fbpx

Pseudozelena politika uništava naš život

insekt

Odlika modernog načina života je korištenje monokultura kukuruza i uljane repice za biogorivo dok ptice, šišmiši i kukci masovno stradavaju i bivaju desetkovani u ekosustavu… U borbi protiv klimatskih promjena se uništava naš životni okoliš i svi podržavaju taj proces.

Njemački Contra Magazin je više puta pisao o pomoru kukaca i utjecaju ovog fenomena na globalni prehrambeni lanac. Razlozi za to su u velikoj mjeri poznati. To je masovan uzgoj monokultura uz opsežnu uporabu pesticida.

I kakve veze “zelena politika” ima s tim? Mnogo. Dok u smislu hrane uvijek zahtijevamo samo “organsko” i “regionalno”, na drugoj strani se u proizvodnji etanola i “biodizela” odustaje od konvencionalne poljoprivrede ili se čak primjenjuje GMO sjemenje. Velika područja diljem svijeta se sada koriste kao površine za proizvodnju “biogoriva”, a taj je posao isplativ samo uz ogromne prinose. Međutim, uzgoj ovih kultura uzrokuje ogromne štete u životinjskom svijetu.

Bez obzira jesu li to kukci ili životinje kojima su ta područja prirodno stanište, poput zečeva, ptica, ježeva, itd. – svi su desetkovani.

To ima ogroman utjecaj i na naš ekosustav, vjerojatno čak i gori od nekoliko elektrana na plin ili ugljen ili automobila na fosilna goriva. Na kraju krajeva, CO2 je također važan nutrijent za biomasu našeg planeta i mnogi znanstvenici tvrde da viša koncentracija CO2 rezultira većim rastom biljaka.

Razina utjecaja na globalnu klimu CO2 proizvedenog ljudskim djelovanjem je prilično kontroverzna, pogotovo jer je ovaj plin teži od zraka i zato ostaje uglavnom blizu tla. Ipak, zbog ugljičnog dioksida se provode masovne intervencije u prirodi koje uzrokuju ogromne poremećaje u flori i fauni, uključujući pomor kukaca i smanjenje biološke raznolikosti.

Stvarna “zelena” politika bila bi postupno provesti strukturne promjene na globalnoj razini, a ne ugroziti ljudsku budućnost mjerama kao što je luda i pogrešna “energetska tranzicija” koja uzrokuje više štete nego koristi. Ljudska se vrsta može prilagoditi klimatskim promjenama, ali ako mi iz pohlepe i ideološke sljepoće uništimo vlastitu opskrbu hranom odozdo prema gore, onda imamo veliki problem.

Klimatske promjene jesu izazov za čovječanstvo, kao što je to ranije bilo ledeno doba, ali uz sve to je očuvanje biološke raznolikosti i globalne biomase, uz netaknuti prehrambeni lanac, izuzetno važno. Danas se vodi pogrešna  pseudozelena politika. Naime, sami sebe uništavamo tako što slavimo religiju koja navodno voli klimu.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
14 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Nedavno je pisalo da su korporacije umjesto pšenice imaju plantaže banana , kave , i čega sve ne , a onda tim zemljama prodaju vlastitu pšenicu po trostruko većoj cijeni. To je drugo,. Ovo ne znam je li točno, ali u mene više nema lastavica i vrabaca, ni mušica ni ičega. Je li tozato što se uzgaja uljana repica i kukuruz za silažu ili ne znam za što, jer nije ovaj s klipom, nemam pojma. nešto ne štima.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
1 godina prije

I u gradu gdje živim jedno vrijeme nije bilo ni vrabaca ni lastavica no prije dvije godine su se vratili vrapci a ovo ljeto i lastavice. Možda je uzrok nestanka lastavica smanjena količina insekata poradi zaprašivanja da bi se uništili komarci i izrazitog zagađenja svijetlom. Za vrapce mi ništa ne pada na pamet

Maja
Gost
Maja
1 godina prije

herbicidi, pesticidi, hormoni, gmo. posljedica su tihe, prazne njive, a zaprasivanje vocaka uskoro rucno, kao u kini. uljna repica nema nikakav zdravstv. ucinak, dapace kreci krvne zile. i svejedno ju subvencioniraju i reklamiraju.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
1 godina prije

rade nam sto pozele bez ikakvih posljedica…

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Treba biti posten pa priznati da im pomaze nasa ljenost i pohlepa.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Zanimljivo je slusati arheologe koji pretrazuju Vincu, Lepenski Vir i slicna nalazista. Kazu da su se ljudi daleko raznovrsnije hranili prije 8.000 godina. Kad stanu nabrajati namirnice nikad kraja. Ja uhvatim sebe kako nakon 20 namirnica zapinjem u nabrajanju, a nekad su u dnevnoj ishrani koristili po 80.

benty20
Gost
benty20
1 godina prije

Ne znam za ostale krajeve, ali u Dalmaciji (barem u Zagori) od prošle godine nema kosova! Međutim, to nikoga očito previše ne zabrinjava…

Zax
Gost
Zax
1 godina prije

Kod mene u Rijeci ima ih pun kur… Puna su ih predgradja. Slobodno ih nosi, meni svojim glasanjem idu na zivce

benty20
Gost
benty20
1 godina prije

Ništa, pohvataj par komada i eto me! Samo, bojim se da bi nam se obila o glavu ta humanost. Još bi nas uhvatilo i optužilo za trgovinu pticama pjevicama… ??

Stanislav
Member
1 godina prije

Ni u Srbiji više nema Kosova haha

Zax
Gost
Zax
1 godina prije

Zelena politika. To je ono kad mi drzava dere ledja porezima i trosarinama na mog nekoliko tisuca vrijednog benzinca da bi novac davala bogatima u obliku subvencija za kupnju skupih elektricnih automobila. Koji trose struju proizvedenu u termoelektranama na ugljen, naftu, plin. E to je zelena politika

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije

Ma kakvi,to ti je kad drzava porezima utrostruci cijenu benzina i dizela pokusavajuci te natjerat da kupis trostruko skuplju elektricnu igracku koju ne zelis,parama koje nemas.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

A što nije “pseudo”?
Pseudo kapitalizam; dobici privatni, gubici javni.
Pseudo ljudska prava. Vrijede za bogate. Za neke se i izmišljaju (migranti).
Pseudo kršćanstvo i kršćani.
A na ovu temu podsjećam kako su se u Zg skidali goli radi protesta zbog pilića i krzna, a ureda Monsanta se nije nitko sjetio.

Vasilij Zajcev
Gost
Vasilij Zajcev
1 godina prije

Pokojni je Fidel Castro dotaknuo ovu temu i opravdano je nazvao proizvodnju i primjenu biogoriva nemoralnima.

Kao dijete sam procitao knjigu “Energetska kriza: gdje (ni)je izlaz” koju je napisao akademik Vladimir Paar, i jos se dan-danas sjecam karikature na kojoj antropomorfni automobil prozdire hranu, na zgrazanje gladnih ljudi oko njega.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
14
0
()
x