Proizvodnja se navodno vratila na 3,8 miliona barela dnevno, uprkos američkim ograničenjima koja su i dalje na snazi.
Iranska proizvodnja nafte se vratila na nivoe postignute prije nego što su SAD napustile sporazum o nuklearnom programu zemlje i ponovo uvele oštre sankcije Iranu 2018. godine, rekao je ministar nafte zemlje.
Proizvodnja sirove nafte i kondenzata porasla je na više od 3,8 miliona barela dnevno, što odgovara nivoima prije sankcija, rekao je iranski ministar nafte Javad Owji za medije ove nedjelje. Zemlja je takođe povećala izvoz sirove nafte, petrohemije i rafinisanih goriva, pronalazeći pouzdane kupce uprkos prijetnjama Washingtona da će sankcionisati nacije koje posluju sa Teheranom.
„Preduzimanjem efikasnih mjera na naftnim poljima na kopnu i moru – otvaranje novih bušotina, popravka bunara, rekonstrukcija i modernizacija objekata i centara za sakupljanje nafte – sadašnji kapacitet proizvodnje nafte je dostigao prijesankcijski i nemamo problema sa učinkom i ovom količinom proizvodnje“, rekao je Owji.
Vijest dolazi nekoliko sedmica nakon što je Owji tvrdio da je Iran uspio da poveća izvoz uprkos “najstrožim sankcijama” i “bez čekanja na ishod pregovora u Beču”. On je mislio na pregovore o oživljavanju Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije iz 2015. (JCPOA) o iranskom nuklearnom programu, i rekao da je postizanjem povećanja proizvodnje i izvoza zemlja povećala svoju pregovaračku moć.
SAD su napustile JCPOA tri godine nakon što je potpisan, a tadašnji predsjednik Donald Trump je tvrdio da je sporazum „obogatio iranski režim i omogućio njegovo zlonamjerno ponašanje, dok je u najboljem slučaju odložio njegovu sposobnost da se bavi nuklearnim oružjem“. Američki saveznici, kao što su Japan i Južna Koreja, u suštini su bili primorani da zaustave uvoz nafte iz Irana. Seul je kupovao čak 600.000 barela dnevno od iranskih dobavljača.
Iranski izvoz nafte je, kako se izvještava, dostigao oko milion barela dnevno, u odnosu na procjenjenih 200.000-300.000 dnevno koliko je zaobilazilo sankcije 2020. godine, kada je Trump još bio na vlasti.
Owji je prošlog mjeseca rekao da Iran ima za cilj da poveća svoju proizvodnju na 5,7 miliona barela dnevno u godinama koje dolaze. Činjenica da se iranska naftna industrija već u velikoj mjeri oporavila može sugerisati da neće biti značajnog kratkoročnog povećanja proizvodnje. Međutim, procjenjuje se da Iran ima preko 85 miliona barela nafte uskladištenih u zemlji i na moru, spremnih za izvoz ako i kada američke sankcije budu ukinute.
Američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson do sada su bili neuspješni u svojim naporima da nagovore Saudijsku Arabiju i druge zemlje koje proizvode naftu da povećaju proizvodnju dok članice NATO pokušavaju da smanje prihode Rusije od nafte usred sukoba u Ukrajini.
Sve se vri u krugu dok SAD ne uspije svojim “saveznicima” prodavati iransku naftu po američkoj cjeni.
Možemo samo zamisliti kako bi to izgledalo kad bi neka zemlja iz EU pokušala za svoje proizvode dobiti koji tanker nafte iz Irana.
Loše se piše američkim prijateljima i saveznicima koji će Amerikancima nadoknaditi ono što im izmiče u ostatku svijeta.
Da li je čudno da Iran povećava prodaju nafte? U nekom predhodnom periodu bi bilo jer nije bilo previše onih koji su bili spremni da se ogluše na “preporuku” Vašingtona da se iranska nafta ne kupuje ali se situacija menja. Ono što je ovde najbitnije je videti ko kupuje iransku naftu. Situaciju dobro ilustruje komentar koji sam ostavio pod drugim tekstom: “Rusija ispalila finansijsku nuklearnu bombu” (prelaskom na “zlatnu rublju”), komentar prenosim u celini. ———————————————– “Zaista me fascinira nemogućnost sagledavanja najjednostavnijih relacija od strane ovih “analitičara” – niti mogu da verujem da su zaista toliko s!ep!, niti mogu da verujem da su deo propagandne mašinerije… čak i oni na Zapadu. Da krenemo redom. Ovaj potez Rusije je bez ikakve dileme odličan, doneće stabilnost sopstvenoj valuti, tržištu, sprečiće manipulacije – doneće sigurnost populaciji. Ali ovo ne treba da nas iznenađuje, odavno je jasno da Rusija gomila zlatne rezerve i to baš… Čitaj više »
USA pokusava nametnuti potpuni monopol na cijeloj planeti u svim sferama. USA odavno upravlja privatni ekstremno bogati lobi, i prrko USA nemilice proizvode probleme sirom svijeta sa saveznicima, u ovom slucaju odanim sljedbenicima. Kako ce se sve srusiti kao kula od karata. Postaju nepodnosljivo zlo
Zapad je racunao da ce iranskom i venecuelanskom natom zamjenti rusku, a sad su otkrili da je Iran digao proizvodnju na maksimum kao i Venecuela, a da dodatno podizanje proizvodnje trebaju nova ulaganja i vrijeme. Ali nisu objasnili kako su ove dvije drzave digle proizvodnju unatoc sanjcijama. A prica je prosta: Iran izvozi naftu u Rusiju (nafta za hranu), Rusija tu naftu izvozi kao svoju, dio salje u Venecuelu da mijesa sa teskom naftom, pa onda to salje u rafinerije u Teksasu koje su prilagodjene za venecuelansku naftu. Americke rafinerije ne mogu raditi bez ruske nafte iz Venecuele. Iz onoga sto dobiju fakingom mogu vaditi samo lake benzine, ali ne mogu nista teze poput dizela. A hemijska industrija ovisi o raznim sirovinama koje se dobijaju iz nafte. 35% lijekova dobija se iz nafte. Tacno je da su amerikanci trazili od ove dvije drzave da okrenu ledja rusima i da predju… Čitaj više »
Pa da li možete nešto zaključiti iz ove objave? Iran je bogat naftom ali i plinom. Ako se Iran vrati na svjetsko tržište, tko će to najbolnije osjetiti? Koga će Iran istisnuti s tržišta. Potiho će stati s nuklearnim programom i vratit se na mala vrata u svijet energenata. Sad si Iranci misle, dosta smo bili pod sankcijama i ekonomski propadali, sad je red na nekom drugom.
Veliki povratak irana.