Gola zemlja preko zime gubi vlagu i hranjiva, a pokrivena ih čuva – na njivi od 50 hektara jednako kao u vrtu od 50 kvadrata.
Poljska plaća seljake da zimi drže pokrovne usjeve umjesto herbicida
Poljski seljaci uključeni u ekoshemu za ugljično poljoprivredu smiju od 15. studenoga 2026. usitniti ozime pokrovne usjeve i ostaviti masu na površini njive. Pokrov mora ostati na polju do 15. veljače 2027., inače seljak gubi potporu.
Pravila je 18. studenoga objasnila Agata Molenda na poljoprivrednom portalu AgroNews. Mjera se odnosi na ozime međuusjeve i podusjeve, biljke koje se siju nakon žetve ili ispod glavnog usjeva da tlo preko zime ne ostane golo.
Postupak je jednostavan. Nadzemni dio biljaka mehanički se usitni malčerom, traktorskom sječkom ili tanjuračom i ostavi na tlu, umjesto da se zaore ili uništi herbicidom. Dopušteno je potpuno i djelomično usitnjavanje, ali potpuno uklanjanje pokrova prije roka znači gubitak potpore.
Korist za tlo opisana je konkretno. Pokrov smanjuje vodnu i vjetrovnu eroziju, smanjuje isparavanje, postupno otpušta hranjiva, hrani život u tlu i s vremenom popravlja njegovu strukturu. Zelena masa na površini usto guši korov, pa u proljeće treba manje kemije.
Članak ne navodi iznose potpore po hektaru ni dopuštene vrste, koje propisuje poljsko ministarstvo poljoprivrede. U praksi se za tu namjenu najčešće koriste raž, grahorica, gorušica i facelija, biljke koje se lako nabave i kod nas.
Ista logika vrijedi u vrtu od 50 kvadrata i na njivi od 50 hektara. Gola zemlja preko zime gubi vlagu i hranjiva, a pokrivena zemlja ih čuva. Hrvatske ekosheme također potiču pokrovne usjeve, pa poljski primjer pokazuje kako se ta mjera može iskoristiti bez ijedne litre herbicida.

0 komentara
Komentari ovih korisnika vam se ne prikazuju.
Još nema komentara. Budite prvi.