Hrvatski radnici neće moći dobiti otkaz ako odbiju cijepljenje

Jedno od trenutno najaktualnijih pitanja svakog posloprimca i poslodavca je kako nastaviti poslovati i raditi unatoč pandemiji, mjerama i strahu potrošača. Logičan odgovor bi bio cijepljenje. Cjepivo je od početka pandemije najavljeno kao jedini spas i izlaz iz ove situacije. Ipak, sada kada je napokon tu, dostupno i u široj primjeni, počinju se nametati nova pitanja i dileme.

Prvo i najvažnije pitanje je svakako – što s onima koji se iz bilo kojeg razloga odbijaju cijepiti? Može li, primjerice, vlasnik nekog hotela ili restorana dati otkaz svom necijepljenom konobaru u strahu da prenese zarazu gostima? S druge, pak, strane može li taj isti hotel ili restoran zatražiti od svojih gostiju potvrdu o cijepljenju prije ulaska? S obzirom da se uredno traže potvrde o negativnom covid testu ne starijem od 48 sati, zašto bi potvrda o cijepljenju bila drugačija?

O svemu smo razgovarali s našim predavačem, poznatim zagrebačkim odvjetnikom specijaliziranim za radno i trgovačko pravo, Markom Borskym.

Marko, koliko je dosad država u svijetu donijelo odluku o mogućnosti otkazivanja ugovora o radu necijepljenim radnicima, a koliko ih se odlučilo na zabranu ulaska na javne prostore necijepljenim građanima?

Pravni sustavi demokratskih zemalja su različiti, ali ono što je većini zajedničko jest da je cijepljenje protiv Covid-19 fakultativno, tj. da se građane ne može i ne smije prisiliti na cijepljenje. Međutim, poslodavci (ali i zrakoplovne kompanije, hoteli, itd.) već postavljaju pitanja u kojoj mjeri moraju zaposliti ili uslužiti kupca koji nije cijepljen, a sve radi sigurnosti drugih kao i uspješnog poslovanja samog poslodavca tj. pružatelja usluga. O tome za sada raspravljaju pravni stručnjaci diljem svijeta kako bi uspostavili ravnotežu između prava svakog pojedinca, ali i prava na sigurnost i zdravlje zajednice i okoline.

Cijepljenje je izbor, a ne obveza

Postoji li u mogućnost da Hrvatska dozvoli organizacijama i tvrtkama koje ovdje posluju da samostalno odlučuju žele li otkazivati ugovore o radu radnicima koji se odbijaju cijepiti?

Za sada ne postoji, niti mislim da će postojati mogućnost da hrvatski poslodavac otkaže ugovor o radu radniku koji se odbio cijepiti. U Republici Hrvatskoj cijepljenje odraslih nije obvezno te sukladno tome nitko ne može trpjeti direktne posljedice svojeg prava na izbor da se ne cijepi. Međutim, indirektno bi takvi radnici ipak mogli osjetiti posljedice takvih svojih odluka, ali o tome nam tek slijedi rasprava.

Imaju li hrvatski poslodavci mogućnost poticanja svojih radnika na cijepljenje? Mogu li, primjerice, nagraditi cijepljenje radnike slobodnim danima ili novčanim bonusima?

Mogućnost poticanja poslodavca za radnike da se cijepe uvijek postoji, međutim važno je da takvi poticaji ne diskriminiraju radnike koji se ne cijepe.

Misliš li da će hrvatski hoteli, restorani, muzeji, aerodromi i sl. uvesti neku vrstu zabrane korištenja svojih usluga građanima koji nemaju potvrdu o cijepljenju?

Sumnjam da će naši hoteli, zrakoplovne kompanije i ostali moći direktno onemogućiti osobama koje se nisu cijepile da (p)ostanu njihovi klijenti, ali će zato takve korisnike moći tražiti da se testiraju na Covid-19 prije korištenja njihovih usluga.

Nema sankcija pacijentima koji odbiju cijepljenje

Koliko je izgledno da će zdravstveno osiguranje penalizirati ili sankcionirati pacijente koji su odbili cijepljenje protiv covida?

Nije izgledno jer cijepljenje nije obavezno. Za sada HZZO ne penalizira niti npr. pušače kao potencijalno veće potrošače javnih zdravstvenih usluga, pa tako neće niti osobe koje se nisu cijepile.

Krše li tzv. Covid putovnice zakonske odredbe i regulative koje zabranjuju diskriminaciju?

Ne bih rekao da su Covid putovnice zamišljene da budu sredstvo diskriminacije, ali ostaje nam vidjeti kako će to izgledati u praksi. Pretpostavljam da će one samo olakšati i ubrzati putovanja svojim nositeljima.

I za kraj, može li se prikupljanje osobnih podataka i mjerenje temperature pri ulasku u institucije i tvrtke smatrati kršenjem prava na zaštitu osobnih podataka? Kako i koliko dugo se čuvaju ti podaci i postoji li mogućnost da određeni “prikupljači” zloupotrijebe te podatke?

Načelno ako se mjerenje temperature izvršava bez pohranjivanja podataka o očitanoj temperature tada se ne radi o prikupljanju osobnih podataka, no ako se ti podaci negdje pohranjuju, te se mogu povezati s konkretnom osobom kojoj je očitana temperatura tada se radi o prikupljanju osobnih podataka upitne svrhovitosti. S takvim podacima, kao i osobnim podacima koji se prikupljaju pri ulasku u prostorije se mora baratati u skladu sa svim propisima koji reguliraju prikupljanje osobnih podataka.

Izvor: Edukacije