Rješavanje biološke zagonetke: Kako stres uzrokuje sijedu kosu

sijeda kosa

Kad je Marie Antoinette zarobljena tijekom Francuske revolucije, njezina kosa navodno je preko noći postala bijela. U novijoj povijesti John McCain doživio je teške ozljede kao ratni zarobljenik tijekom rata u Vijetnamu – i posjedio.

Anegdote već duže vrijeme povezuju stresna iskustva s fenomenom sive kose. Sada su, po prvi put, znanstvenici sa Sveučilišta Harvard otkrili kako se to točno odvija: stres aktivira živce koji su dio reakcije borbe ili bijega, što zauzvrat uzrokuje trajno oštećenje matičnih stanica koje regeneriraju pigment u folikulima kose.

Studija objavljena u časopisu Nature poboljšala je znanstvena saznanja o tome kako stres može utjecati na tijelo.

“Svatko ima anegdotu o tome kako stres utječe na njihovo tijelo, posebno na kožu i kosu – jedino tkivo koje možemo vidjeti izvana”, rekao je stariji autor Ya-Chieh Hsu, izvanredni profesor Steve Alvin i Esta Star Stanična i regenerativne biologije na Harvardu. “Željeli smo shvatiti je li ta veza istinita i ako je tako, kako stres dovodi do promjena u raznim tkivima. Pratili smo pigmentaciju kose – i osim toga, htjeli smo doznati dovodi li stres doista do sijede kose. ”

Sužavanje krivca

Budući da stres utječe na cijelo tijelo, istraživači su najprije morali suziti koji je sustav tijela odgovoran za povezivanje stresa s bojom kose. Tim je prvi hipotezirao da stres uzrokuje imunološki napad na stanice koje stvaraju pigment. Međutim, kad je miševima kojima nedostaju imunološke dlaka još uvijek sijedila, istraživači su se okrenuli hormonu kortizolu. Ali još jednom, to je bila slijepa ulica.

“Stres uvijek podiže razinu hormona kortizola u tijelu, pa smo mislili da kortizol može igrati ulogu”, rekao je Hsu. “Ali iznenađujuće, kad smo uklonili nadbubrežnu žlijezdu s miševa tako da oni nisu mogli proizvoditi hormone nalik kortizolu, njihova je dlaka još uvijek sijedila od stresa.”

Nakon sustavnog uklanjanja različitih mogućnosti, istraživači su proučavali simpatički živčani sustav, koji je odgovoran za odgovor tijela na borbu ili bijeg.

Simpatički živci se granaju u svaki folikul dlake na koži. Istraživači su otkrili kako stres uzrokuje da ti živci oslobađaju kemijski norepinefrin, kojeg uzimaju matične stanice koje regeneriraju pigment.

Trajna oštećenja

U folikulu dlake određene matične stanice djeluju kao rezervoar stanica koje proizvode pigment. Kada se kosa regenerira, neke matične stanice pretvaraju se u stanice koje stvaraju pigmente i boje kosu.

Istraživači su otkrili da norepinefrin iz simpatičkih živaca uzrokuje da se matične stanice pretjerano aktiviraju. Matične stanice se pretvaraju u stanice koje proizvode pigmente i prerano iscrpljuju rezervoar.

“Kad smo počeli ovo proučavati, očekivao sam da je stres loš za tijelo – ali štetni utjecaj stresa kojeg smo otkrili bio je puno veći nego što sam zamislio”, rekao je Hsu. “Nakon samo nekoliko dana, sve matične stanice koje regeneriraju pigment su izgubljene. Jednom kada nestanu, pigment se više ne može regenerirati. Šteta je trajna.”

Ovo otkriće naglašava negativne nuspojave inače zaštitnog evolucijskog odgovora, rekli su istraživači.

“Akutni stres, naročito odgovor na borbu ili bijeg, tradicionalno se smatra korisnim za preživljavanje životinje. No, u ovom slučaju akutni stres uzrokuje trajno iscrpljivanje matičnih stanica”, rekao je postdoktorski kolega Bing Zhang, vodeći autor časopisa studija.

Odgovor na temeljno pitanje

Da bi povezali stres s bojom kose, istraživači su započeli s reakcijama cijelog tijela i progresivno zumirali u pojedine organske sustave, interakciju stanica, sve do molekularne dinamike. Proces je zahtijevao razne alate za istraživanje, uključujući metode manipulacije organima, živcima i staničnim receptorima.

“Da bismo došli od najviše razine do najsitnijih detalja, surađivali smo s mnogim znanstvenicima u širokom rasponu disciplina, koristeći kombinaciju različitih pristupa za rješavanje vrlo temeljnog biološkog pitanja”, rekao je Zhang.

Suradnici su bili Isaac Chiu, docent imunologije na Medicinskom fakultetu Harvard koji proučava međusobnu povezanost živčanog i imunološkog sustava.

“Znamo da periferni neuroni snažno reguliraju rad organa, krvnih žila i imunitet, ali manje se zna o tome kako reguliraju matične stanice”, rekao je Chiu.

“S ovom studijom, sada znamo da neuroni mogu kontrolirati matične stanice i njihovu funkciju, te možemo objasniti na koji način oni komuniciraju na staničnoj i molekularnoj razini kako bi povezali stres sa sijedom kosom.”

Nalazi mogu pomoći rasvijetliti šire učinke stresa na razne organe i tkiva. Ovo će razumijevanje utrti put novim studijama koje nastoje izmijeniti ili blokirati štetne učinke stresa.

“Preciznim proučavanjem kako stres utječe na matične stanice koje regeneriraju pigment, postavili smo temelje razumijevanja kako stres utječe na ostala tkiva i organe u tijelu”, rekao je Hsu.” Razumijevanje kako se naša tkiva mijenjaju pod stresom prvi je kritični korak prema eventualnom liječenju koje može zaustaviti ili povratiti štetni utjecaj stresa. Na ovom području moramo još puno naučiti.”

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

11
Ostavite komentar

avatar
10000
 
5 Grupirani komentari
6 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
10 Komentatori
Samo PitamSamo PitamRENEWM.M.DŠ..... Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Isto Ime
Gost
Isto Ime

“”Akutni stres, naročito odgovor na borbu ili bijeg..”” za potpunost teksta sitna dopuna BORBA_BIJEG_ UKOCITI, i izgleda da smo kao ljudska vrsta ipak potomci onih koji su se ukocili (pali kao mrtvi), jer nema sanse da si pobijedio LAVA negdje u stepi afrike, a bogam ni da si mu umakao. Nego uneredio i pravio se mrtav. Smrdljivi, mrtav plijen kazu ne zanima predratore. ( cuo sam da se u slucaju zivotne opasnosti dosta “heroja” uneredilo, i bili su ismijavani od “”drugih heroja””) Strah je gadan, ali ima funkciju prezivljavanja. Ima netko od autora teksta na portalu vremena i volje za jedan prilog: kako pobjediti strah (u ratu sam vidio vise nacina, naprimjer rakija, bijelo, ili tenkovske pilule (vec Wermacht koristio 1940 , citao da su zato stali kod Duinkerken i pustili britance da “”otplivaju””, jer nakon par dana tenkovske pilule ne rade- potroseni hormoni koji pobijeduju strah i umor)

Mamajev Kurgan
Gost
Mamajev Kurgan

Zivi sam svjedok u mom mjestu zivljenja 1991g da su 2 mladica tek punoljetna za 2-3 mjeseca osijedili tokom rata
Mnogi su se cudili …pa tako i ja .

Lucija
Gost
Lucija

Ma kakva sijeda kosa – nebitno… Ovo je dobro kao uvodno istraživanje…
Puno je važnije što vršci živaca rade u drugim stanicama tkiva pod stresom, ne samo onima koji proizvode pigment…

” .. povezanost živčanog i imunološkog sustava.”
Još zanimljivije…i za tzv autoimune bolesti.

Samo Pitam
Gost
Samo Pitam

“Ma kakva sijeda kosa – nebitno…”
Sijeda kosa kao indikator neke promjene u tijelu?

Alxx
Gost
Alxx

Kosa postaje seda od viškova vodonik-peroksida (hidrogena) koji uništava melanin (pigment).

Vodonik peroksid nastaje kao nusproizvod rada mitohondrija (proivodnje energije) u ćelijama, a s obzirom da je isti vrlo nezgoda i reaktivna supstanca, postoje brojni mehanizmi kojima se ti viškovi vodonik peroksida eliminišu…

Tu je glavni enzim katalaza, a postoje cela grupa enzima koji se zovu glutation-peroksidaze i njihova osnovna funkcija pomaganje da se vodonik peroksid što bezopasnije razloži na vodu i kiseonik…

Enzim katalaza je zavisan od količine apsorbovanog B12 vitamina, a kako starenjem dolazi da slabljenja želučane kiseline, opada i količina apsorbovanog B12 vitamina, i sa time ide normalno pojavljivanje sede kose sa godinama… tu je još i bakar i cink, čija apsorpcija jako zavisi od snage želučane kiseline…

U vanrednim situacijama (stres) dolazi do ubrzanog propadanja tih mehanizama koje nas štite od vodonik peroksida, tako da onda relativno brzo uništi pigment (melanin) u kosi…

Znači protiv sede kose -> goveđa džigerica jednom nedeljno (B12, bakar, cink), jabukovo sirće da se zakiseli želudac ili neka suplementacija B12 🙂

RENEW
Gost
RENEW

He Shou Wu si posadiš na vrtu. Tisti umetni preparat, ki je na tržišču namreč lahko poškoduje jetra.

DŠ.....
Gost
DŠ.....

Da, na Amazon.comu jedna komentatorica piše da je opasan za jetru. Ali u svemu treba biti umjeren pa straha ne bi trebalo biti.

RENEW
Gost
RENEW

Če pa dosega čistost kokaina in heroina v Mariboru. Notri je vse, še pralni prašek in moka.

Samo Pitam
Gost
Samo Pitam

“goveđa džigerica” može li sa bijelim lukom-češnjakom i peršinom-majdonosom?

DŠ.....
Gost
DŠ.....

Posijedio, a ne “posjedio”. I nije prvi put da se autorica sudara s standardnim jezikom.

M.M.
Gost
M.M.

Ako proces bijeljenja kose prouzroči dozu mudrosti – poželjan je!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik