Pesticidi u hrani za perad ugrožavaju reproduktivno zdravlje, otkriva istraživanje

Kronična izloženost pesticidima u hrani, čak i u dozama ispod zakonskih granica, smanjuje plodnost i valivost jaja u pilića.

Novo znanstveno istraživanje upozorava da uobičajena mješavina pesticida u hrani za perad, unatoč poštivanju službenih granica za ostatke, ozbiljno narušava reproduktivno zdravlje ptica. Studija objavljena u časopisu Poultry Science pokazuje da kombinirani učinak fungicida, insekticida i herbicida ima jači i trajniji negativni utjecaj na kvalitetu sjemena, oplodnju i preživljavanje embrija nego pojedinačne tvari.

Istraživanje provedeno u Poljskoj analiziralo je učinak šestotjedne prehrane pijetlova (Gallus gallus domesticus) fungicidom tebukonazolom (TEB), insekticidom imidaklopridom (IMI) i herbicidom glifosatom (GLP). Doze su bile jednake ili niže od maksimalno dopuštenih ostataka (MRL) koje propisuje Europska unija. Rezultati su zabrinjavajući: “Izloženost pesticidima ispod MRL granica narušila je mušku reproduktivnu funkciju, a najočitiji učinci uočeni su nakon kombiniranih tretmana,” navode autori. Dalje objašnjavaju da je izloženost dovela do smanjene kvalitete sjemena, niže stope oplodnje i valivosti jaja te povećanog mortaliteta embrija, posebno u skupinama koje su primale IMI samostalno ili u kombinaciji. Ovi funkcionalni poremećaji pratili su se s detektabilnim ostacima pesticida u reproduktivnim tkivima i tjelesnim tekućinama te promjenama u lokalnim i sistemskim imunološkim parametrima.

Rezultati eksperimenta naglašavaju kako kombinirana izloženost pesticidima, koja proizlazi iz uobičajene istodobne primjene više aktivnih sastojaka, proizvodi “jače i postojanije reproduktivne učinke od pojedinačnih spojeva, što ukazuje na toksičnost specifičnu za mješavine.” Ova studija je posebno važna jer predstavlja kroničnu izloženost ostacima pesticida u hrani koji su u skladu s MRL-om, a za koje istraživači smatraju da su povezani s narušavanjem reproduktivne sposobnosti ptica. “Postojanost ostataka u reproduktivnim odjeljcima i izlučevinama dodatno naglašava potencijalne ekološke i biološke rizike, podržavajući potrebu da se u okvire za procjenu rizika od pesticida uključe reproduktivni pokazatelji i kronična izloženost mješavinama,” navode autori.

Kao što je ranije pokriveno u Beyond Pesticides, znanstveni pregled u World’s Poultry Science Journal s prošle godine naglašava štetne učinke na zdravlje ptičjih vrsta od izloženosti široko korištenom herbicidu glifosatu (Roundupᵀᴹ) tijekom cijelog procesa proizvodnje peradi. Herbicid ulazi u sustav proizvodnje peradi preko ostataka u genetski modificiranoj hrani. Raniji članak u Scientific Reports zaključuje da “široka primjena glifosata na krmnim usjevima ostavlja ostatke u hrani,” dok se ostaci “često nalaze u konvencionalnim jajima kupljenim u trgovinama.”

U analizi biokemijskih, toksikoloških i ekoloških utjecaja glifosata na perad, posebno kokoši, autori pronalaze širok spektar dokaza koji povezuju glifosat i njegov metabolit (produkt razgradnje) aminometilfosfonsku kiselinu (AMPA) s ozbiljnim opasnostima. Ovi subletalni učinci uključuju poremećaj crijevne mikrobiote i gastrointestinalne bolesti; smanjenu produktivnost i narušeno reproduktivno zdravlje; hepatotoksičnost i toksičnost za bubrege; utjecaje na rast i razvoj, uključujući teratogenost i embriotoksičnost; endokrini poremećaj i oksidativni stres; te oslabljene imunološke funkcije. Ostaci glifosata u stočnoj hrani, kao i u vodi i drugim putevima izloženosti, predstavljaju rizik i za zdravlje životinja i ljudi, budući da se ti ostaci mogu bioakumulirati i biomagnificirati kroz prehrambeni lanac.

U ovoj studiji, tri pesticida – tebukonazol (TEB), imidakloprid (IMI) i glifosat (GLP) – analizirani su pojedinačno i u kombinaciji, na temelju “njihove široke poljoprivredne uporabe, postojanosti u okolišu i sve većih dokaza o štetnim učincima na reproduktivno zdravlje, čak i pri niskim razinama izloženosti.” Cilj studije bio je “procijeniti učinke šestotjedne prehrambene izloženosti niskim, subletalnim dozama tebukonazola, imidakloprida i glifosata – primijenjenim pojedinačno ili u kombinaciji” i utvrditi utjecaje na reproduktivnu sposobnost pijetlova. “Konkretno, procijenili smo kvalitetu sjemena; stope oplodnje i valivosti; smrtnost embrija; i ostatke pesticida u krvi, sjemenu, testisima, prsnim mišićima, jetri i stajskom gnoju pijetlova in vivo,” napominju istraživači.

Dizajn studije uključivao je osam skupina, svaka s deset pijetlova starosti 21 tjedan, izloženih aktivnim sastojcima u hrani tijekom šest tjedana u prvoj fazi, nakon čega je uslijedilo četverotjedno razdoblje oporavka bez pesticida za drugu fazu. Tijekom eksperimenta, u obje faze, sjemenska tekućina je prikupljana i korištena za osjemenjivanje 40 kokoši (pet ženki po skupini) kako bi se procijenila “stvarna plodnost pijetlova i sposobnost oplodnje njihovih spermija in vivo.” Dodatno, u šestom i trinaestom tjednu eksperimenta, “pet mužjaka iz svake skupine je eutanazirano, a uzorci krvi, tkiva (testisi, jetra i prsni mišić) i stajskog gnoja prikupljeni su za procjenu razina ostataka pesticida.”

Nakon šest tjedana hranjenja hranom s pesticidima tijekom prve faze, pijetlovi su doživjeli nekoliko promijenjenih parametara pokretljivosti spermija, pri čemu je kombinacija IMI+GLP imala “najjači negativni učinak, značajno smanjujući progresivnu pokretljivost.” Tijekom tog razdoblja, sam IMI smanjio je integritet membrane spermija i doveo do značajnog povećanja smrtnosti embrija, a sve skupine izložene pesticidima pokazale su manji broj živih stanica spermija u uzorcima. Autori također izvještavaju da je “šestotjedna izloženost pesticidima TEB, IMI, TEB+GLP, IMI+GLP i TEB+IMI+GLP rezultirala značajnim smanjenjem plodnosti i valivosti u usporedbi s kontrolnom skupinom.”

U uzorcima tkiva došlo je do značajne akumulacije TEB-a u svim ispitanim tkivima, s najvišim razinama otkrivenim u stajskom gnoju, zatim u jetri, prsnim mišićima i testisima. Izloženost IMI-ju “rezultirala je značajnom akumulacijom ovog pesticida u testisima, jetri, krvnom serumu, sjemenu i stajskom gnoju,” dok se GLP “značajno akumulirao u svim analiziranim tkivima, tjelesnim tekućinama i stajskom gnoju u usporedbi s kontrolnom skupinom.” Za GLP, najveće koncentracije zabilježene su u uzorcima stajskog gnoja i jetre.

Drugi značajni rezultati uključuju da su “najjači reproduktivni poremećaji u stopama plodnosti i valivosti uočeni u skupinama IMI+GLP i TEB+IMI+GLP” te da je “nakon prekida izloženosti pesticidima, skupina koja je primala kombinaciju sva tri pesticida pokazala smanjenje integriteta membrane spermija, što ukazuje na postojani sinergistički učinak njihovog kombiniranog djelovanja.” Svi ovi rezultati ukazuju da izloženost niskim dozama pesticida u hrani za perad, čak i unutar MRL granica koje je postavila EU, može imati jasne štetne učinke na reproduktivne ishode.

Sažeto, istraživači kažu: “Naši nalazi pokazuju da kronična izloženost razinama pesticida ispod MRL-a može ugroziti reproduktivnu sposobnost ptica, što se očituje u narušanoj funkcionalnosti spermija, smanjenom uspjehu oplodnje, promijenjenom razvoju embrija te smanjenoj plodnosti i valivosti. Što je važno, ovi reproduktivni poremećaji pratili su se s mjerljivim ostacima pesticida u tkivima i tjelesnim tekućinama, zajedno s promjenama u perifernim imunološkim organima… Ovi nalazi dodatno ukazuju da ostaci pesticida ne samo da prolaze kroz probavni sustav ptica već i perzistiraju u izlučevinama, pridonoseći tako cirkulaciji u okolišu i potencijalnim dugoročnim putevima izloženosti. U tom kontekstu, trenutni MRL-ovi, koji se uglavnom izvode iz procjena rizika prehrane, možda ne obuhvaćaju u potpunosti rizike za reproduktivnu sposobnost ptica pri kroničnoj i kombiniranoj izloženosti.”

S obzirom na složenost učinaka pesticida i njihovih mješavina koje regulatorni procesi ne obuhvaćaju na odgovarajući način, razmatranje alternativnih opcija ključno je. Holističko rješenje za štetne zdravstvene i ekološke učinke koji nastaju kao rezultat kemijski intenzivne poljoprivrede postoji, i ono je komercijalno izvedivo i profitabilno. Organska poljoprivreda daje prioritet zdravlju tla, gradeći zdrav temelj koji eliminira potrebu za petrokemijskim pesticidima i sintetičkim gnojivima. Metode organske poljoprivrede štite zdravlje svih, od peradi i divljih životinja do ljudi, kao i svih ekosustava u okolišu.