala gospodinu Edmundu koji je cijeli projekt: donirao, projektirao, organizirao i realizirao.
Ni moja malenkost niti bilo ko drugi se nismo sjetili da to uradimo, iako smo mogli, bilo da pripadamo domicilnom stanovništvu ili dijaspori, i bez obzira imamo li vrlo mnogo ili vrlo malo operativnih novčanih sredstava.
Tako da je krajnje degutantno da gospodina, koji je stranac u stranoj zemlji BiH (mada vjerujem da je doživljava kao svoju), nazivam svojim bh. zetom i mojim ponosom, jer je odvojena individua što ima intimni život i vlastiti posao.
Sramota je da raznovrsne političke strukture Sarajeva, nakon milionâ i milijardî inostranih donacija za vrijeme postratnoga
22-godišnjega perioda, nisu bile sposobne stvoriti neki, makar provizorni fond koji bi doveo do realizacije prijespomenute turističke atrakcije.
Ostalo je(ste) stvar dogovora, jer je gospodin Offermann upravljanje žičarom prepustio gradskoj vlasti, mada nije morao, pa njegovu volju treba poštivati.
U skladu sa gorenavedenim — Grad Sarajevo ima pravo naplaćivati prijevoz žičarom onako kako želi, pošto cjenovnik ne mora biti u vezi sa ”Zakonom o zaštiti potrošača”, već žičara može predstavljati topos posebnih turističkih značaja i atraktivnosti.
Od usluge korisne lokalnom građanstvu, cijeli Balkan je svjetlosnim godinama udaljen od Evrope i svijeta, gdje se, npr., imatelju lične karte, kao državljaninu određene zemlje, ne naplaćuje posjeta nacionalnom parku koji predstavlja beskrajno veći poduhvat održavanja od jedne žičare.
Trebevićka žičara je objekt, svakako da treba dodati, ne samo turističke nego i ekonomske funkcije, s obzirom da stvara konekciju između trenutno infrastrukturno i privredno zapuštenoga Trebevića, izuzimajući na njemu stihijski sagrađene vikendice i(li) kuće sumnjivoga porijekla, i uže gradske jezgre Sarajevo.
Žičara je pun pogodak i prava balkanska turistička Mekka, i želim joj još mnogo profitabilnih dana.
Aferim.
🙂
@Istina slažem se sa svim što si napisala izuzet ovoga: “Grad Sarajevo ima pravo naplaćivati prijevoz žičarom onako kako želi, pošto cjenovnik ne mora biti u vezi sa ”Zakonom o zaštiti potrošača”, već žičara može predstavljati topos posebnih turističkih značaja i atraktivnosti.” Zar je grad sarajevo i kanton jači od državnog zakona?
pa te pare su za BAKIRA deparac kako se on nije sjetio prije holandskog zeta dicni sarajlija
Kada bi se bar ovaj gospodin sada opet ozenio, ali za neku zagrepcanku pa da obnovi i nesretnu zicaru na Sljemenu koja ne funkcionira valjda zadnjih 20 godina.
Nego, kada je vec tema o stranim donacijama u BiH, jel’ netko zna sto je bilo sa onim nekim kao jako modernim glazbenim studijem u Mostaru za koji je svojevremeno pjevao Pavarotti i jos neki? Jel’ se to zaista napravilo ili su novci nestali?
Odgovor na tvoje pitanje, vrlo jednostavan, kada si zadnji put čuo da se taj muzički centar spominje u medijima? Zadnjih godina nikako, znači propalo, nestalo… kao i večina donacija.
Znam da je centar jako: dobro i kreativno poslovao, nekih 10-ak god.
Nisam upoznat jesu li donirana sredstva transparentno upotrijebljena.
Trenutno ne znam radi li centar ili ne, i, ukoliko posluje, na koji se način odvija taj biznis.
😉
http://www.mcpavarotti.com