Latvija i dalje jača NATO, ali je Crna Gora razočarala saveznike u SAD-u

Unatoč problemima s kojima se suočava, budućnost NATO pakta je sigurna, barem što se tiče angažmana Latvije.

Naime, oružane snage Latvijske pozivaju mlade ljude da se prijave za vojnu službu. Ljudi koji žive ne samo u Latviji nego i u inozemstvu, pozivaju se da služe domovini i ojačaju NATO na granici s Rusijom. Posebno se u vojnu službu pozivaju stanovnici Latgalije, istočne regije zemlje koja graniči s Rusijom, javlja latvijski portal Delfi.

Trenutno je u Luznavi, mjestu u blizini latgalijskog grada Malte, podignuta baza oružanih snaga. U službu su pozvani ne samo novi regruti, već i rezervno osoblje, ali za sada samo oni čija starost omogućava nastavak aktivne službe. U latvijskoj vojsci posebno traže tehničke i telekomunikacijske stručnjake, mehaničare za servisiranje vozila, visokokvalificirane vozače, uključujući one koji imaju pravo na upravljanje traktorskom opremom.

Zauzvrat, maturanti srednjih škola mogu proći tečaj za osposobljavanje stručnih prvostupnika, kao i građani s višom stručnom spremom druge razine, koji mogu proći obuku u okviru programa “Zapovjednik zapovjedništva”. Svi oni se mogu prijaviti za osposobljavanje na Latvijskoj vojnoj akademiji. Pored njih, primaju se i liječnici, pravnici i stručnjaci iz područja informiranja i telekomunikacija, koji su pozvani u službu za usavršavanje njihovih specijalnosti.

Od 8. siječnja je 40 regruta, koji su uspješno završili tečaj za mlade vojnike, započelo obuku u latvijskoj pješačkoj školi. Među kadetima su oni rodom iz Daugavpilsa, ali i stanovnici Rezeknea, Ludze i Preilija. Među mladim borcima ima i pet djevojaka.

Ove godine latvijske oružane snage planiraju regrutirati 700 novih boraca. Od toga će ih oko 500 služiti u mehaniziranoj pješačkoj brigadi kopnenih snaga, a 130 će biti angažirano za obuku u Latvijskoj akademiji za nacionalnu obranu, kako bi dobili profesiju časnika. Pored toga, planira se zaposliti 30 specijalaca, kao i vratiti u aktivnu službu 50 vojnih rezervista.

Ministarstvo obrane uvjerava da služba u Oružanim snagama Republike Latvije “jamči stabilnost, konkurentne plaće, počevši od 900 eura sa svim plaćenim porezima, sva socijalna jamstva, rast karijere i dostojnu mirovinu u budućnosti”.

Prema konceptu latvijskog parlamenta, koji je odobren 2016. godine, za vrijeme mira zemlja treba 17 500 ljudi s vojnom obukom, uključujući 6500 profesionalnog vojnog osoblja, 8000 pripadnika Nacionalne garde i 3000 vojnih rezervista.

U međuvremenu se u Latviji nastavlja raspravljati o sudbini njihovih šest vojnika, koji su upravo iz Iraka evakuirani u Kuvajt, javljaju lokalne agencije.

Zapovjednik latvijskog kontingenta u Iraku Andris Berzins rekao je da su rakete koje je Iran ovog tjedna uspješno lansirao na američku vojnu bazu Ain Al-Asad u Iraku bile stotine puta snažnije od onih koje su ranije korištene za granatiranje baze u prvom valu udara.

“Napad je bio vrlo snažan. Za jednog od naših vojnika ovo je šesta misija. Već je bio u Iraku i bio je svjedok raznih napada, uključujući minobacačke granate i rakete malih kalibra. Prema njegovom mišljenju, to je bio najveći i najopasniji napad od svih koje je on vidio dok je bio u Iraku”, naglasio je Andris Berzins.

Objasnio je da balističke rakete ove vrste sadrže od 600 do 900 kilograma eksploziva. Da su bile usmjerene na stambeni prostor smješten u podnožju, šteta bi bila veća, a baza bi se mogla smatrati uništenom, ali s obzirom na to da su svi projektili pali na vojne objekte, šteta je bila manje ozbiljna.

Berzins je potvrdio da su informacije o napadu koji je planirao Iran dobili pravovremeno, tako da su vojnici imali vremena pripremiti se i otići na sigurno, što su potvrdili i talijanski časnici u bazi.

“Znali smo točno vrijeme napada, tako da se sve relativno dobro završilo”, rekao je Berzins, dodavši da su latvijski vojnici bili četiri kilometra od mjesta napada.

Prema Berzinsu, saveznici su se pripremali i za scenarij da je Iran ispalio rakete ne s eksplozivom, već s kemijskim oružjem. Unatoč činjenici da su iranski mediji tijekom napada izvijestili o uništavanju većine opreme u napadnutim bazama, Berzins je objasnio da su neke dijelove opreme mogli ukloniti s pogođenog područja, a da iranski mediji pomalo pretjeruju u nanesenoj šteti.

Berzins je rekao da u Kuvajtu latvijska vojska ima sve što treba. Uvjeren je „da se pripremaju za povratak u Irak pri prvoj prilici, kako bi nastavili obuku iračkih vojnika“. Zapovjednik je također rekao da su vojnici imali priliku obavijestiti rodbinu da je s njima sve u redu, te da redovito kontaktiraju s njihovim obiteljima.

Objavljeno je da je Latvija, poput Danske, Italije, Hrvatske, Slovenije, Estonije i Litve, svoje trupe iz Iraka prebacila u Kuvajt. Ova odluka je posljedica zabrinutosti za sigurnost, kao i činjenice da je trenutačno obustavljeno bilo kakvo usavršavanje lokalnih snaga u Iraku.

„Međutim, to ne znači da Latvija ne sudjeluje u međunarodnoj operaciji protiv Islamske države u Iraku“, dodao je iz Kuvajta zapovjednik latvijskog kontingenta u Iraku.

„Latvija podržava SAD i nastavlja podržavati koaliciju koju predvode. Pitanje povratka vojske u Irak bit će dodatno odlučeno zajedno s partnerima“, rekao je latvijski ministar obrane Artis Pabriks.

Crna Gora razočarala NATO – Čak dva crnogorska vojnika ne idu u Irak

I dok Latvija uspješno jača NATO na sjeveroistočnom frontu i u Iraku, službena Podgorica se, nakon toliko truda uloženog da mala, ali posebno važna vojna sila uđe u NATO, predomišlja o slanju svoja dva vojnika u Irak.

Ministarstvo obrane Crne Gore razmišlja o odlaganju slanja crnogorskih vojnika u NATO misiju u Iraku zbog krize na Bliskom istoku, izazvane ubojstvom iranskog generala Qassema Sulejmanija, koje su izvele američke snage.

Iz crnogorskog Ministarstva obrane kažu da postoji mogućnost da se odloži slanje crnogorskih vojnika u ovu misiju, iako, kako napominju, ono nije bilo predviđeno prije sredine godine.

„Za sada su suspendirane samo aktivnosti obuke zbog situacije u Iraku. Misija nije ukinuta, ali ćemo vidjeti koliko će ova situacija potrajati i kako će se razvijati. Može se desiti da se odloži odlazak naših vojnika u misiju, iako ono ne bi bilo provedeno prije sredine godine“, priopćeno je iz ministarstva obrane u Podgorici.

Podsjetimo, parlament Crne Gore je nedavno usvojio odluku Vijeća za sigurnost i obranu Crne Gore o slanju do dva crnogorska vojnika u ovu misiju. Istom odlukom predviđeno je da crnogorski vojnici budu raspoređeni na logističkim pozicijama na aerodromu u Bagdadu. Sada će američka, odnosno, NATO misija u Iraku očito biti slabija za dva vrijedna stručnjaka koji će ostati u Crnoj Gori, a toliko je uloženo truda i novca na njihovu specijalizaciju i da njihove aktivnosti budu komplementarne sa zadaćama NATO pakta.