fbpx

Nastavak uporabe pesticida dovodi u opasnost poljoprivrednike i djecu … zašto se rizici i dalje zanemaruju?

uzgoj hrane

Većina nas može se odlučiti za kupovinu organskih proizvoda kako bi se u određenoj mjeri izbjegle opasnosti od pesticida, ali isto se ne može reći za poljoprivredne radnike i djecu koja žive u blizini uobičajenih farmi. Studija nakon studije upozorila nas je da izlaganje pesticidima može narušiti zdravlje. Zašto se ovi rizici stalno zanemaruju?

Na poljoprivrednim zemljištima godišnje se koristi previše kemikalija kako bi se “zaštitili” usjevi, uključujući voće i povrće koje dobronamjerni roditelji daju svojoj djeci. Problem je u tome što niti jedna agencija ne nadgleda rizike za poljoprivredne radnike, trudnice i djecu koji žive u blizini farmi.

Neovisna američka analiza podataka  koju je provela Radna skupina za zaštitu okoliša otkrila je da 70 posto američkih proizvoda ima određene količine pesticida, a neki su proizvodi i puno lošiji od ostalih. Na primjer, jagode, špinat i kelj nalaze se na vrhu popisa kada je u pitanju opterećenje pesticidima.

Čak su i male doze dovoljne da naštete djeci, a posebno je riskantno kada su u kritičnim neurorazvojnim fazama. Nažalost, mnogi od ovih problema nisu evidentni tek godinama kasnije. Više od 90 posto nas ima pesticide ili nusprodukte pesticida u našim tijelima, a većina njih dolazi iz konvencionalno uzgojenog povrća i voća.

Važno je također uzeti u obzir činjenicu da pesticidi ne ostaju uvijek tamo gdje se primjenjuju. Prskanje jedva da je egzaktna znanost, a vjetar uzrokuje da odleti u druga područja, uključujući ona u kojima rastu organske kulture, kao i vodena tijela, pa čak i obližnje škole.
Povrh toga, poljoprivrednici mogu obućom i odjećom odnijeti ostatke pesticida u svojim kućama, gdje se na njima može sakupljati prašina koja završi na podu i drugim površinama na kojima se bebe igraju.

Zbog toga je pokazano kako su djeca poljoprivrednih radnika izložena većoj izloženosti pesticidima od potrošača, a trudnice koje žive blizu polja na kojima su korišteni pesticidi imaju veću vjerojatnost da će roditi dijete prerano ili će imati dijete s oštećenim kognitivnim funkcijama, neurorazvojnim poremećajima ili autizmom. Mlade djevojke također mogu patiti od oslabljene plodnosti, ranog puberteta i većeg rizika od raka dojke.

Zdravlje je u vašim rukama

Nažalost, propisi jednostavno ne uzimaju u obzir sve informacije koje su posljednjih godina sakupile istraživačke studije o visokom stupnju opasnosti povezane s izlaganjem pesticidima. Zbog toga je na nama kao potrošačima da učinimo sve što možemo kako bismo ublažili svoj rizik.

Na primjer, trebali biste kupovati što je više moguće organske proizvode. Bez obzira na vrstu voća i povrća koje kupujete, svakako ih perite prije upotrebe. Također možete uzgajati vlastite organske proizvode, ako je to uopće izvedivo. Čak i ako nemate dvorište, rješenja u gradskom vrtlarstvu mogu vam pomoći uzgoj iznenađujuće količine proizvoda na relativno malom prostoru.

Sve dok regulatori nastavljaju zatvarati oči stvarnim opasnostima pesticida, najbolje što možete učiniti je uzeti stvari u svoje ruke.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
15 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Ana
Gost
Ana
8 mjeseci prije

Zasto se rizici zanemaruju?
Profit, mozda?
Ogroman broj farmaceutskih proizvoda ubijaju desetljecima , zasto nam ih jos pripisuju?

shumadinac
Member
8 mjeseci prije

Ako je porez na CO2 prevara decenije onda je organska hrana prevara veka.

Stručnjaci kažu da je dovoljno da prođe određeno vreme od prskanja (karenca) pa da je voće-povrće sigurno za upotrebu. Čak i da se cela količina opasne hemije razložila ona NIJE NESTALA, ona je samo prešla u neke druge oblike, sekundarne hemikalije koje su manje opasne – tačnije, za koje trenutno nemamo dokaze da su značajnije opasne. Međutim, organizam je čudo, on je neverovatna biohemijska laboratorija koja je vrlo osetljiva na bilo kakve komponente koje se unesu. U normalnim uslovima organizam ima odličan zaštitni mehanizam koji uspeva da se izbori sa štetnim materijama ali pod stresom sam organizam pravi aktivne supstance koje mogu da naškode organizmu a koja su u kombinaciji sa zaštitnom hemijom prava bomba.

Sve gore opisano se odnosi na konvencionalnu proizvodnju. Vi se, naravno, trudite da kupite organsko jer u njemu nema hemije – e, tu ste se zaje#ali. Tačno je da je u organsoj proizvodnji zabranjemo veštačko đubrivo kao i najštetnija hemija ali se hemija i dalje upotrebljava. Zato bi preciznije bilo reći da je organsko manje štetno nego konvencionalno jer zdravo nije. Zdravo bi bilo samo ono što se gaji na prirodnom đubrivu u prirodnoj sezoni (a ne organski paradajz u februaru) i to stare sorte koje imaju mali prinos ali su otporne na bolesti. Valjalo bi obratiti pažnju i na vodu a zagađenje iz vazduha je zanemarljivo u odnosu na ova ostala. Ako ste u urbanoj sredini jedina šansa da dođete do zdrave hrane je ako imate rodbinu ili prijatelje na selu u koje imate poverenje, bar nemojte dozvoliti da vas u prodavnicama zdrave hrane deru. Nedavno je napravljeno ispitivanje u Beogradu i ustanovljeno je da nije bilo nikakve razlike između organske i konvencionalne hrane.

Ovde je pomenut i ulazak u kuću u obući. Dragi prijatelji, posebno vi sa malom decom, obrišite noge pred vratima, uđite u kuću, bacite na pod belu čistu krpu i dobro istrljajte obuću o nju. Tada ćete shvatiti šta svakodnevno unosite u kuću…

Piretis
Member
Piretis
8 mjeseci prije

@shumadinac- Apsolutno točno, od riječi do riječi. Moguća je “eko” proizvodnja, naravno u granicama normalnog tj, ne cjepidlačenja jer je i zrak loš i zagađen, ali bi takvi 100% prirodni proizvodi bili astronomski skupi. Prije par godina radio sam kalkulaciju za krumpir. Tada je njegova maloprodajna cijena bila oko 2,5 kn odnosno proizvođač je u najboljem slučaju dobijao 1 kn po kg. Ako bi za istu zaradu, naravno da o nikakvoj ozbiljnoj zaradi u povrtlarstvu ne možemo govoriti ali ajde, i uz sav trud i gubitke od štetnika i bolesti trebalo proizvesti “eko” krumpir on bi po kilogramu morao koštati najmanje 12-15 kn za proizvođača a i to ne bi zadovoljilo poljoprivrednika. Tada bi taj i takav krumpir u trgovini koštao najmanje 25 ili više kn. E pa gospodo, rad ima cijenu, pa ako netko to može platiti tu smo, lako je uzgojiti ali jako teško na tome išta zaraditi.
Hoću reći da nije greška u proizvođačima nego u fami da hrana mora biti budzašto. Kada se stvore uvjeti da se od 100% prirodne hrane da pristojno živjeti naći će se dovoljno onih koji će ju proizvoditi. Ja npr. tako uzgojenu hranu radije poklonim nekome ko mi je drag i za koga mislim da mu treba nego da dozvolim da me ponižavaju i ucjenjuju. Treba znati da takva hrana ni približno ne izgleda kao ona u trgovinskim centrima. Gore spomenuti kelj iz eko proizvodnje podsjeća na sačmom propucanu metu. U njemu se može naći priličan broj kukaca i puževa. Ali drugačije ne ide, ako nema otrova sva moguća fauna će navaliti i pojesti koliko god stigne.
Eko hrana koju možete kupiti u dućanu je prevara i to jako skupa prevara. Trovana je sa otrovima ali malo drugačijim nego konvencionalna. I to je to, pa ko voli nek mu bude.

shumadinac
Member
8 mjeseci prije

@Piretis
Kad smo kod krompira i njega gajim kao i ostale baštenske kulture. Frezom pripremam zemlju ali okopavanje, ogrtanje i plevljenje – sve ide ručno. Nije to preveliki posao, radim sve na vreme (osim kad navali kiša) pa se brzo uradi. E ali kad navale zlatice tada se bar jednom dnevno pregleda ceo krompir jer pojažu jaja kao da rade po učinku – ako se male zlatice izlegu posao je mnogo veći. Ali ipak je najveći posao polivanje. Poliva se svaki drugi-treći dan krajem jula i u avgustu inače brzo propada a pošto ne sme da se poliva po listu jer se ne bi mogao spasiti od plamenjače to znači crevo u ruke i natapaj. Koliko bi taj krompir trebalo da košta? Nemam pojma i ne interesuje me – nije na prodaju. Posijem duplo više nego što mi treba (za svaki slučaj) a ako bude viška zna se kome ide.

Dobro, odgajen je zdrav, na oko lep krompir ali kakav je ukus? Imam dva tipa zemljišta, jedna je plodnija ali teška dok je druga laka ali propusna i siromašna. U teškoj zemlji krompiri su žuti i “gumeni” dok su ovoj drugoj mnogo ukusniji – ne treba pričati gde ih gajim. Međutim, kako god da ih odgajim ne mogu se porediti sa krompirima mog ujaka sa Peštera. Kad se njegovi krompiri obare i procede, miriše cela kuhinja i ogladniš makar tek zavrišio sa ručkom. Svi koji probaju moj krompir se oduševljavaju…

Premalo se priča o kvalitetu hrane dok pravi ukus polako počinje da se zaboravlja. Jedemo jagode koje su veličine kajsije a ukusa odvratno kiselog – mirisa ne da nemaju već ga se malo ko uopšte seća. U velemarketima ljudi kupuju ono što ja ne iznosim iz bašte. Prestao sam da se čudim, ne bi me iznenadilo ni da zaživi “švedsko ljudožderstvo”.

ČOBAN
Gost
ČOBAN
8 mjeseci prije

Pričaš o proizvodnji koje je upitna i pokriva tek tvoju potrebu ,kako nahraniti tako milijunske gradove koji proizvode ono što i tebi treba kao alate i odsječu lijekove i znanje.Osobno mogu proizvesti za sebe dovoljno ,(ručni rad ) povrća ,pa i brašna i peči kruh ispod pekve ako mi je želja ,tada nema vremena za višak za tebe ,ako to trebaš .Realnost populacije zgusnute u velegradove nalaže mega-proizvodnju svega.

Starina
Gost
Starina
8 mjeseci prije

@Piretis kaže: “ali ajde, i uz sav trud i gubitke od štetnika i bolesti trebalo proizvesti “eko” krumpir on bi po kilogramu morao koštati najmanje 12-15 kn za proizvođača a i to ne bi zadovoljilo poljoprivrednika. Tada bi taj i takav krumpir u trgovini koštao najmanje 25 ili više ”
Ne znam kako izgleda Vaša kalkulacija, ali po mojem iskustvu enormno je precijenjena. Po meni bilo koji ekološki proizvod bi smio koštati maksimalno duplo skuplje od otrovne poljoprivrede.
Hektar prosječnog uroda krompira daje 25 tona po 1,5 kunu na veliko je 37.500 kn. U ekološkoj proizvodnji može na hektaru roditi 15 tona, po 3 kune je 45.000 kn, uz malo više rada ali manje troška za pesticide, herbicide I fungicide, isplati se još i više.
Najbolje mi je da netko planira sa pola hektara živjeti od eko poljoprivrede.. Isto tako recimo maslinovo ulje prodaju po 70-80 kn što je poprilično skupo. I ako imaš puno maslina možeš od toga živjeti fantastično. Neki dan mi kaže jedan pomorac kako su kupovali super ulje u Grčkoj po 2,5 dolara.
Krompir : Prvo bi se trebao poštovati plodored, što se tiče zaštite krumpira ima dosta uspješnih jeftinih metoda suzbijanja zlatice kao duhan, pepeo, kopriva, hren, borova kora, kamilice, karanfil..
Uostalom postoje bolje i zdravije alternative kao npr. batat kojeg zlatica ne napada i nije tako osjetljiv na sušu, vlagu. Čičoka..
.

deno
Gost
deno
8 mjeseci prije

Problem je edukacija stanovništva , kaos na trznicama di se svi kunu da je domaće,nešpricano i ekološki .
Ekološki proizvod jedino moze biti ako ste u Ekološkom sustavu pod stručnim nadzorom i certifikatom .
Sve ostalo je vjerovanje na riječ ,
U EU je veča potraznja od ponude ekoloških proizvoda i svake godine raste sve više .
Danska u 2020 zeli imati 100% ekološku poljoprivredu druge drzave kreću tim stopama to je kotač koji se pokrenuo i neće stati.
Jednostavno moramo zivjeti u suzivotu sa prirodom i pokušat zajedno kroz Zadruge ugrabiti trzište.

shumadinac
Member
8 mjeseci prije

Šta, počeće da okopavaju i pleve bašte, njive, plantaže… Koliko bi koštala takva hrana?

ČOBAN
Gost
ČOBAN
8 mjeseci prije

Za naziv ekološko ,kriteriji su u državama različiti.Drugo pesticidi koji se upotrebljavaju su Humaniji,(ne znam šta to znači).Napredak u otkrivanju novijih zaštitnih sredstava,doprinijeti će i boljoj (zdravijoj ),proizvodnji,do tada tko može neka pljevi i okopava,izorat barem može traktorom.

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

Izrael ne koristi pesticide?

DažBog
Gost
DažBog
8 mjeseci prije

Lucija ni Hićo nije koristio pesticide – cekao je da naidje Ciklon

Weteran
Gost
Weteran
8 mjeseci prije

Sve i svi prati modne trendove, pa tako i hrana:
“Organsko”!?
Organsko se prska noću – reći će šaljivdžije.
Došlo je do velike Inflacije proizvoda “Organsko”, “Eko”, “Bio”, ….
Došlo je do Inflacije Pesticida registrovanih u “Organskoj” proizvodnji.
Došlo je do Inflacije Mineralnih i Folijarnih hraniva registrovanih u “Organskoj” proizvodnji.
Za par godina, skoro sva hemijsko-mineralna sredstva biće registrovana za dozvoljenu upotrebu u organskoj proizvodnji!
Šta je rezultat ove mode:
Sutra imamo iste-slične proizvode kao Juče, ali po daleko višoj ceni!
Hrana je danas jeftina, dostupna svima, baš zahvaljujući napretku u Selekciji, Mehanizaciji, Mineralnim đubrivima i Pesticidima!
Lako je pričati Dancima o hrani?!
A od Inda do Korejskog poluostrva ima cca Četiri Milijarde ljudi !? Bez današnjih Alata, i Skupom hranom, bili bi očevici Epske Migracije ljudi?!
Pojeli bi i Dansku i Dance i onu Malu Sirenu bez soli 🙂
Ljudi žive duže, ljudi su sve zdraviji i dobar deo takve situacije leži i u savremenoj poljoprivredi. Treba prskati u skladu sa propisima!
Kao lekovi u humanoj medicini, tako su Pesticid lekovi u Fito medicini !

Starina
Gost
Starina
8 mjeseci prije

@Weteran kaže :”Bez današnjih Alata, i Skupom hranom, bili bi očevici Epske Migracije ljudi?!”
Bili bi očevici zaustavljanja migracije sa sela u gradove! Ljudi bi živjeli na selu, uzgajali sami sebi 90% svoje hrane, a samo bi kupovali 10% i to u okolici, eventualno banane i po neko egzotične voće još.
Sad kad malo razmislim o toj tezi, onda zaključujem da je cilj obezvređivanja prirodne hrane, starih sorata ustvari i bio migracija u gradove. Kontrola ljudi, njihovo prethodno lobotomiranje u poslušne potrošače, bez vlastitog mišljenja i duha.

bulog
Gost
bulog
8 mjeseci prije

To kao i ratovi i gladna djeca Gretu i one koji ju plaćaju ne zabrinjava.

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
8 mjeseci prije

Ljudi danas nisu zdraviji!Bilo bi dovoljno da nestanu tablete i ostali lijekovi koji su, pogotovo na Zapadu, na kemijskoj bazi, zbog lakše zarade ko i proizvodnja hrane koja se isto zbog lakše zarade masovno tretira kemijom, tada bi došlo do masovnog pomora ljudi. Večina starijih ljudi je danas na nekim lijekovima, a dobar dio ima i male apoteke kod kuće. To forsiraju veliki farmaceuti, gdje treba i ne treba. Sve je podređeno zaradi i posredno moči onih največih. Mi i naša dobrobit je sporedna. Zlo ovog svijeta je novac i materijalizam.Ponašamo se ko rak na ovoj planeti i teško čemo stati dok ne uništimo svog domačina a onda i sebe.Trebali bi živjet u simbiozi sa ovim svijetom, ovako idemo u sigurnu kataklizmu.Generacije neposredno prije nas su bile zdravije od nas. Hrana koja nije bila tretirana pesticidima i umjetnim gnojivima je postala dostupna. Neki od najslabijih i boležljivih su često umrli još ko djeca. Ostali su otporni. Viđao sam ljude koji bi hodali do zadnjeg dana, legli i mirno umrli od starosti a ne od bolesti. To više ne viđam, svi stariji na nekim tabletama i bolesni. Svi današnji lijekovi mahom imaju nuspojave. Jedno liječim a na drugoj strani sve bolesniji. Inače gledam da za sebe uzgojim čim više hrane netretirane kemijom. Razna kancerogena oboljenja danas prelaze u epidemiju, a do nedavno su bila rijetkost.Dobar dio krivnje je i u ovako uzgojenoj i tretiranoj hrani. Nemojmo bit u iluziji,nebitni smo vladarima ove planete i sve veči teret našim sve večim brojem. Polagano trovanje ovakvom hranom nije slučajno ko ni ostali načini napada na naš imunitet.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
15
0
()
x