fbpx

Objašnjavamo odakle dolaze milijarde eura koje daju i obećavaju svjetske vlade?

Tko daje novac

Sigurno ste se pogubili od silnog novca kojeg obećavaju u daju gotovo sve vlade ovog svijeta,od momenta kada je koronavirusa ušao u gospodarski stroj? Nemojte paničariti sve ćemo vam fino objasniti.

Više se ne radi o milijunima eura, kuna, konvertibilnih maraka,… Uskoro ćemo govoriti o milijardama, a negdje i trilijardama, ovisno o učinjenoj šteti zadnjih 300 godina, kada je stvaranje novaca preuzeto od kraljeva.

Svi očekuju i najavljuju deficit, slom BDP-a i pritisak kredita. S obzirom na ove katastrofalne brojke, cilj je jasan: spriječiti da ekonomska kriza traje dulje od koronavirusa. Da bismo to učinili, milijarde padaju kao iz helikoptera, a do jučer su nam govorili da novaca nema za škole, radnike, poduzetnike, bolnice i one koje je sustav izbacio na ulicu putem vrlo upitnih ovrha.

Međutim, budući da je bar računovodstvo više nego stroga znanost jer se radi o čistoj matematici, mnogi od vas se pitaju: odakle dolazi sav taj novac? A ako ste iznenađeni milijardama koje pršte na sve strane, to nije ništa u usporedbi s količinom novca koji je spreman da se ulije na europski kontinent.

Europska središnja banka (ESB) objavila je da ima 1.000 milijardi eura za potporu putem zajmova. Još 3000 milijardi moglo bi se mobilizirati ako bude potrebno. Istovremeno su se europski ministri financija prošlog tjedna dogovorili o trenutno dostupnoj pomoći u iznosu od 450 milijardi eura.

Da objasnimo. Iz kojeg “crnog šteka” država vadi milijarde?

Odgovor je jednostavan. Država se zadužuje na tržištima kapitala. Pokuca na vrata investicijskih fondova, osiguravajućih društava i velikih bankara koji upravljaju ulaganjima štediša.

Europska središnja banka je također glavni financijer zemalja Europske unije. Za Središnju europsku banku je pitanje porijekla novca jednostavnije: središnja banka ima moć stvaranja novca. Navedene milijarde eura koriste se za otkup dugova država.

Detalj koji krije vraga: Europska središnja banka nema pravo izravno financirati države članice eurozone. Dakle, ESB pozajmljuje kreditnim institucijama novac koje otkupljuju javne dugove.

Dokle to sve može trajati?

Sve ovisi o izdržljivosti eurozone. Unatoč masovnom probijanju zaduženosti, još je sve pod kontrolom, tvrde europski financijski stručnjaci. Velike zemlje, Njemačka i Francuska su, prema tim stručnjacima, još sigurne za financiranje tj. plasiranje novih kredita koji će pokriti troškove koronakrize i starih kredita.

Da bismo vam to dokazali, pogledajmo kamatne stope koje su zapravo mjera razine rizika investicije. Njemačka se zadužuje na 10 godina po negativnoj kamatnoj stopi od -0,4%, dok Francuska to čini po stopi od 0,1%, Španjolska 0,7%, a Italija 1,5%. Stoga postoji razlika od 0,5 bodova između kamatne stope Francuske i one zemlje koja se smatra kao najpouzdanija na svijetu tj. Njemačke.

Članice eurozone iskorištava snagu zone eura i ESB koja se posljednjih nekoliko godina izjasnila da je spremna učiniti sve što je potrebno za spas eurozone. Ali taj rast kamatnih stopa možda neće trajati.

Rejting Agencije su blage tijekom kriznog razdoblja, ali bi mogle po završetku koronakrize smanjiti rejting zemalja koje pokušaju spašavati domaće gospodarstvo nekonvencijalnim metodama. U prijevodu, sve mora ostati kao i prije, osim što će se dug povećati za skoro duplo.

Koliko to zaista košta?

Kao što smo vidjeli, kamatna stopa na desetogodišnji zajam iznosi gotovo 0%. Drugim riječima, ne košta ništa. Treba računati na prihode kojih se država nije odrekla, ali ih očekuje nakon krize. Ustupci poduzećima jesu skoro besplatni, ali se moraju vratiti, uvjeravaju oni koji plasiraju kredite.

Imajte na umu da će trošak također ovisiti o situaciji nakon krize. Primjerice, visoka inflacija dodatno bi smanjila otplatu duga. Jednostavnije rečeno, ako postoji 10-postotna inflacija tijekom godinu dana, vaš dug koji je iznosio 100 eura kada ste ga ugovorili, vrijedi bi samo 90.

Država se zadužuje i može se ponovno zadužiti za otplatu duga. Situacija će postati problematična ako se jednog dana zatvori dotok kapitala kojeg plasira privatni financijski sektor. Dovoljno je da rejting agencije pokrenu lavinu svojim “objektivnim” odlukama. Sve ćemo vrlo brzo saznati.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
81 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
tedi
Gost
tedi
1 godina prije

Navali narode,a kada banke ocijene da ih negativna kamata ugrozava,ovisi o plasmanu robe i izvozu,e tu ce tek nastati tarapana,ko da jeftinije,kamata se dize,eskontna.

čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije

To su priče za malu djecu!
Tog novca nema, taj novac se tiska.
U Americi je to “Quantitative easing”; u SFRJ smo to zvali – “Primarna emisija”.
Zadnjih 20-ak godina troše enomrne svote za “popravak kapitalizma”. Za jednu takvu akciju bi imali ali ovo sad rade svakih par godina.

Alex
Gost
Alex
1 godina prije

Novac o kome se priča je virtualni novac. Drugim riječima postoji samo kao račuvodstvena stavka, ali u biti je to dogovorna valuta, tj.netko računa da bi negdje mogao postojati, pa onda time trguje, dok sve ne elsplodira kao mjehur od sapunice kao 2008.godine. Onda veliki i moćni, da bi nadoknadili… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Kako će nestat love . . . jeste li nikidan pisali kako je Black Rock glavni agent američkih Federalnih Rezervi za otkup dugova . . . kako FED-u more nestat dolari neka mi neko objasni . . . ako bi slučajno ECB-u nestalo euri, prij dvadesetak dana su otvorene swap… Pročitaj više »

Nekdo.
Gost
Nekdo.
1 godina prije

Ma super. Neka onda dođe do hiperinflacije, pa če svi krediti biti džaba. Kud ćeš bolje.

Ak nitko ne bu ceh platil, zakaj se tak nije i dosad delalo, kaj je tak super?

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Kapitala neće nestat, pitanje je samo ko je bliže oltaru sa kojega se govori misa. Ministar financija SAD-a Steve Mnuchin je prij dvadesetak dana javno reka kako je spreman osigurat neograničeni iznos kapitala za bankovno tržište. Okay, svi znamo kako je to iluzija održavanja likvidnosti, ali za sad ipak živimo… Pročitaj više »

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

”Kada ministar financija bilo koje siromašne zemlje na sjednici kabineta ustvrdi: ”Gospodo, samo nas čudo može spasiti!” to znači da dotična Vlada ili možda cijela zemlja stoji pred katastrofom.”
”U Izraelu pak to samo znači da će se očekivano čudo dogoditi za dva-tri dana.”
Ephraim Kishon

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
1 godina prije

Nisam ni sumnjao da će bogati još više zaraditi u krizi.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Novac se stvara odobravanjem kredita. Poništava se povratom kredita. Onaj koji ima zakonske ovlasti stvaranja novca uvijek novac stvara ni iz čega. Prvi novac stvara centralna banka, a onda multiplikacijom tog novca dalje novi novac stvaraju komercijalne banke. Novca ne može nestati. Nema se novca za socijalu, za vrtiće, zdravstvo,… Pročitaj više »

Dejan
Gost
Dejan
1 godina prije

Nisu ti banksteri obični ljudi… neki od njih su ljudi reptili, nisi dobro informisan 😉

Jurica
Gost
Jurica
1 godina prije

Vidim, počeo si malo razmišljat o životu kad su ti propale “investicije” u fiktivnu lovu i papire na burzama.

Njonjo
Gost
Njonjo
1 godina prije

Ili jednostavno: Novac nam daje dinastija Rotšild i njegova kompanija koja zarađuje milijarde svaki dan od kamata.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

“Ministar financija Zdravko Marić danas je rekao da u prvoj polovini travnja državni proračun ima tek trećinu prihoda iz istog lanjskog razdoblja, dakle govorimo o padu prihoda državnog proračuna za GOTOVO 70%. “Jasno je da će se situacija trebati postupno normalizirati i relaksirati kako bi prihodi proračuna počeli ponovno rasti”,… Pročitaj više »

bumbar
Gost
bumbar
1 godina prije

Ovo je ključno “središnja banka ima moć stvaranja novca”. Jer, tko bi osim Rothschilda znao stvarati novac iz zraka?

radijacija2000
Member
radijacija2000
1 godina prije

Samo upola točno. Vlasti ne odlučuju koliko novac vrijedi i koja količina bude u opticaju već vlasnici centralnih banaka, a najveći utjecaj od svih centralnih banaka ima FED .

Bosanac
Gost
Bosanac
1 godina prije

E nek si nam objasnio Mislave 🙂

CAN
Gost
CAN
1 godina prije

@KUALAL”UMPHA
dobro utro vijetnam
Ako je mushterija kralj,
onda je proizvod bizhuterija
a krajni cilj/kupacc nepoznat?

Ive
Gost
Ive
1 godina prije

Novac nije problem, novca nema, treba ga izmisliti, odstampati iskovati, ukrasti stvoriti, e a nakon toga ce biti problem.
Svak pametan je povukao sav novac iz banke, vratio kartice i Banksteri ga vise nemogu kontrolirati i zaradjivati na njemu/njoj.

escape-ism
Gost
escape-ism
1 godina prije

Koliko ljudi toliko svitova?
bez svatova,molim?

Ive
Gost
Ive
1 godina prije

Zaboravite kapital i kapitalizam pokusajte razmisljati kako se vratiti na robnu razmijenu ili kliring.

CAN
Gost
CAN
1 godina prije

stho je vecha kriza dulji dug?
neee izdala me porezna obveznica,
ili je bilo,
shtooo je duuulja krizzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzza
VECI( a bogami? i DUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUG
i upalilo je ko pezejac u decembru

escape-ism
Gost
escape-ism
1 godina prije

JA SE NE MOLIM;MENE MOLE
bo(R)g

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
1 godina prije

ne morate nista pojasnjavat, svi dobro znamo kako na kompjutorima dodati brojke i slova

sreBREnko
Gost
sreBREnko
1 godina prije

alaj nam je Mislav pojasnio te nas na djelovanje nepozvo.
a ti Subaru/Hghar/qwertzkoaatl, isto briješ na zlato ko Varani? e sad si se izdo:)

Mirk
Gost
Mirk
1 godina prije

I sta ce privatni ulagac kupiti; njemacki dug gdje ce izgubiti -0,4 % ili italijanski dug gdje ce dobiti 1,5 %?

Ana
Gost
Ana
1 godina prije

Ma skoro cemo mi ici kupiti kilu kruha sa kariolom papira tj “novaca”. eto sto je to!

Chisty Walton
Gost
Chisty Walton
1 godina prije

Trebate li zajam? Jeste li tražili gdje dobiti zajam? Jeste li pokušavali dobiti bilo koju vrstu zajma? onda se prijavite sada na? ([email protected]) ako želite dobiti pristupačan zajam. Zajam se ovdje nudi po vrlo niskoj kamatnoj stopi od 2%. Kontaktirajte nas ako vas zanima.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik