Tvrtka Big Ag patentima pokušava “zaštititi” hranu, poput domaće rajčice

rajčice

Jeste li ikada razmišljali o tome odakle dolaze rajčice? Ako napravite brzo pretraživanje na internetu mogli biste saznati da su one bile prisutne čak i za vrijeme Asteka. No jedna šivcarska tvrtka za agrokemiju, Syngenta, pokušava dobiti patent na običnu rajčicu.

Koliko vam god bilo teško u to povjerovati, EP1515600 patent, koji su predali Europskom patentnom uredu, tvrdi da su rajčice, zajedno sa svojim biljkama i sjemenkama, nekako potekle od njih. Bez obzira na činjenicu da su rajčice rasle u Europi od 1500-ih.

Možda mislite da njihovi biotehnološki interesi za tim patentom znače da je riječ o GMO rajčicama, no istina je upravo suprotna od toga. Doista su imali puno hrabrosti kada su počeli tvrditi da su ne-GMO rajčice, koje dolaze iz normalnog prirodnog oplemenjivanja biljaka, njihova vlastita tvorevina. Prema njima rajčice za koje su tražili patent proizašle su iz ukrštanja rajčica iz Čilea i Perua, a one su  sadržavale veće količine vitamina nego druge rajčice.

Negodovanje javnosti je dovelo do povlačenja patenta

Naravno, kada je javnost to saznala, prozvali su ih zbog njihovog smiješnog pokušaja. Više od 30 međunarodnih organizacija zauzelo je čvrsto stajalište protiv Syngente koja monopolizira običnu rajčicu. Tvrtka je na kraju povukla patent.

Iako su njihovi pokušaji bili neuspješni, cijeli ovaj nered je rasvijetlio jednu vrlo neukusnu praksu. Prava je istina je kako su patenti o ne-GMO namirnicama kao što su salata, papar i brokula, u prošlosti neobjašnjivo dodijeljeni tvrtki Big Ag. Europski patentni ured čak je olakšao prijavu tih patenata unatoč odlukama država članica da ih zabrane. Kada je međunarodna žalba objavljena tražeći od predsjednika tijela da zaustavi takve odluke o patentu, EPU je čak odgovorio da takvi patenti svakako nisu izričito dopušteni. Međutim, oni su doneseni i više ne mogu biti odbačeni.

Ovaj slučaj također ilustrira koliko učinkovit aktivizam može biti. S grupama poput No Patents on Seeds! Skreće se pozornost na to pitanje. Javnost je naposljetku potaknula Syngentu da se povuče. Sve u svemu, 65.000 ljudi iz 59 zemalja sudjelovalo je u kampanji koja se protivi patentu, a možemo se samo nadati kako slični napori mogu učinkovito postići nešto dobro ako se ljudi udruže u opoziciji.

Joanna Eckhardt, tvrdi kako je ovo velik uspjeh. “Europski građani više ne žele dopustiti velikim korporacijama kao što su Bayer, BASF i Syngenta da preuzmu kontrolu nad proizvodnjom hrane putem patentnih prava. Sada se europski političari moraju pobrinuti da se u Europi više ne izdaju takvi patenti.”

Zastrašujuće je i pomisliti da se te tvrtke toliko trude posjedovati i kontrolirati našu cjelokupnu opskrbu hranom, čak i hranu koja nije genetski modificirana. Nikada nije bilo važnije kupovati prirodnu, ne-GMO hranu, a još je bolje, ako ste u mogućnosti, razmišljati o uzgoju vlastitih proizvoda.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Iza_horizonta
Gost
Iza_horizonta

Jedna od poluga vladajuće niže rase parazita su patentni zavodi. Oni su tako osmišljeni i organizovani da običan čovjek teško može išta da patentira. Da bi išta patentirao na globalnom nivou mora da investira min 50.000 eura. Takođe je prinuđen da koristi skupe usluge patentnih advokatskih kancelarija, jer bi se inače zapetljao u moru pravnih propisa. Da ne pominjemo vrijeme čekanja za obične smrtnike.
Uglavnom, paraziti ako ne ukradu ideju onda oni usmjere ljude da ideju prodaju u bescjenje, tako što im zakomplikuju ostvarenje ideje do maksimuma.

Zadranin
Gost
Zadranin

Patent i na zrak, sunce, morsku vodu itd.. sve što je došlo iz prirode, a ne iz nekog laboratorija.. sve to patentirati (sarkazam, naravno.. 😂)

Koja pohlepna gamad.

P***!

Direktor
Gost
Direktor

Ajdemo patentirati Homo Sapiensa. svako ima da nam plati u zlatu, gram zlata po osobi i dobije certifikat da se smatra živim !
Jao nama, koje gluposti, patentirati biljke, zabranjivati biljke a što je najgore takvi pokušaju prolaze nekažnjeno. Sve će to jednoga dana priroda kazniti baš kao što je kažnjavala u dalekoj prošlosti, pa planeta koju mi zovemo Zemlja ne postoji par tisuća godina, tu je ona milijonima i tko zna koliko puta su civilizacije nestajale i ponovo stvarane, doći će kraj i našoj tj. ovoj koju sad poznajemo.

PPP
Gost
PPP

Čak i pomisao na patentiranje hrane, biljaka i živih bića je katastora.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Nazalost, odavno smo porobljeni. U Spanjolskoj tkzv. “porez na sunce”tj ako se odlucite za solarne panele, mozda vec imaju i na vjetar porez za vjetrenjace nisam provjeravao. Odavno su u mnogim zemljama zabranjeno skupljanje kisnica,a za bunar se mora platiti i vaditi dozvola na ovim nasim prostorima! Kokice i pajceke smijete uzgajati pod uslovom da svinja ima igracku kakobi se osijecala dobro (da dobro ste procitali), meso je ionako zabranjeno preradivati u vlastitu dvoristu…Jos je toga toliko da bi se knjiga mogla napisati, a sad nas ne porobljavaju, vec samo podebljavaju lance!

Siniša
Gost
Siniša

Sviđa mi se ta njihova logika….imaš ideju pa je plasiraš,prođe/neprođe idemo dalje bez ljutnje. Ja imao dil sa Austrijancima, pokušali me zeznuti ja tužbu i dobijem a sledeće godine oni zuvu i panično pitaju mislim li ja doći ili ne…..”Naravno da mislim.”

Štijef iz Pušće Donje
Gost
Štijef iz Pušće Donje

Tako jedna glumpaca iz Zagreba zastitila njen dizajn nakita koji se radi stoljecima mislim da je u pitanju Borboleta. Tako da sada preko advokata prijeti svima koji proizvode i prodaju nakit sa srcima, djetelinom sa 4 lista, sidrima i… Zanima me samo koji je idiot u patentnm uredu sprove i odobrio tu zastitu za nakit sa visestoljetnim prisustvom.
http://diva.vecernji.hr/moda/zagrebacka-poduzetnica-tuzi-zlatare-popularne-borboleta-narukvice-u-borbi-s-plagijatima-10127

Kurjaca
Gost
Kurjaca

Pa covjek je zastitio naziv Vatreni za Hr nogometnu repr. U pocetku su mu se svi smijali ali kad au plarili aurorska prava smijeh je bio na njihov racun

Siniša
Gost
Siniša

Pazite štaBayer Hrvatska kaže…..
“… Inovacije su izuzetno značajne ne samo za društvo, već i za tvrtke koje se temelje na znanosti. Inovacije su često jedan od najvažnijih čimbenika konkurentnosti.

Potrebno je mnogo godina, kao i ulaganja milijuna eura kako bi se došlo do vrijednog i korisnog otkrića. Razvoj inovativnih lijekova i uzgoj novih biljaka izuzetno su složeni i skupi procesi. Kako bi tvrtke mogle predvidjeti tako veliku i kontinuiranu investiciju u istraživanje i razvoj, prvenstveno im je potrebna sigurnost da će moći prodavati svoje novo razvijene proizvode u određenom vremenskom razdoblju, a to se osigurava patentima, koji štite intelektualno vlasništvo izumitelja.

Biljke se prvenstveno patentiraju ako su posebno modificirane da sadrže neku novu osobinu koja ih čini, na primjer, otpornima na štetnike ili sušu, ili koja može donijeti veće prinose. Uzgajivači općenito takve osobine postižu metodama genetskog inženjeringa, ali također i drugim tehnikama.

Inovacije su tijekom proteklih desetljeća dovele do ogromnog povećanja učinkovitosti u poljoprivredi. Dok je 1900. godine jedan poljoprivrednik mogao hraniti 4 osobe, do 2012. hranio već 129 ljudi. Bez povećanja prinosa danas ne bi bilo moguće hraniti sve ljude na planeti, a svjetska populacija svakim danom sve više raste.

Čine li patenti na sjeme poljoprivrednike ovisnima o velikim kompanijama?

Svaki poljoprivrednik odlučuje sam odakle će nabaviti sjeme. Poljoprivrednik može koristiti svoje sjeme ili ga može kupiti od regionalnih, nacionalnih ili međunarodnih dobavljača. Činjenica da mnogi poljoprivrednici danas odabiru kupiti sjeme od dobavljača svjedoči činjenici da se radi o atraktivnom omjeru cijene i učinka takvih sjemena, što je prvenstveno rezultat mnogobrojnih istraživanja i inovacija koje su se razvijale kroz desetljeća.

Ako poljoprivrednik kupi službeno registrirano sjeme, u cijenu je uključena naknada za zaštitu patenta. Ako poljoprivrednik zadrži dio žetve i koristi sjeme za ponovnu sadnju, morat će za to platiti naknadu. No, to se u Europi događa sve rjeđe s obzirom da poljoprivrednici danas obično sade hibridne sorte, koje su robusnije i veće od tradicionalnih. No, budući da ta sjemena prirodno gube svoja svojstva u sljedećoj generaciji, poljoprivrednik svake godine mora kupiti novo hibridno sjeme. Isto vrijedi i za vrste koje su patentirane od strane izumitelja, zbog složenog i troškovno intenzivnog istraživanja.

Poljoprivrednici ne moraju kupovati hibridne sorte ili sorte koje su pod zaštitom patenta. Mogu se prebaciti na bilo koje drugo sjeme u bilo koje vrijeme i koristiti sjeme uzgajano neovisno o tvrtkama koje se bave sjemenarstvom. Izbor je individualan i ovisi o samom poljoprivredniku…. ”
Pored te naknade ako posle sije” svoje” sjeme, zanimljivo mi što svake sledeće godine gubi na prinosu i kabastosti zrna primarno mada kvalitet mislim da ne dolazi u pitanje;sjetih se da kod kuće imam dve divlje šljive, daleko pre cvataju pa ihredovno mraz okuje,hladne kiše a ne rijetko i snijeg ih u cvatu popraši međutim za moga vakata nikada se nije desilo da nisu rađale, tj da ih je “ubilo”…..ogromna mana im je da je rakija izuzetno loša tako da pustim gice i ovce da jedu. Zanimljivo je da divlja sjemena u regeneraciji u suštini ne gube to šta hibridi izgube u samo 2 godine posle prve sadnje.

Siniša
Gost
Siniša

Izuzetan, ali baš izuzetan dokumentarac….
https://youtu.be/oVmLSUlNtWEp

jezikosLovac
Gost
jezikosLovac

trebalo bi reći službenim lingvistima da uvedu neki poseban znak za skrećenicu.. stvarno previše poteškoća stvara ovaj ‘zašTiTiTi’..
recimo, da se može napisati zašt’ti ili sl.
I neka uvedu poseban znak za slova Lj, Nj, Dž.. neka izaberu neko rješenje iz mobitela, ima primjera

L. R.
Admin

Hvala na upozorenju. Ispravljeno.

Weteran
Gost
Weteran

Stvari nisu crno-bele:
Kako da se zaštite autorska prava oplemenjivača, semenara, instituta, naučnih ustanova i svih drugih koji učestvuju u stvaranju neke sotre kulturne biljke?
Za srvaranju nove sorte ulažu se ogromna sredstva. Milione evra košta nova sorta.
I onda imamo ovu sliku:
Soja. Novosadski i Osječki instituti stvaraju sorte soje. Poljoprivrednik kupi 100 kilograma semena soje za hektar. Požnjevena količina je 3500 kilograma.
Sledeće godine poljoprivrednik sa 3500 kilograma zaseje 35 hektara! Treće godine ……
Novi Sad i Osjek dobiju ……?
Šipak!
A hoćemo domaće seme!?
Stvari treba urediti, što je moguće bolje. Naravno da miltinacionalni giganti navijaju vodu na svoju vodenicu.
Kompleksna tema?!
I veoma skupa.

korisnik_postoji
Gost
korisnik_postoji

To možeš sa stabilnim hibridima koji su puno skuplji za proizvodnju. Standardni hibrid degenerira nakon prve generacije i prinosi su daleko slabiji u drugoj i trećoj generaciji.

Kurjaca
Gost
Kurjaca

To se zove tavanuša.U Hr se cesto sije kad nema potrebe za urodom.citaj kad ekipa zivi od poticaja

Direktor
Gost
Direktor

Weteran, Novi Sad i Osijek dobiju novac za onih prvih 100kg, to dobro naplate a rijetko koje tako proizvedeno sjeme daje višegodišnje prinose u tim količinama. Nekad smo imali “domači starinski” kukuruz, prinosi su bili mali ali svake godine isti ako si sijao isto sjeme, danas hibridno sjeme donosi velike prinose samo u prvom sijanju, sve kasnije loše, ne treba ni patetntirati, dovoljno je posijati jedom i ako je “domaćica” bila u blizini zagadi i nju pa više nemaš ni domaće sjeme, sve ti hibridi unište i ovisan si o njihovom sjemenu. To je i cilj, ovisnost. Ono što si ti opisao spada u naučnu fantastiku i daleko smo od toga.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik