Zlata na burzi u New Yorku nema, a skokovi cijena bilježe povijesne rekorde

U Sjedinjenim Državama ulagači i bankari suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom zlatnih poluga i kovanica zbog situacije na burzama i pandemije Covid-19.

The Wall Street Journal piše da su “prodavači prodali sve ili su privremeno zatvorili prodaju”.

Na primjer, Credit Suisse Group AG, koja rudari i proizvodi vlastite poluge od 1856. godine, kupcima je rekla ovaj tjedan da ih uopće ne vrijedi tražiti”, a u Londonu bankari iznajmljuju privatne ili pokušavaju pronaći vojne avione za isporuku svojih poluga za razmjenu u New Yorku.

Manjak zlata na burzi već je natjerao bankare na Wall Streetu da zatraže pomoć od Kanade.

“Kraljevska kanadska kovnica preplavljena je zahtjevima za povećanjem proizvodnje zlatnih poluga koje se mogu isporučiti u New York”, dodaje The Wall Street Journal.

Što se tiče cijene zlata, ovdje trebamo obratiti posebnu pozornost.

Cijena zlata za isporuke u travnju u Sjedinjenim Državama porasla je ovog tjedna za oko 9%, na otprilike 1620 do 1630 dolara po unci, dosegnuvši sedmogodišnji maksimum. Samo u nekoliko slučajeva, počevši od 2000. godine, cijene zlata su u jednom tjednu porasle za veći postotak. Konkretno, to je bio najveći skok otkad je najveća američka banka Lehman Brothers u rujnu 2008. proglasila bankrot.

Sada, ako pogledate grafikon cijena zlata, jasno ćete primijetiti da je tijekom 2018 zlato bilo stabilno i cijene su se kretale oko 1300 dolara po unci, da bi u jednom trenutku čak pale na 1200 dolara.

Potom u 2019. Imamo kontinuirani, ali ne eksplozivan rast, kada cijena za uncu raste do 1500 dolara. I odjednom se događa eksplozija i to s urušavanjem američkih burzi krajem veljače. Tada cijene skaču na 1675 dolara za unucu, ali s mjerama koje uvode FED i američki ministar financija Steven Mnuchin cijena blago pada, ali u trenutku objave kriznih mjera od strane američkog Senata  iznova raste i ovog se tjedna cijena po unci kretala u spomenutom rasponu od 1620 do 1630 dolara po unci.

Ovaj nagli rast u ovom tjednu govori da ulagači na burzi u New Yorku nemaju povjerenje u 2000 milijardi „dolara“ koje će osigurati FED i dati bankama i državnim odjelima za prevladavanje krizne situacije u Americi i žele sigurno utočište, a to je zlato. Međutim, fizičkog zlata nema, ili bolje rečeno, nema ga u New Yorku.

Market Watch izvještava da su cijene za isporuke za travanj na Comexu skočile za 6% i zatvorile su se u utorak na 1693 dolara za uncu.

“Dugo smo tvrdili da je zlato posljednje utočište i da djeluje kao zaštita od deprecijacije valuta, posebno kada političari poduzimaju mjere da izdrže takve šokove koje trenutno proživljava tržište”, kažu analitičari Goldman Sachsa predvođeni Jeffreyjem Kerryem.

Izraženo u dolarima, ovo je najveći skok cijena u jednoj sesiji u čitavoj povijesti praćenja od studenog 1984., a u postocima od ožujka 2009.

Rast cijena zlata je posljedica više faktora, među kojima je „korekcija“ na američkim burzama, koja se voli pripisivati koronavirusu, iako je najvećim dijelom uzrokovana ubrizgavanjem fiktivnog svježeg kapitala u „zombi korporacije“, kojima je produktivnost padala, a ovom praksom im je vrijednost na burzama rasla. To je moglo trajati određeno vrijeme, ali ne unedogled. Konačno je koronavirus poslužio kao izgovor za provedbu spomenute „korekcije“, što smo u više navrata objašnjavali.

Naravno, koronavirus i mjere u pojedinim zemljama su također dovele do rasta cijena zbog zatvaranja kompanija za rafinaciju zlata Valcambi, Argor Heraeus i PAMP u Švicarskoj, na koje je otpadala oko trećina globalnih pošiljki. Valcambi i PAMP rekli su da zbog koronavirusa prestaju s radom od 23. do 29. ožujka, a Argor do 5. travnja. Prve dvije su trebale otvoriti sutra, ali je u Švicarskoj došlo do naglog porasta zaraze, stoga tijekom dana treba vidjeti što će odlučiti uprave kompanija.

No to zapravo i nije važno, jer je činjenica da u uvjetima nestabilnosti na deviznom tržištu i krize u gospodarstvu mnogi investitori ulaganja usmjeravaju u zlato. Podsjetimo da je od početka stoljeća cijena zlata porasla više od 5 puta, jer je do 2000. godine zlato vrijedilo oko 300 dolara.

U tom kontekstu vrijedi spomenuti da je rast cijena zlata natjerao FED da neće ograničiti svoj program kvantitativnog ublažavanja na bilo koji iznos i otkupit će onoliko imovine koliko je potrebno.

Podsjetimo, takozvano „kvantitativno ublažavanje“ (QE) je program kojeg provode FED i Europska središnja banka, kojim se, između ostalog,  kupnju i korporativne obveznica važnih američkih i kompanija eurozone.

Sada na burzama vlada pomama za zlatom, kojeg nema, što mu dodatno diže cijenu. Ako pratimo uzlaznu putanju rasta cijena zlata, bez obzira na povremene i kratkotrajne padove, proteklih godina, logičan je zaključak da su vlade i središnje banke koje su se rješavale raznih financijskih instrumenata, posebno američkog duga, a na drugoj strani kupovale zlato, povukle dobar potez.

Gold Price / Market Watch