Iako je novi koronavirus poharao mnoge sektore globalne ekonomije, ostavljajući dvostruko više nezaposlenih u Sjedinjenim Državama u odnosu na februar prošle godine, rastuću stopu dugotrajno nezaposlenih i dovodeći do toga da više od 8 miliona američkih stanovnika živi na liniji siromaštva od ljeta, berza nastavlja sa rastom. Ni u jednom sektoru ovo nije tačnije nego u domenu električnih vozila koja jačaju – ludo jačaju.
Samo Tesla je stekao preko 700 % u 2020. godini i dobio dodatni podsticaj zbog prijema u S&P 500, čime je Elon Musk postao centimilioner, pa čak nakratko pretekao Jeffa Bezosa kao najbogatijeg čovjeka na Zemlji. Zaista, ulaganja u zelenu energiju i EV doživljavaju rekordne investicije, jer investiranje u životnu sredinu, održivost i upravljanje (ESG) postaje glavno, a 2021. treba da bude još jedna sjajna godina za obnovljive izvore na berzi.
Mnogi zapažaju itekako simboličnu slučajnost da je Tesla, kompanija za električna vozila koja je postala amblem budućnosti prihvatljivija za klimu, ušla u S&P 500 samo nekoliko mjeseci nakon što je naftni gigant Exxon Mobil ispao iz Dow Jones Industrial Avarage indeksa poslije skoro jednog vijeka u redovima nekih od najuglednijih i najtrajnijih kompanija sa plavim čipovima na svijetu. Sve ukazuje na vrlo urednu i prodajnu liniju priče: fosilna goriva izlaze, čista i zelena energija ulazi. Ali stvarnost, naravno, nikada nije tako jednostavna.
„Bujno tržište može čak i kontradiktorne ideje učiniti istinitim, kao što bi vam mogli reći i investitori u električna vozila i fosilna goriva“, izvjestile su vodeće finansijske i investicione novine Barron’s. „Prvi pokušava da istisne drugi, ali za sada oba sektora sretno koegzistiraju na tržištu.“
Tačno je da zalihe nafte nisu tako sjajne kao nekada, i da su EV zalihe gotovo preteške za rukovanje, ali prerano je da se otpišu fosilna goriva. To je dokazao impresivan oporavak naftnog sektora od brutalnog pogotka koji je pandemija COVID-19 zadala tom sektoru. Prije manje od godinu dana, 20. aprila, referentna vrijednost sirove nafte zapadnog Teksasa srušila se na skoro 40 dolara ispod nule po barelu. Nisu mogli da prodaju robu. Ali sada, kako se globalna ekonomija oporavlja i vraća se potražnja za naftom, cijene sirove nafte porasle su na najviše u 52 nedjelje, a evropski benzinski standard Brent Crude premašio je 60 dolara prvi put od prošlogodišnjeg spektakularnog pada.
“Više električnih vozila na kraju će značiti manju potražnju za naftom”, priznaje Barron’s, ali ta tranzicija se neće dogoditi preko noći. Širom svijeta kampanje za zamjenu automobila na benzin sa električnim vozilima ubrzavaju, ali opsežna tranzicija zahtijevat će mnogo tehnološkog i infrastrukturnog napretka, a za ove stvari je potrebno vrijeme. Predviđeno vrijeme koje će biti potrebno nastavlja kontrakcije, jer sve više investitora, svjetskih lidera i lidera industrije staju iza tranzicije.
Dakle, dok se nafta oporavljala na tržištima, dani su joj odbrojani. Mnogi stručnjaci tvrde da se vrhunac nafte već dešava dok razgovaramo, iako je impresivno da se nafta uspjela vratiti na prihvatljive nivoe, sigurno ne vidi uzbudljivu vrstu rasta kakav vidi energetski sektor. „SPDR ETF za energetski sektor porastao je za oko 1 % u pretprodaji i do sada je dodao 12 %, što je mnogo bolje od porasta od 3,5 % za S&P 500“, izvještava Barron’s.
“Dakle EV ili nafta?” članak pita. „Na tržištu preplavljenom novcem, odgovor je da.“ Iako je to možda istina danas, to sigurno neće trajati previše dugo. Bez obzira da li je to zbog ekoloških razloga ili čisto ekonomskih razloga, ili oboje, investitori i tržišta jasno pokazuju jedno: fosilna goriva su za sada još uvijek relevantna, ali električna energija i obnovljivi izvori su put budućnosti.
38 komentara
Lako je napraviti elektricni romobil, neka naprave elektricni traktor i radne masine.
vodik je riješenje…..
Nikakav problem.
Tihobl je prakticna osoba, traktori na struju bi bilo dobro imati u buducnosti.
Ако глобалисти наставе са уништавањем пољопривреде и тровањем хране, неће требати електрика – дика наша.
Interesantno. Ovih dana gledam cijenu el. auta. Interesiram se za kupnju. Jos je cijena za mene previsoka ,a dometi su mali. S druge strane cijena punjenja i održavanje el. vozila je nikakva u odnosu na one koji idu na derivate nafta.
Prednost nafte je što je neiscrpiva i što vojna industrija za sada ne može bez nje. Također brzina punjenja i radijus kretanja vozila na derivate nafte je neusporediva.
Što se ekologije tiče, benzinac je ukupno majmanje štetan. Utrošena energija u proizvodnju el. vozila i to vozilo kao smeće je ekološka bomba. Baterije su veliki ekološki problem. Također baterije mogu biti izvor geopolitičkih sukobaa jer kao što neki imaju monopol na naftu drugi imaju monopol na rijetke metale.
Treća alternativa je vodik. Samo ne znam odakle toliko energije da se on proizvede i onda skladišti.
Mislim da je ova ,,epidemija” i vježba da nas se nauči da manje putujemo.
Ljudi nikad u povijesti nisu vise putovali. Tu nas vladari svijeta žele ograničiti jer im to više ne odgovara. Bila je ekipa nekih bankara u Hrvatskoj i rekli su nasim politicarima da je masovni turizam proslost. Tu se uklapaju el. auti, svte mozes po gradu i gotovo. Taj rast burzi je forsiran.
Evo , svasta sam rekao. Vidit cemo…
Većina cijene derivata se sastoji od poreznih davanja. Kada EV postane dominantan tada će se po porezima izjednačiti sa vozilma na ugljikovodike.
Održavanje je isto opterećeno sa porezima, baterije traju najviše 5-6 godina dok klasični motor može trajati desetljećima. Projizvodnja baterija za EV je daleko otrovnija od klasične. EV je podvala jer ne postoji infrastruktura koja bi davala toliko struje, ako bi i postojala onda bi struja bila daleko skuplja nego klasiči izvori.
Prelijevanje iz šupljeg u prazno.
Da
Interesiram se za kupnju.
Onda nemoj gledati el. auta vec romobile. Domet el. auta je da su samo za po gradu, a tu ti je prakticniji romobil jer ne trazis parking mjesto pola sata.
Kupis pravi auto i kupis dvotockasa na struju i po potrebi koristis prednosti jednog i drugog pogona.
Postoji novi super-model automobila na vodik – Hyperion XP-1:
https://en.wikipedia.org/wiki/Hyperion_XP-1
Operativni sustav je vjerojatno Windows XP, kako se navodi u imenu modela.
Stanley Allen Meyer (August 24, 1940 – March 20, 1998) je davno konstruirao auto na vodik koji je dobivao direktno iz vode.
Naftaši su pokušali otkupiti njegov patent, ali on nije pristao, pa su ga otrovali na nedjeljnom ručku u restoranu gdje je bio s obitelji.
“Izgleda da automobil na vodu nije nikakvo čudo, već tehnologija koja se još prije 20 godina mogla primijeniti. Ali, ispriječili su se sebični interesi gramzivog naftnog kartela koji je zbog profita od “crnog zlata” lošim i zastarjelim tehnološkim rješenjima već zatrovao čitav planet.
Vodik je element broj jedan. Sačinjen od jednog elektrona i jednog protona. Vjeruje se da devedeset posto svih atoma u Svemiru pripada vodiku. Ako se nešto može nazvati Stvoriteljem svijeta ili božjom česticom – onda je to vodik. On stvara sve. Drevni Grci su mu dali ime Onaj koji stvara vodu.
Problem je, kao što možete pretpostaviti, profit koji ostvaruje naftni i bankarski kartel. Trgovina naftom održava vrijednost dolara, a pomoću vrijednog dolara mogu se kupovati mnoge druge strateške sirovine, ali i usluge i radna snaga. U suštini dolar je samo papir.
Oni koji danas kontroliraju naftna nalazišta i posjeduju tehnologiju za njeno kopanje i preradu, na taj način kontroliraju i čitavo svjetsko bankarsko tržište kao i burze.
Logično je što nisu voljni da se odreknu ovog unosnog biznisa.
Nažalost, njegov izum je izazvao paničan strah kod naftaša, pa je učinjeno sve da se na to zaboravi. Zato za ime Stanley Mejera, koji je rođen u Ohio-u 1940, vjerojatno niste čuli. Ali, mnogi su u međuvremenu uspjeli shvatiti što je on konstruirao.
Mejer je praktično razradio način da u jednom procesu vrlo kontrolirane elektrolize, iz vode izvlači vodik tako što je vrlo precizno kontrolirao protok elektrona, puštao ih i zaustavljao, stvarajući pri tome njihov jak naboj.
Svojim izumom on je praktično uspio iz ovakvog procesa dobiti više energije od količine energije koju je bilo potrebno unijeti za razdvajanje vodika i kisika iz vode klasičnom elektrolizom. Proces elektrolize je zamislio tako da više koristi snagu napona, a ne količinu elektrona. A i one elektrone koji su protjecali uspijevao je kontrolirati i usmjeriti tako da mu se ne rasipaju.
Tako je Mejer drmusao molekulu vode pulsevima na određenoj frekvenciji, a što je postizao podešavanjem razmaka između elektroda i održavao atome u kemijskoj vezi, koja je postepeno slabila. Ovo postepeno pulsno naelektriziranje ionizira vodik i kisik pozitivno. Čestice se onda počinju sudarati pri konstantnoj brzini, a koja se može i povećati i tada nastaje efekt razdvajanja. Vodik i kisik tada izlaze kao plin. Tako se umjesto difuznog rasipanja elektrona kod klasične elektrolize (koja je zato energetski neisplativa), u ovom procesu koristila energetska snaga samog atomskog polja u orbiti elektrona. I to je smanjilo energiju neophodnu za dobijanje ovog efekta, a na kraju procesa oslobodilo energiju iz polja elektrona.
AUTOMOBIL NA VODU IDE
Ali, kao ni Tesla, ni Mejer nije bio educirani i titulirani teoretičar koji je radio sa formulama i razvijao velike teorije uz pomoć donacija i uhljebljenja na državnom ili privatnom univerzitetu, već pasionirani eksperimentator. Tako je vrijedno radio sam u svojoj kući u Grouv Sitiju u Ohio-u, da bi početkom devedesetih godina sklopio svoju pogonsku sklameriju sa gorivnom ćelijom na vodu. Skalameriju je onda ubacio u prototip automobila koji je nazvao “Dune Buggy”. I počeo ga voziti. Na vodu.
U demonstraciji koju je izveo pred elitnim znanstvenim imenima iz Velike Britanije koji su došli da vide čudo tehnike – auto na vodu, a to su bili Michael Laughton, dekan za inženjering na Queen Mary College u Londonu, admiral ser Anthony Griffin, nekadašnji kontrolor u britanskoj mornarici, i dr Keneth Hindley, kemičar istraživač, Mejerova ćelija je na njihove oči proizvela daleko više mešavine vodika-kisika nego što se može proizvesti običnom elektrolizom.
Prema svjedočenju ovih ljudi najviše ih je zapanjilo to što je Majerova ćelija ostala hladna, čak i nakon više sati proizvodnje hidroksi plina iz vode.
Majerov auto je išao bešumno, nije se zagrijavao. Nije mu bio potreban rezervoar za hidrogen, nisu bile potrebne Shell hidrogen pumpne stanice, nije mu bio potreban zemni plin i nafta. Majer je procijenio da bi sa 83 litra vode (jedan bojler) mogao putovati od Los Angelesa do New Yorka. Tvrdio je i da je zamijenio klasične svjećice sa “ubrizgivačima” koji uvode mješavinu vodik-kisik u cilindre motora. Nakon što bi voda bila podvrgnuta specifičnoj električnoj rezonanci koja bi je postepenim pulsiranjem razbila u njene atomske sastojke, oslobođeni plinovi, vodik i kisik, nakon sagorijevanja ponovo bi se vratili u vodenu paru.
Tvrdio je da se svaki auto u SADu može za 1.500 dolara pretvoriti u auto na vodu.
Mejer je kao pronalazač dobio i seriju registriranih patenata. Svoje pronalaske je tako i registrirao po dijelovima. Oni koji su ga poznavali kažu da je bio vrlo oprezan i gotovo “paranoičan”, baš kao i Tesla, u nastojanju da sakrije detalje svojih istraživanja. A razni radoznalci i stručnjaci su ga i te kako obilazili, čak mu zamjerajući da sakriva detalje jer je običan prevarant.
U dokumentarnom filmu Previše blizu Sunca, 1994, BBC mu je, na preporuku već spomenutih britanskih stručnjaka, dao prostor da prikaže ovaj svoj automobil. I šira javnost je tada čula za ovo otkriće.
Američka vojska i te kako je bila zainteresirana da se dočepa ovog pronalaska, baš kao i naftni biznis. Vojska je htjela koristiti ovakve motore samo za sebe, a naftaši (navodno iz Arabije) su mu nudili milijardu dolara za otkup svih prava, s tim da na svoj izum zaboravi i da za njega niko više ne sazna. Mejeru se to nije dopalo i on je nastojao da sam dođe do nekog financijera za dalja istraživanja koja bi vodila komercijalizaciji automobila. I to se moćnima nije dopalo.
Tako je Majer 1996. na osnovu “stručnih” procjena izgubio jedan višegodišnji sudski spor u kome je od jednog “potencijalnog financijera” optužen da je težak prevarant (jer nije pristao financijeru otkriti sve detalje svog rada) i naloženo mu je da plati obeštećenje od čak 50.000 dolara. “Stručnjaci” su na sudu potvrdili da je njegov izum nemoguć jer je njime prekršen Prvi i Drugi zakon termodinamike.
ZLOČIN BEZ KAZNE
Dvadeset prvog ožujka 1998. Mejer je s obitelji otišao na ručak u jedan restoran u gradu u kojem je živio (Grouv Sitiju) u Ohaju. Nakon ručka je u jednom trenutku naglo istrčao iz restorana i povikao da je otrovan. Umro je nekoliko trenutaka kasnije, na parkingu.
Zvanična dijagnoza je bila cerebralna aneurizma. Po svedočenju njegovog brata, nekoliko dana nakon smrti u njegovu kuću su došli državni agenti i odnjeli njegov auto na vodu Dune Buggy i pokupili svu skalameriju iz njegove radionice. Na svu sreću, jedan Stenov prijatelj je prije njih uspio skloniti njegove crteže i bilješke koje je vodio tokom eksperimenata. I čuvao ih je sve do svoje smrti, kada ih je njegova žena konačno preko interneta objavila u cijelosti.
Danas mnogi pokušavaju da rekonstruirati Mejerov motor na osnovi njegovih skica i biljležaka.
Herman Anderson (1918-2004) koji je desetljećima radio kao konzultant pri NASA kao i u američkim zrakoplovnim pogonima, smislio je sličnu konstrukciju motora sa pogonom na čistu vodu. Motor je ugradio u svoj chevrolet cavalier još 1972. Vlast Tenesija mu je dozvolila da svoj auto na vodu vozi, ali mu je zabranila da svoj izum komercijalno koristi.”
avto na vodu?
🤣🤣🤣🤣
Automobil na pedale isto ide. problem kod vodika je višetruk. Vodik je plin praskavac što znači da eksplodira pod nepredviđenim uvjetima što je veliki sigrnosni rizik prilikom kolizije vozila.
Skladištenje vodika je jak zahtjevno, odvija se na veoma niskoj temperaturi u posebnim tankovima.
Kako je molekula vodika voma mala onalako proalazi pukotine u samoj strukturi matrijala, prema tome plin ima konstantnu tendenciju curenja, što je opasno za okolinu zbog mgućnosti eksplozije i zbog gubljenja enerenta iz sprmnika, za tri-četri dana pun spremnik se sam isprazni. Najveći i najčešći izvor dobivanja vodika su ugljiko vodici tj. nafta, stoga se opet vaćamo na početak.
Vodik se ne može koristiti kao gorivo u sus motorima.
Besmisleno je proizvoditi vodik iz nafte kad je opasan, brzo ishlapi te je skup za skladištenje transport i upotrebu, puno su prihvatljiviji dizel i benzin.
Stanley Allen Meyer je iz vode izvlačio samo onoliko vodika koliko mu je bilo potrebno za pogon, onda nije trebao spremnik za vodik – tako i piše u članku – njegov auto nema spremnik za vodik.
Sad sam spomenuo deo toga što ste napisali.
Ehrenhaft je početkom 19. veka izumeo isto to ali je vodonik i kiseonik dobijao magnetolizom, pomoću permanentnih magneta i samo njih! Tajnu je odneo sa sobom u grob. Navodno su molekuli vodonika veoma mali i u dodiru sa ugljenikom u metalu ( košuljice cilindara) ga čine poroznim, samim tim i krtim, podložnim pucanju.
Čuvaj novac, uskoro ga 99,99% ljudi neće imati, ne troši na gluposti na četiri kotača, bolje vježbaj kondiciju. Prije dvije godine prijateljica je htjela kupiti auto a već ima neki stari. Rekao sam joj da ne troši na to a ako želi nek si kupi stan ili kuću ili kupi zlato, živi u Njemačkoj. Onda joj se neki bankar pokušao uvaliti kao dionice berza i ostale varanske prevare rekao sam joj ako hočeš propasti slušaj njega ako nečeš slušaj mene. Kad je došla kurtona i urušavanje ekonomije pitala me je kako si znao, velim nisam znao ali sam osjetio da nešto spremaju.
Zbog digitalne i bežične satelitske kontrole je bolje imati malo stariji auto koji nema te tehnološke trikove za preuzimanje kontrole nad vozilom, dakle auti iz perioda 2002-2006.
Znam jednoga kome je satelit blokirao Ford Focus iz 2013 godine kada se vraćao trajektom s nekog otoka – satelit nije dozvolio paljenje auta jer je program smatrao da je netko ukrao auto tako da ga vozi kamionom, jer satelit vidi da auto ide, a motor nije upaljen, a zapravo je trajekt normalno vozio auto nazad s otoka na kopno.
Ovlašteni Ford serviser je došao nakon 3,5 sata čekanja i trebalo mu je više od pola sata da s laptopom “deblokira auto”, ali nije uspio deblokirati sve funkcije, pa je po povratku tip još papreno platio potpunu deblokadu auta.
Nakon tog cirkusa prodao je Ford Focus i uzeo normalan auto bez bežičnih digitalnih trikova.
Slobodnog novinara Michael Hastingsa, koji je htio objaviti što CIA u tajnosti radi ljudima, su ubili 2013. tako da su daljinski preuzeli kontrolu nad njegovim novim Mercedesom i punom brzinom od oko 200 km/h su ga zabili u stup u gradu.
Prije sudara su natjerali spremnik benzina da dva puta eksplodira, uz treću veliku eksploziju.
Postoji snimak gradske kamere gdje se vidi kako se sve to dogodilo:
https://www.youtube.com/watch?v=7zakBULPETo
https://www.youtube.com/watch?v=3LSY3wVuASg
Tako opaki momci eliminiraju one koji ih raskrinkavaju i koji su previše opasni za robovski sustav.
Da, dok su auti išli na karburatore i od struje imali žice, bobinu i koji elektromotor je bilo sve u redu. Od kad u aute uvaljuju računala koja sve kontroliraju, od motora, abs kočnica, sistema stabilnosti, gps, lejnasist, sigurnosno kočenje, kontrole proklizavanja, kontrola gasa-nema žice rajd baj vajer, da ne nabrajam onaj koji uđe u sistem preko interneta je u stanju uraditi što god poželi sa tim autom, samo tim računalima i sistemima zapovjedi radnje. Primjer, pri velikoj brzini izazove zanošenje u neku provaliju ili most time da zakoći neki kotač, to može i preko abs-a ili preko esp-a koji koristi informacije od abs-a. Čim uđem u auto sa startstopom gasim ga, isto tako lejn asist i ostala sranja. Najbolje voziti starije aute koje te sisteme nemaju, pričaju priće za malu djecu da se brinu za našu sigurnost a u stvari to ugrađuju da imaju kontrolu nad SVIM autima. To će se sa električnim samo povečati na veću razinu. Nekad si aute kupovao za svoje pare i imao si totalnu kontrolu nad njim, sad ih uzimaš na kredit a sva elektronika je tu da radi za tamu a ne za tebe vlasnika koji više i nisi vlasnik. Isto ti je sa windovsima, nekad si mogao ugasiti apdejt, sad sa desetkom to ne možeš i stalno te špijunira i šalje podatke u centralu. Nekad su to morali raditi preko tajnog bekdora u softveru a sad ti otvoreno oduzima kontrolu i špijunira te. Isto su to mogli radit preko čipova koji su imali vezu sa intelom a i preko hardiska u koje su ugrađivali programe za špijunažu, sad se više ne kriju. Od kurtone ako želiš da ti nešto nađe gugl moraš se prijaviti ili prihvatiti trakere kukije, ovo drugo ti traže večina ostalih stranica, to prije kurtone nije bio slučaj. Dok sunce emp-om ne spali sav hardver u kojem je binarni kod nema nam slobode, jer ono analogno ropstvo je bilo i podnošljivo u odnosu na ovo digitalno apsolutno. Jedina korist lejn asista u autima je ako voziš noću i ne znaš kontrolirati san da ako zatvoriš oči i malo skreneš on ti podrhtava volanom i vraća te u centar i na taj način te probudi no to meni ne treba jer nema problema sa snom u vožnji. Imaju i ove nove điđe miđe koje ti kontroliraju da li su oči zatvoren ali to je još iritantnije od lejn asista.
Što se tiče Windowsa, i dalje sam na Windows 7 i 8.1 i nikako ne želim špijunski Windows 10.
Ne samo da tako imam kontrolu nad Windows Update, nego i nad ostalim špijunskim funkcijama koje se mogu isključiti ili blokirati specijalnim programima.
Skini program BlackBird 1.0.80.2 i pogledaj koliko će ti pronaći aktivnih špijunskih procesa – od telemetrije i praćenja svega što tipkaš ili klikaš mišem.
Na Windows 10 ih ima daleko više nego na Windows 7 ili 8.1 i neki se čak ne mogu isključiti, nego se stalno vraćaju.
Kada se program pokrene stisni slovo S da vidiš sve detalje u vezi aktivnih špijunskih procesa koji će biti prikazani crvenom bojom – ugašeni procesi su zelene boje.
Ako se na početku stisne ENTER, onda program počne s blokiranjem tih procesa, što traje više minuta – isto tako program nastoji deinstalirati špijunske zakrpe Microsofta.
Nakon ponovnog pokretanja Windowsa se može opet pokrenuti program da se vidi da li još neki proces ostao.
Ponekad još treba naknadno isključiti GAME EXPLORER (naredbom BlackBird.exe -g) i neke zadatke iz Scheduled Tasks (naredbom BlackBird.exe -std), ali će na Windows 10 neki od procesa preživjeti čišćenje.
Windows 7 i 8.1 se mogu potpuno očistiti, osim nekih špijunskih zakrpi koje uporno ostaju.
Tu je jedini način da se Windowsi 7 ili 8.1 instaliraju od nule, ali bez tih špijunskih zakrpi koje se nikada ne smiju instalirati.
Trtam bilo što instalirati da mi se ne uruši, inaće hvala na informaciji.
Probaj “Linux Mint”, ja ga koristim već 9 godina i jako sam zadovoljan.
Volio bih da moj auto prati satelit 24 sata dnevno i da uvijek imam u vidu gdje je, kao sto i znam sada pomocu app-a. Zelim imati totalnu kontrolu nad mojim autom. A i to je interesantno gledati statistiku koliko se auto vozi, koliko km., koliko rastojanje, koliko trosi, gdje se vozi i ostala statistika. Jako zgodno.
Ma u pravu si 100%. I ja imam stari auto, al je u garaži, pa je malo popravka na njemu. Ovo sam vagao više sportski, nego ozbiljno
Vodikov problem je velicina atoma. Presitan je i tesko je to brtviti. Drugi problem mu je jer je sitan pa lako ulazi u u kristalnu resetku metala te materijale cini krtima i osjetljivima na lom. Proizvodnja nije problem. Iz vode ga dobijes koliko os.
Odrzavanje el. auta je jeftino dok se ne moraju promjeniti baterije i to je otprilike 75% cijene novog auta. Prednost nafte sto je jos uvijek ima dosta a nedostatak struje je taj sto je jos uvijek nema u tolikoj mjeri da se zamjene sva auta koja idu na benzin ili diesel. Dok se ne nadje jeftin i beskonacan izvor el. energije auta na struju su samo modni hit. Ja sam imao auto na etanol pa je to na kraju bilo skuplje voziti nego na benzin. I sve je to na kraju ispuhalo. Danas etanol niko i ne spominje.
EV su vjerojatno budućnost,manja autonomija nije neki veliki problem i tako većina vozača većinu vremena vozi po gradu a za godišnj smo još prije 40 godina mogli iz slavonije odvesti auto vlakom do mora a tamo opet voziti po lokalu. Dobro možda treba malo promjeniti navike u vožnji ali to nije tako teško. Jedine probleme vidim u baterijama (na poboljšanju se intenzivno radi) i u previsokoj cijeni ali i to bi trebalo doći na realnu razinu pojačanjem konkurencije.
zakaj vlakom?… pa vec sada s lakocom prawe 400 do 500 km…… a bice i vise…
Hmm ,a zasto se elita ne potrudi pa uvede u vojsku elektricni tenk ili elektricni
F35 ili elektricne rakete sa nuklearnom glavom?
Klasicni automobili koliko god da ih ima trose samo 10% ukupno proizvedene nafte ,dok bi isti broj EV srusio opskrbu strujom svuda po svijetu.
Izgleda da ce se neki opametit tek onda kad dobiju astronomske racune za struju,ko oni u Texasu.
Ako je Tesla vozio auto od 3,5 tona sa svojim konverterom,ito brzinom od 80 milja,onda je to trebalo biti pogonsko sredstvo za buduće automobile,koje bi se do sad razvilo u još efikasnije konvertere.
Što se dogodilo,kad je odjednom nestalo i auta i konvertera.
Ineresantno da to nitko ne može da ponovi,ne mogu vjerovati,ima 40 tisuća prijavljenih patenata na temu Free energie,ništa nije do sada realizirano.
Znamo zašto,jer bi svaki ingenjer elektrike i elektronike to sam napravio,a gdje bi onda postavili kasu,pitanje je.
ne znam, al’ moja razmisljanja vode samo prema ekoloski opravdanom i dobro organiziranom javnom prijevozu, za svakog covjeka, sve ostalo u tom smislu osim bicikla macku o rep – izgubljeno vrijeme a s tim i novac
Uništit će nam sve da im budemo robovi što i jesmo milenijima.
Sva ta elektrifikacija svega i svacega…. i digitalizacija, dovodi svet u ovisnost od zapada…. i to je poanta zelene tehnologije. Zapad ce imati svet na dugmetu off/on…. pa sad ko slusa zapad super… a ko ne?….. e onda… off… mrak i kaos…
Hoš reč onaj koji vodi čitav svijet a ne takozvani zapad.
Slova bez kvacica, zivimo lina zapadu ili…..?
Dobar 🙂
Kod električnih vozila su baterije problematične, leti ih treba hladiti a zimi grejati, ne daju veliki radijus kretanja, teške su, a proizvodnja i recikliranje su upitni, Li Ion baterije traju oko 5 godina a onda im kapacitet rapidno opada, znaju biti i opasne, bilo je slučajeva da su se zapalile. Bez obzira što benzin ima ubedljivu količinu energije po kilogramu koja je nedosežna za baterije, zagađuje okolinu, sa inžinjerske tačke gledišta katalizatori su strašan promašaj, više štete nego koristi, a i motor ima stepen korisnosti ispod 40% dok električni motor ima preko 90%. Električni automobil je vrlo prost ( baterije – kontroler – motor), samim tim i pouzdan dok benzinski motor ima mnogo delova i zahteva konstantno održavanje i zamenu delova. Kad bi se našao jeftini izvor konstantne energije i lagane baterije sa velikom gustinon energije, niko više ne bi vozio benzince ili dizelaše ali…
Rješenje je jednostavno: koristit naftu za proizvodnju vodika i sve motore prebacit na vodik 🙂
prije nekoliko godina za vrijeme skoka nafte na preko 100$ krenule su priče o bio gorivima, i pogodite što su pametni ljudi izračunali
ako bi se sve raspoloživo zemljište koristilo za proizvodnju bio goriva to bi bilo jedva 20% potreba za naftom,
pa vas pitam koliko struje treba da se upogone sva vozila koja sad troše naftu?
samo da nekako plastično dočaram problem,
kad sam prije nekoliko godina ugradio plin u auto, trošio sam tako nešto oko 40l plina tjedno, ona kućna boca od 12 kila je oko 20 l i trajala mi je prosječno dva mjeseca,
pećnica max troši 4 kw, klima oko 2-3, hladnjak oko 0,3 stim da radi možda 10 sati dnevno, perilice oko 3-4 itd itd… znači da sve istovremeno popalimo doma jedva 20 kw, a i najslabiji ev ima 20+ kw prosječno oko 50….