Znanstvenici su pronašli dvije nove vrste moždanih stanica, nakon što su aktivirali skup uspavanih stanica u mozgu miša. Otkriće pruža nove uvide u sposobnosti popravljanja i regeneracije mozga, potencijalno primjenjive i na ljude.
Nalazi studije, koju su vodili istraživači sa Sveučilišta u Baselu u Švicarskoj, objavljeni su u časopisu Science početkom ovog mjeseca. Dvije stanice, označene kao astrocit i proligitorna stanica oligodendrocita, otkrivene su nakon što je istraživački tim proučio uspavano područje matičnih stanica u mozgu odraslog miša, poznato kao ventrikularno-subventrikularna zona. Te zone postoje u svih kralježnjaka, uključujući i ljudska bića.
Novootkrivene stanice su vrste ”glijalnih” stanica, neneuronskih stanica koje se nalaze u živčanom sustavu, ali koje ne proizvode električne impulse ključne za rad mozga. Umjesto toga, takve stanice imaju veću potporu i zaštitnu ulogu u sivoj tvari.
“Identifikacija dva nepoznata tipa glija stanica u mozgu odraslih dodatno naglašava opseg raznolikosti glija i otvara vidike za razumijevanje uloge neuronskih matičnih stanica i glija u zdravlju i bolestima”, rekao je istraživački tim.
Otkriće pruža nove uvide o tome kako se mozak može popraviti ako pretrpi štetu. Nalazi sugeriraju da slično ponašanje mogu pokazivati uspavane matične stanice kod drugih sisavaca, uključujući ljude, izjavila je koautorica djela, biologinja matičnih stanica i neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Baselu, Fiona Doetsch, za The Scientist.
“Ljudi su prije mislili na mirujuće stanice kao na stanice koje se jednostavno skrivaju i nisu osjetljive na bilo kakve signale. Ali zapravo, mirno stanje se pojavljuje kao vrlo aktivno održavano stanje”, rekao je Doetsch.
”Sad kad razumijemo ovaj modulator mirovanja [matičnih stanica] kod miševa, možda bismo mogli testirati je li slično prisutan kod ljudi. A jesu li ti oligodendrociti prednici prisutni [kod ljudi], još ne znamo.”
Nalazi tima također ukazuju na to da bi se proces prelaska matičnih stanica u glija stanice ili ”glikogeneza” mogao nastaviti znatno kasnije u životu odraslih nego što se prije mislilo.
“Ovo otkriće sugerira da je glikogeneza odraslih rasprostranjenija nego što se prije mislilo, postavljajući temelje za potencijalne regenerativne terapije”, napisale su biologinje Katherine Baldwin sa Sveučilišta Sjeverne Karoline i Debra Silver sa sveučilišta Duke, koje nisu sudjelovale u istraživanju.
Dva miša (razgovor) :
Da se cijepimo ?
Bolje da pričekamo i vidimo
kako cjepivo djeluje na ljude .
“Ovo otkriće sugerira da je glikogeneza odraslih rasprostranjenija nego što se prije mislilo, postavljajući temelje za potencijalne regenerativne terapije”, napisale su biologinje Katherine Baldwin sa Sveučilišta Sjeverne Karoline i Debra Silver sa sveučilišta Duke, koje nisu sudjelovale u istraživanju.”
Aha. Opet imamo otkriće nečega što “postavlja temelje” za potencijalno revolucionarne stvari.. Naravno u nekoj daljoj neodređenoj budućnosti. Potencijalno.
Ovo kao da je Đikić pisao. I on već dvadesetak godina svaki tjedan otkriva nešto što bi možda moglo dovesti do nečega što bi opet potencijalno moglo postaviti temelje nečega što bi moglo izliječiti karcinom.
Ova “znanost” počinje sve više ličiti na antičke iskopine. Na sve strane samo nekakvi temelji, a ni traga neke građevine.
Sranjstvenici ruse, znaju onoliko koliko ima onaj koji vlada planetom da da znaju.