NEMA LIJEKA: Ubojica maslina i vinograda, po prvi put detektirana u kopnenom dijelu Francuske

Bakterija Xylella fastidiosa - Masline

Bakterija Xylella fastidiosa, kuga za maslinovo drvo, po prvi put je otkrivena u kontinentalnom dijelu Francuske – Alpes-Maritimesu, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede i hrane Francuske.

Dva slučaja kontaminacije maslinovih stabala bakterijom Xylella fastidiosa, poznatom kao “ubojica maslina”, prvi su put otkrivena u kontinentalnom dijelu Francuske. Do sada ova bakterija nikada nije otkrivena u Francuskoj na stablima maslina, ali bila je prisutna na drugim biljkama na Korzici, u Varu i Alpes-Maritimesu, precizira se u izjavi.

Državne službe odgovorne za kontrolu bilja otkrile su dvije masline koje su identificirali kao nosioce bolesti, priopćilo je Ministarstvo.

“U skladu s propisima, dva kontaminirana stabla maslina koja pokazuju simptome isušivanja bit će srušena i uništena u sljedećih nekoliko dana kako bi se spriječilo širenje bolesti”, priopćilo je ministarstvo.

U Odjelu navode da je podvrsta bakterije identificirana na stablu Mentona. “Uspostavljen je kontrolni pojas”, uključujući iskorjenjivanje biljaka osjetljivih na bakterije, kao i poboljšani nadzor svih biljaka u radijusu od 5 kilometara.

Xylella fastidiosu prenose insekti, tvrde znanstvenici. To je potencijalno smrtonosna bakterija za više od 200 biljnih vrsta širom svijeta, a za koju nema lijeka. Prvi je put otkrivena u Francuskoj 2015. godine (na jugu Korzike), a predmet je međunarodne borbe u Europi.

O kakvoj se bakteriji radi

Bakterija Xylella fastidiosa, koju prenose insekati ili zaražene biljke, napada vrlo širok spektar biljaka: vinovu lozu, masline, voće (šljive), agrume, kavu, hrast, lucerku itd. Jačina utjecaja ovisi o soju bakterije, biljci i ekosustavu. Dakle, u svijetu postoji velika raznolikost glede njenog utjecaja.

U Sjedinjenim Državama bakterija je poznata kao uzročnik Piercesove bolesti koja je pogodila kalifornijske vinograde krajem 19. stoljeća. Također je odgovorna za raznoliku klorozu agruma u Brazilu od kraja 1980-ih. Od 2013. godine Xylella fastidiosa odgovorna je za kompleks brzog sušenja maslina (CoDiRO) u Italiji (regija Apulia).

Do danas je širom svijeta identificirano šest podvrsta Xylella fastidiosa. Svaka od tih podvrsta ima spektar specifičnih sojeva i biljaka koje napada.

Xylella fastidiosa sprječava da se biljka hrani. Simptomi nisu odmah jasno vidljivi ni specifično (venenje, opekline lišća) čime je otkrivanje vrlo otežano.

Trenutno ne postoje načini liječenja protiv ove bakterije. Europska odluka kojom se sprječava unošenje i širenje bakterije na teritoriju zalaže se za iskorjenjivanje i uništavanje kontaminiranih biljaka.

Kako se prenosi bakterija

Razmnožavanje, izvoz i sadnja zaraženih biljaka predstavlja značajan rizik od širenja. Uz to, bilo koji ubod insekta koji se hrani sirovim sokom treba smatrati potencijalnim vektorom širanja ove bakterije. Konačno, alati za obrezivanje ili drugi alati koji uzrokuju ozljede biljkama mogu širit ovu bolesti biljaka.

Vektori insekata Xylella fastidiosa još uvijek nisu identificirani. Broj potencijalnih vektorskih vrsta u Francuskoj, međutim, procijenjen je na 51 (48 u metropolitanskoj Francuskoj i 12 na Korzici). Bakterija nije prenosiva na ljude ili životinje.

Koje zemlje su pogođene ovom bakterijom?

  • Američki kontinent: Argentina, Brazil, Kanada, Kosta Rika, Honduras, Meksiko, Paragvaj, Peru, Puerto Rico, SAD i Venezuela
  • Azija: Iran i Tajvan
  • Europa: Italija, Francuska, Španjolska i Portual

Koji su simptomi ove bakterije?

Kako simptomi Xylella fastidiosa nisu karakteristični, isuštene biljke ili s opeklinama lišća, mogu biti zdrave. Suprotno tome, biljke bez simptoma mogu biti visoko kontaminirane (posebno, stabla kave i određene vrste ukrasnih biljaka).

Pored toga, veliki je rizik da pogriješimo i donesemo pogrešnu dijagnozu bolesti. Zato treba biti oprezan, jer posljedice mogu biti katastrofalne zbog radikalnog uništavanje zaraženih biljaka i onih koji su u okolini.

Neki od simptoma bolesti:

  1. Spaljeno lišće, sušenje grančica (posebno u krošnji drveća), a zatim smrt biljke (oleander, maslinovo drvo, stablo badema,…)
  2. Folijarna kloroza (na kavi, stablo naranče)
  3. Nedostaci lignacije i postojanost peteljki nakon ispadanja lišća (vinova loza)
  4. Patuljalost biljaka, popraćena plavo-zelenom bojom lišća (lucerna)
  5. Žutilo i crvenilo lišća (vinova loza)

Što učiniti ako su nam biljke zaražene?

Bakterija Xylella fastidiosa je štetnik kojeg se mora staviti u karantenu. Sve je već regulirano u europskoj direktivi u Dodatku IA2 Europske direktive 2000/29/CE o zaštitnim mjerama protiv unošenja i širenja biljnih štetočina. Provedbena odluka Europske komisije 2015/789/EU sa izmjenama i dopunama precizira odredbe za sprečavanje unošenja i širenja Xylella fastidiosa u Europsku uniju.

U slučaju otkrića nove kontaminacije Xylella fastidiosa, područje radijusa 5 kilometara oko zaražene biljke stavlja se u karantenu. Sve biljke se uništavaju.

Što možemo učiniti da do toga ne dođe?

Jednostavno, ne kupujmo po oglasima biljke koje dolaze s Američkog kontineta, a koje mogu biti zaražene ovom neuništivom bakterijom. Sadimo naše domaće i autohtone biljne vrste koje su se tisućljećima odupirale bolestima koje ih okružuju. One su zdravije, otpornije i prikladnije našem probavnom sustavu.

Kako je UN poljoprivrednicima u BiH podvalio “bakterijskim rakom” zaražene maline?

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

“Sadimo naše domaće i autohtone biljne vrste koje su se tisućljećima odupirale bolestima koje ih okružuju. One su zdravije, otpornije i prikladnije našem probavnom sustavu.” Jako mi se sviđa ova misao.
Sad da vidimo genetski inženjering i biološko ratovanje na djelu u korist prirode. Ukoliko je ovo biljna kuga onda treba napraviti bakterijsku “španjolku” da potamani ovu bakteriju. I ne, to neće biti zagađivanje i uništavanje prirode!!! To će biti ubrzani evolucijsk proces.

otpisani
Member
otpisani

Da, za to bi neki rekli kako je to evolucija. …a i ta bakterija je nastala “evolucijom”, vjeruj mi.
Ne znam što će se dogoditi kod nas u Istri sa vinovom lozom, koja je zaražena eskom i fitoplazmom došla iz talijanskih rasadnika, a širi se i osim krčenja ne nudi se lijek?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik