Kineska udruga za rijetke metale upozorila je da će trgovinski sukob sa SAD-om naštetiti američkoj tvrtki i potrošačima, jer je potvrdila spremnost korištenja cijenjenih elemenata kao “oružje”.
Rijetki zemljani metali kritični su za visokotehnološku industriju u proizvodnji svega, od mobilnih telefona do modernih borbenih mlaznica.
Kineska industrija rijetkih zemljinih metali (ACREI), koja se sastoji od gotovo 300 rudara, prerađivača i proizvođača, održala je poseban sastanak ranije ovog tjedna, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će udariti Peking novom skupinom tarifa.
U izjavi objavljenoj u srijedu, udruženje je Washingtonsku tarifnu politiku nazvalo “trgovinskim maltretiranjem” s ciljem suzbijanja kineskog razvoja. “Izražavamo odlučno protivljenje”, rekao je, dodajući da se kineske tvrtke za rijetke metale trebaju aktivno širiti kako na inozemno tako i na domaće tržište.
Iako je ACREI priznao kako u trgovinskom ratu nema pobjednika, upozorio je da će američki građani i tvrtke postati žrtve sukoba dviju najvećih svjetskih ekonomija.
“Troškove tarifa koje su uvele Sjedinjene Države trebali bi snositi američko tržište i potrošači,” stoji u izjavi.
Komentar Udruženja za rijetke metale dodaje ranijim nagovještajima Pekinga da može ograničiti izvoz materijala. Strahove je pokrenuo posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga objektu za rijetke zemaljske metale u Jiangxi. Posjet se dogodio u svibnju, nakon čega su lokalni mediji izvijestili da je kineska vlada spremna za zabranu izvoza.
Takav potez mogao bi biti bolan za SAD, koje se uglavnom oslanjaju na Kinu u nabavi materijala potrebnih za proizvodnju visokotehnoloških uređaja i za vojnu upotrebu. U prividnom nastojanju da osigura opskrbu vitalnim elementima, Pentagon je prošlog mjeseca zatražio od rudara SAD-a da izvijeste o svojim proizvodnim mogućnostima i smisle planove za razvoj industrije.
Kina čini više od 80 posto globalne opskrbe rijetkim metalima, a izvoz već opada. U lipnju je izvezla 3.966 tona materijala, što je za 26,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
3 komentara
kinezi su br. 1 u bliskoj buducnosti bez rasprave…. pa ko pozivi i dozivi da usporedi pre i posle
Nakon USA sankcija Rusiji, bilo je za ocekivati zabranu izvoza Titanijuma i evrentualno, motora za rakete. To se nije dogodilo. Kina, u slicnoj situaciji, uzvraca ostro, sto samo po sebi govori o njenoj ekonomskoj snazi.
Prema bogatstvu rudnih resursa Kina je, sa 12 % svjetskih resursa rude na trećem mjestu u svijetu,
U Kini se do sada zna za 171 vrstu ruda, među kojima ima 10 vrsta energetskih ruda, crni, obojeni i plemeniti metali, nemetali, nafta i prirodni plin.. Po rezervama rude, više od polovine rudnih nalazišta u Kini zauzimaju prva tri mjesta u svijetu .Nalazišta rijetke zemlje, gipsa, vanadija, titana, tantala, volframa, betonita, grafita, mirabilita, barita, magnezita i antimonita se nalaze na prvom mjestu u svijetu.
Crni metali: U Kini se nalaze nalazišta željeza, mangana, titana i drugih vrsta crnih metala. Procijenjene rezerve željeza su oko 50 milijardi tona, a nalazišta se nalaze u provincijama Liaoning, Hebeju, Shan Xi i Si Chuan.
Obojeni metali: U Kini se nalaze velike rezerve obojenih metala, od kojih zalihe rijetke zemlje (skupina metala u kojoj se pojavljuju skandij, itrij i 15 lanthanida) čine 30 % ukupnih zaliha u svijetu, a zadovoljava 97 % svjetskih potreba. Najveća kineska nalazišta su u Tibetu. Zalihe antimona čine 40 % svjetskih zaliha, a rezerve volframa su četiri puta veće od ostatka svjetskih zaliha.
Zalihe nafte i prirodnog plina procijenjene su na 19 milijardi i 850 milijuna tona nafte i 1950 milijardi kubika prirodnog plina, po čemu se Kina nalazi na 9. odnosno na 20.mjestu na svijetu.
Po zalihama ugljena Kina se nalazi na prvom mjestu u svijetu. Prema dosadašnjim podacima, Kina ima zalihe od tisuću milijardi tona ugljena.
P.S.
SAD, Kanada i Australija, su 90-tih god. obustavili vlastitu proizvodnju rijetkih metala, zbog ekonomske neisplativosti i povoljnije ih nabavljali iz Kine. Sada je tome došao kraj, jer cijene idu u nebo. Ali ne samo cijene. Razvoj kineske industrije i njene potrebe, ostavljati će sve manje viška količina za izvoz.
SAD, Japan i EU su još za Obame protiv Kine podnijele tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jer ova uvođenjem restrikcija (kvote, carine) za izvoz ”narušava pravila tržne utakmice”.