Turska vratila zlato iz SAD-a – U nesigurnom svijetu zemlje zlato žele u domaćim trezorima

Turska je povukla svoje rezerve zlata iz Sjedinjenih Država. Krajem 2016. godine je u depozitima američkih Federalnih rezervi bilo pohranjeno 28,68 tona turskog zlata. Prema godišnjem bankovnom izvješću, do kraja 2017. godine u američkih depozitima više nije bilo zlata Središnje banke Turske.

Između ostalih razloga, prije svega geopolitičkih promjena u svijetu, prema pisanju turskog lista Milliyet, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je nakon neuspjelog vojnog udara i zbog kompliciranih odnosa s Washingtonom, kojeg je okrivio da vrši pritisak na tursku liru i manipulira tečajem, odlučio tursku valutu osloboditi dolara i vezati je za zlato.

Guverner središnje banke, Murat Çetinkaya, izjavio je kako će uspjeti obuzdati i stabilizirati inflaciju u srednjoročnom razdoblju na oko 5% posto. Krajem 2017. je iznosila oko 9%.

Najveće turske privatne banke su također podržale njegovu odluku. Druge turske banke, Ziraat i Vakifbank, počele su prebacivati 95 tona zlatnih rezervi iz SAD-a u Tursku.

Zalihe zlata Središnje banke Turske su ožujku 2018. vrijedile 25,3 milijarde dolara, navodi se u izvješću banke.

Ukupna rezerve zlata koje su se u Tursku vratile iz inozemstva iznose 220 tona. Prema informacijama Središnje banke Turske, zemlja raspolaže s 564,6 tona rezervi ovog plemenitog metala u iznose.

Turska je od zlata kojeg je vratila iz Sjedinjenih Država dio pohranila u Europi, posebice u Središnjoj banci Velike Britanije, ali i Banci za međunarodna poravnanja u Švicarskoj.

Narodna banka Mađarske je 15. ožujka potvrdila da je vratila 3 tone zlata iz Londona, a kao razlog su naveli strah od buduće “geopolitičke krize”.

Ukupna vrijednost ovog zlata iznosi 130 milijuna dolara. Prema Narodnoj banci Mađarske, situacija u svijetu je toliko uzavrela da je držanje zlata izvan zemlje jednostavno prerizično.

“Zlato za središnje banke nije samo investicijski proizvod, već strateški alat koji podiže samopouzdanje zemlje, kako u inozemstvu tako i domovini”, navodi se u priopćenju banke.

No, Turska i Mađarska nisu jedine koje su odlučile vratiti zlato u domovinu ili, kao u  slučaju Ankare dio pohraniti u London, a dio u Švicarsku, iako govorimo tek o malom dijelu ukupne količine zlata kojim raspolaže turska država.

Njemačka je uspjela vratiti vratila 53 780 zlatnih poluga iz Pariza i 940 tona zlata iz Londona. Australija i Nizozemska su nedavno također vratile velike količine rezervi zlata.

Rusija je to uradila prije dvije godine i Središnja banka Rusije je u svoje depozite vratila oko 100 tona zlata, vrijednosti preko 3,5 milijardi dolara. Ovo je zlato bilo pohranjeno u trezorima američkog financijskog diva Citigroup Inc.

Nema sumnje da je Turska odlučila vratiti zlato iz Sjedinjenih Država zbog neuspjelog pokušaja državnog udara 2016 godine, ali i zbog stalnih valutnih napada na tursku liru, na čiji se tečaj negativno utjecalo od strane zapadnih partnera, što je bila vrsta pritiska na vladu da uskladi vanjsku politiku s NATO saveznicima, posebno s Washingtonom.

Drugi razlog ovog trenda je, naravno, Kina, koja je odlučila da juan mora postati međunarodna valuta, ali sa “zlatnim standardom”, od koje je američki predsjednik Nixon ukinuo 1971. i direktnu konvertibilnost dolara u zlato zamijenio sustavom “petrodolara”, koji se polako urušava.

Dedolarizacija – Od Muammara Gaddafija do prodaje nafte u juanima u Šangaju

Zlatne rezerve europskih zemalja, bez navođenja mjesta depozita: Trading Economics