Znanstvenici su 350 godina bili u zabludi u vezi s tim kako spermiji plivaju. Evo što se doista događa.

Priroda sperme prvi put je otkrivena 1677. godine pomoću rudimentarnih mikroskopa, a naše razumijevanje načina na koji čine svoj nevjerojatan put kako bi oplodili jajašce nije se puno promijenilo, sve do sada.

Nizozemski znanstvenik Antonie van Leeuwenhoek bio je prvi koji je opazio ove „žive stanice“, koje su plivale „poput jegulja u vodi“, putujući u „zmijolikim kretnjama“, nešto što očigledno nije vidio dotad.

Kao što su svi znanstvenici zaključili, radilo se o spolnim stanicama, no kako točno te spolne stanice, koje plivaju tako što pomiču jeguljasto tijelo i uspravno drže glavu, uspijevaju doći do jajne stanice i oploditi je, ostalo je uglavnom nepoznato.

Nedavno je tim istraživača iz Velike Britanije i Meksika matematički rekonstruirao pomake repa spermija u tri dimenzije, koristeći najsuvremeniju tehnologiju 3D mikroskopije.

Čak i snažniji moderni teleskopi pokazali su gotovo isto ono što smo svjedočili u 17. stoljeću; ima puno vijuganja, tako da je bila potrebna brza kamera za snimanje i proučavanje pojedinačnih pokreta, jer se rep spermija pomiče brzo naprijed i natrag. 20 puta u sekundi.

Snimanje brzinom od 55.000 sličica u sekundi, uz prikazivanje pokreta gore i dolje kako bi skenirali i zabilježili svu složenost pokreta iz svakog kuta, istraživači su otkrili jednu zaista nevjerojatnu činjenicu: sperma je zapravo asimetrična i miče se samo po svojoj dominantnoj strani.

Svatko s rudimentarnim iskustvom plivanja ili vožnje kanuom odmah bi shvatio urođeni problem u asimetričnom pogonu: naime, da ne biste dospjeli jako daleko i umjesto toga zaglavili biste se, vrteći se u krug.

Međutim, čini se da su naši pametni plivači spretniji i okretniji nego što smo mogli zamisliti, jer se oni u stvari kreću u krug oko svoje osi, kako bi došli do jajne stanice, okrećući svoja tijela dok im se okreću repovi.

Međutim, kada ga gledamo pomoću 2D mikroskopa, to kretanje ukrug nestaje i smatra se jednostavnim bočnim pokretom, zbog čega malim momcima nikada nismo dali zaslugu koju zaslužuju.

Stvaranjem simetrije od asimetrije, čak 50 milijuna ili toliko spermatozoida koji ne oplode jajašce postigli su nešto u svom kratkotrajnom vremenu na Zemlji.

Mobilnost sperme jedna je od identifikacijskih osobina koja može utjecati na plodnost, pa poboljšavanje našeg razumijevanja i mehanizma po kojem smo svi postali živi, može pomoći u otkrivanju tajne plodnosti, posebno s obzirom na to da gotovo pedeset posto muškaraca ima probleme s neplodnošću.