fbpx

Zapadne središnje banke su ostale bez 50% rezervi fizičkog zlata

Zlatne rezerve

Portal Gold Switzerland tvrdi da je 50% od zlata zapadnih središnjih banaka naprosto “nestalo”.

U posljednje vrijeme su procurile informacije koje potvrđuju da situacija na suverenom zlatnom tržištu još mutnija nego što se mislilo. Središnje banke i Banka za međunarodna poravnanja su učinili sve što je bilo u njihovoj moći kako bi se ne bi otkrilo ništa njihovim zlatnim transakcijama.

Sve transakcije su tajne i nijedna središnja banka nije provjerila svoje rezerve zlata.

Posljednja revizija u Sjedinjenim Državama seže u dane Eisenhowera, još u vrijeme ’50-ih. Američki političar Ron Paul je zahtijevao kontrolu, ali bez uspjeha. Hoće li Trump provesti reviziju? To mu je bila namjera, ali kada otkrije da nedostaje veći dio od nešto više od 8 000 tona američkog zlata, zašutjet će.

U posljednjih nekoliko godina su pritisci za obavljanje revizije dolazili u Francuskoj i Njemačkoj, ali se na kraju nije zaključilo ništa. Kao da nijedna zemlja ne želi otkriti da više nema zlata.

Njemačkoj treba pet godina za povrat 647 tona zlata

Njemačkoj je nedavno tvrdila da se u potpunosti transparentna po pitanju svog zlata, ali što je objavila svijetu?  2013. godini Njemačka je objavila planove za povrat 674 tona zlata iz Sjedinjenih Država i Francuske. Prve godine je vratila samo 37 tona i najavila da će ostatak biti vraćen 2020. Sada kažu da se plan povratka ubrzava. Od 3 381 tone njemačkog zlata, 51% ili 1 713 tona će se u Njemačku vratiti do kraja 2017. godine. Nešto više od 49% njemačkog zlata će ostati u inozemstvu. 1 236 tona i dalje u New Yorku i 432 tone u Londonu. Pitamo se zašto je potrebno pet godina za povrat 674 tona zlata?

Dužnosnici Bundesbanke su objasnili kako je to komplicirani logistički proces. Bundesbank, navodno, ima ozbiljne probleme s prijevozom, osiguranjem, sigurnošću, itd.

No, uzmimo primjer Švicarske, koja uvozi i izvozi više od 2 000 tona zlata godišnje, ne računajući transfere između banaka i privatnih financijskih kompanija, privatnih banaka. Isto je u zemljama poput Velike Britanije, Kine, Indije i Sjedinjenih Država. Dakle, u cijelom svijetu, tisuće tona zlata putuju bez ikakvih logističkih problema. Čovjek se pita zašto Nijemci, koji su poznati po učinkovitost, imaju problema da u više od pet godina vrate 674 tona svog zlata?

Razlog je, naravno, da zlato nije dostupno, jer je posuđeno ili prodano. To potvrđuju i izvješća zaprimljenih poluga koji nisu one izvorne. No, sada se otvara i postoji li onih 1 668 tona zlata, koje bi trebalo biti deponirano u SAD-u i Francuskoj. Ako postoji, zašto se to zlato ne vrati odmah u Njemačku? Izvorno, zlato je pohranjeno u inozemstvo u vrijeme Hladnog rata i kako bi se spasilo u slučaju invazije “komunista”. Ali, kako onda objasniti da je zlato pohranjeno u Velikoj Britaniji i Francuskoj, kao da bi ga te dvije zemlje mogle sačuvati u slučaju ratne katastrofe i najezde Sovjeta i njihovih saveznika?

Ali, danas nema Hladnog rata, tako da to više nije valjan razlog. Znamo zašto se zlato drži u New Yorku i Londonu, jer su to mjesta gdje se odvija većina transakcija zlatom. No, velike središnje banke, kao što je Bundesbank, ne moraju premještati zlato ako ga posuđuju. Svi oni koji posluju s Nijemcima vjeruju da su to ljudi kojima se može vjerovati i da imaju vrhunsku reputaciju u svijetu financija.

Međutim, ova tvrdnja je netočna, jer središnje banke poput one u Njemačkoj imaju takozvane “toksične dugove” koji nikada neće biti vraćeni, stoga nisu sigurne.

“Bullion Banke” nekoliko puta pod hipoteku daju isto zlato

Pa zašto zlato nije u Njemačkoj? U početku to se koristilo za kredite i razmjene. Prvo, kada se posudi zlato, ono i dalje ostaje u Londonu i New Yorku, a fiktivno odlazi iz jedne banke u drugu.

Ali sada se stvari mijenjaju, jer su kupci postali Kina, Indija i Rusija. Te zemlje nisu zainteresirani za papirnato zlato. One ga žele u fizičkom obliku, odnosno u polugama. Dakle, kada jedna središnja banka koja posuđuje zlatne poluge drugim bankama mora zlato prodati Kini, ona Pekingu mora isporučiti poluge. Sve što su do sada te banke radile je bilo izdavanje papirnate zadužnice koja je vrijedila koliko pozajmljena ili kupljena količina poluga. Kada neka središnja banka želi vratiti svoje zlato, neće ga biti na raspolaganju i banka će poluge morati posuditi od nekoga drugoga, kao na primjer od nekoga od klijenata.

Tako su banke posuđivale isti metal nekoliko puta. Dakle, investitori ne bi smjeli pohranjivati svoje zlato u banci. Središnje banke ne samo da daju zlato na tržište, nego ga tajno prodaju.

Službeno, ukupne zlatne rezerve središnjih banaka iznose 33 000 tona. Od tog zlata, zapadne središnje banke drže oko 23 000 tona, uključujući i rezerve Međunarodnog monetarnog fonda. No, nitko ne zna koliko zlata zaista postoji na Zapadu?

Je li 50% njemačkog zlata možda u Kini?

Uzmimo primjer Njemačke, koja bi na kraju 2017. godine službeno imala svojega 50% zlata, onih 1 668 tona u inozemstvo. Ako je ovo zlato je posuđeno, a zatim prodano u Kinu, tih 1 668 tona je definitivno izašlo izvan granica Zapada. Ali ono se i dalje bilježi kao zlato zapadnih središnjih banaka. Sve što Njemačka ima su papirnate potvrde koje nikada neće promijeniti u fizičko zlato. Isti je slučaj i sa zlatom svih zapadnih središnjih banaka.

Kao i u slučaju Njemačke, oko 50% zlata zapadnih središnjih banaka je vjerojatno posuđeno, a to je 12 000 tona. Većinu od tih 12 000 tona su kupile zemlje koje sudjeluju i kineskom mega-projektu “Novog puta svile”, kao ćemo vidjeti u nastavku. U zamjenu su zapadne središnje banke dobile papire koji bi trebali vrijediti 500 ili 1 000 milijardi dolara, ali zlato neće vidjeti nikada.

Svake godine na istok ode 3 000 tona zlata

Ako pogledamo kupovine zlata zemalja “Novog puta svile”, prije svega Indije, Turske, Rusije i Kine, vidimo da su te zemlje od 2009. godine kupile gotovo 20 000 tona. Gotovo 3 000 tona zlata godišnje, što je iznos veći od zabilježene godišnje proizvodnje u posljednjih nekoliko godina. Tako samo ove četiri zemlje apsorbiraju godišnju proizvodnju zlata u posljednjih sedam godina. Osim toga, došlo je do velike kupovine u drugim zemljama. Nije iznenađujuće da veći dio ponuda dolazi iz tajnih aktivnosti središnjih banaka. Svake godine se rafinira oko 4 500 tona zlata. 3 000 tona iz rudnika i 1 500 tona od recikliranja.

Od 2011. godine, kada je zlato doseglo vrhunac i vrijedilo oko 1 920 dolara, činilo se da je bilo malo interesa i potražnje za fizičkim zlatom, pogotovo jer se računalo na pad cijena. Ali nije bilo tako. Tijekom proteklih šest godina, 4 000 do 4 500 tona zlata se rafiniralo svake godine i tržište ga je apsorbiralo.

Zlatnih rezervi nema nigdje. Pad cijene s vrhunca od 1 920 dolara u 2011. godini je dosegao 1 050 u prosincu 2015. godine, ali to opet nema nikakve veze s padom potražnje za fizičkim zlatom.

Kao što zna većina investitora, cijenu zlata ne određuje količina fizičkog zlata na tržištu, nego puno više “papirnato tržište”, gdje se najviše manipulira njegovom cijenom.

Međutim, hoće li i može li uopće “papirnato tržište”, kakvo postoji danas, preživjeti, i koliko dugo? Kad vlasnici “papirnatog zlata” shvate da fizičko zlato ne postoji, počet će se rješavati svojih papira, a tada će cijena zlata porasti. Ali ne za stotine dolara, nego tisuće dolara, i to vrlo brzo. Do tada će investitori i dalje kupovati papirnato i ETF. Neki od tih ETF se temelje na zlatu, ali je problem što su ETF dio financijskog sustava i nemoguće je znati koliko je puta korišteno ili registrirano jedno te isto zlato.

Zlato kupljeno kako bi se očuvalo bogatstvo ne bi trebalo biti dio bankarskog sustava. Danas ETF drži 2 670 tona zlata, odnosno 106 milijardi dolara. Dok rastu strahovi u financijskom sustavu, mnogo ETF zlata će završiti kog pojedinaca ili u privatni sefovima. Neke tvrtke koje djeluju izvan bankarskog sustava oni mogu ponuditi fizičko zlato po istoj cijeni kao ETF fondovi, ali kupac postaje neposredni vlasnik postojećih poluga, zbog čega je siguran u trenutnu likvidnost.

Švicarska

Neophodno je držati zlato u sigurnom okruženju. Postoji bojazan da Švicarska više i nije sigurna, posebno nakon napada od strane američkih vlasti protiv UBS banke da nije prijavila račune američkih klijenata. Mnogi su vjerovali da će zlato pohranjeno u Švicarskoj biti prebačeno u Singapur. Sigurni sefovi postoje na oba mjesta, ali nije primijećeno prebacivanje iz Švicarske u Singapur ili negdje drugdje. Mnogi investitori su zabrinuti zbog opasnosti konfiskacije zlata u različitim zemljama, ali je ono danas toliko rašireno i “razbacano” po svijetu, da je oduzimanje praktično nemoguće.

Zbog toga bi puno lakše bilo povećati poreze u nadolazećim godinama, posebno za bogate. Planiranje poreza je postala jednako važno kao i planiranje ulaganja, a važno je da je zlato u zemlji koja ga tradicionalno drži. Švicarci godinama štede u zlatu. Neki kupuju svaki mjesec jedan zlatnik od 20 franaka, takozvani “Vreneli”.

Drugi faktor koji se rijetko razumije je strateška važnost švicarskih prerađivača zlata. Švicarska oplemenjuje više zlata nego bilo koja zemlja u svijetu, oko dvije trećine godišnje proizvodnje. Zlato je također važno za švicarski izvoz. 2016. je u Švicarskoj izvoz zlata činio 29% ukupnog izvoza zemlje i zemlji donio ukupno 86 milijardi CHF, što je po današnjem tečaju isto što i 86 milijardi dolara. Zbog tog jednostavnog razloga, Švicarska ne može ubiti koku koja nese zlatna jaja. Nemoguće je zamisliti konfiskaciju zlata u Švicarskoj. Naprotiv, Švicarska može postati još važnije čvorište nego što je danas, kako za pohranu, tako i za trgovinu.

Osim sefova banaka, gdje nitko ne ostavlja svoje zlato, postoji nekoliko velikih privatnih sefova u Švicarskoj. Tu su i velike naslage u Alpama, od kojih su neke tajne i još se ne otkrivaju. Konačno, plemeniti metali su upravo ušli važnu fazu uspona na tržištu. Dok papirnati novac i dalje gubi na vrijednosti, zlato i srebro će uskoro početi odražavati rizike globalnog gospodarstva i financijskog sustava.

Američki kronični trgovački deficit će dovesti do kolapsa dolara

Ako gledamo na američki dolar, kronični trgovinski deficit od 41 godina će ga uništiti. Nakon što izgubiti status rezervne valute, ništa ga neće moći spasiti. Stoga je neophodno rezerve dolara mijenjati u zlato i srebro.

Manjak od zlata i srebra će rezultirati povećanjem cijena

Manjak ponude plemenitih metala u kombinaciji s urušavanjem “papirnatog tržišta” u nadolazećim godinama neminovno će dovesti do značajnog povećanja cijena zlata i plemenitih metala. Danas je vrijeme kada investitori još uvijek mogu kupiti fizičko zlato i srebro po izuzetno povoljnim cijenama. Međutim nestašica i čekanje će povećati cijene. Fizičko zlato i srebro su najsigurniji način kako zaštititi svoje bogatstvo od mnogih globalnih rizika. Investitor mora imati sigurnu pohranu i ne smije je dirati, bez obzira na kretanje cijena.

Jednog dana, mnogo godina kasnije je se mnogi iznenaditi eksponencijalnim rastom vrijednosti plemenitih metala na štetu valuta.

FOTO – Indija, Kina, Rusija i Turska, zemlje “Novog puta svile” kupuju zlato, najviše od početka globalne krize 2008.

Potražnja zlata
Potražnja zlata

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
24 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Bobi
Gost
Bobi
4 godine prije

Odlican clanak, pogotovo ako ste procitali knjigu Hitlerovo zlato koja objasnjava vaznost i kretanje zlata na globalnoj razini u razdoblju 1938-46. Uostalom to sve se odavno zna, otkad babe daruju djecu dukatima/ zlatnicima, otkad su romi imali tradiciju umetanja zlatnika mladima pod kožu, da bude nedaj Bog za ‘crne dane’.… Pročitaj više »

subaru
Gost
subaru
4 godine prije

Eklantantan primjer “zakona ponude i potražnje” i takozvanog “tržišta” se vidi u prepolovljenju cijene zlata u 5 godina a potražnja raste geometrijskom progresijom. Kako to da cijena ne raste kad ga je tržište gladno? E pa za one koji vjeruju Adamu Smitu i Miltonu Fridmanu i bajkama o “slobodnom tržištu”… Pročitaj više »

Alen
Gost
Alen
4 godine prije

Stvar je jednostavna..Zidovski kreatori papirnatog novca su izbili svaku mogucnost vladama drzava za kreaciju samostalnog suverenog novca.. Stoga su vlade zapadnih zemalja taoci zidovskog financijskog lobija kao i narodi koji tu zive.. Tu je odgovor na mnoga pitanja.. Kada odluce da papirnate valute bace niz vodu , zapad ce postati… Pročitaj više »

Željko
Gost
Željko
4 godine prije

Hvala vam za odličan tekst !!

Moreno
Gost
Moreno
4 godine prije

Zlato je jedini pravi novac koji ima unutrašnju vrijednost a sve valute imaju vrijednost koju određuju oni koji ih proizvode sve dok oni koji ih koriste viruju u tu vrijednost a stvarna vrijednost papirnatoga odnosno digitalnoga novca je nula. Od kad postoje nove civilizacije zadnjih 5000 godin sve valute su… Pročitaj više »

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
4 godine prije

Ja samo znam da smo u onom mracnom socijalizmu posjedovali i zlato i banke , danas vise nema ni zlata a bogami nema ni domacih banaka. Imali smo mi i silose pune zita i jos puno lipi stvari , al nema veze to su nebitne stvari za nacionalisticko -sovinisticku zgadiju… Pročitaj više »

Osoba C
Gost
Osoba C
4 godine prije

Kako je MMF opljačkao zlato građana pohranjeno u Narodnoj banci Tri godine prije pokretanja masonske financijske krize u kolovozu 2008. godine, MMF je preporučio HNB da proda zlato i da sve državne zlatne rezerve pretvori u devize (danas oko 12 mlrd. eura), što je HNB na preporuku (čitaj: nalog) i… Pročitaj više »

jale
Gost
jale
4 godine prije

O ovome što se danas događa pričao sam i pisao prije desetak godina i nitko mi nije vjerovao.

dalmata
Gost
dalmata
4 godine prije

Zlato je to sta je.Ali ima jos jedno zlaro koje su gazde unistile u ovin nakaradnim tragedijama zvane tkz.drzave.To je hrana i pitka voda.Svaka drzava(najbolji primjer je Ruska poljoprivreda)koja ima hranu,zlatni metal nije problem.Proizvodnja hrane je temelj ekonomije.Zlato i papirni novac sluze za kupovinu hrane.A ove lazi zapada o njihovim… Pročitaj više »

PeroDD
Gost
PeroDD
4 godine prije

Ne znam zašto svi ovi alternativci s “alternativnih portala” koji žive u alternativnoj stvarnosti toliko svrsavaju na zlato?? To je rona ko i svaka druga…a da funkcionira kao valuta je nemoguce jer ga naprosto nema dovoljno …..

POVEZANE VIJESTI

Izbornik