Aktualna kriza je teška lekcija svima da je globalizacija u opskrbi hranom opasan mit

Sadnja Logično

Kakve veze imaju Rusija, Srbija, Vijetnam, Kina i Kazahstan? U pravilu nikakve, ali su ovo zemlje koje su u ovim dramatičnim danima kada se cijeli svijet bori s koronavirusnom epidemijom započele smanjivati izvoz hrane u druge zemlje, čime su zapravo označile novu eru protekcionizma koja kao da prijeti globalnom tržištu.

Izvješće o izvozu je izradio Tim Benton, direktor ureda za istraživanje rizika u nastajanju Chatam Housea, britanskog istraživačkog centra sa sjedištem u Londonu. U članku kojeg ne napisao za Bloomberg, Benton kaže da se ovaj mehanizam “zatvaranja” trgovine, iako bi bilo bolje govoriti o izvozu, “već događa, a sve što možemo promatrati govori nam da će se trend zatvaranja pogoršati”.

Zbog toga je bila ispravna tvrdnja da sigurnost prehrane mora biti strateški prioritet zemalja, jednako važna kao sektor obrane ili zdravstveni sektor, da nabrojimo samo neke. Stvar je vrlo jednostavna. Ovaj trend je već doveo do „blagog“ porasta cijena pšenice na svjetskom tržištu, a ako se nastavi, situacija se može usporediti s Drugim svjetskim ratom kada su bogate gradske obitelji hranu plaćale zlatom. Iz toga proizlazi da bi poljoprivredni sektor, posebno srednja i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trebali uživati svu podršku države, zakonodavne i financijske prirode.

Uzmimo primjer Kazahstana, jednog od najvećih proizvođača i izvoznika brašna, koji je obustavio prestao izvoz ove vrste, ali i druge hrane, kao što su mrkva, šećer i krumpir. Vijetnam je privremeno obustavio sklapanje novih ugovora o izvozu riže. Srbija je obustavila isporuke suncokretovog ulja i druge robe, dok je Rusija, za koju se sjećamo da je jedan od glavnih izvoznika pšenice, zajedno s Kanadom i Ukrajinom, ostavila „otvorena vrata za mogućnost odlučivanja o bilo kakvim blokadama, ali na tjednoj osnovi“.

Dobro je naglasiti da u ovom trenutku imamo pregršt mjera, a ne potpuno zaustavljanje izvoza i da nema znakova njihove opće primjene. Ali prema nekim stručnjacima, zastoj koji je stvorila panika zbog pandemije je pokrenuo mehanizam koji vodi neke države da zaštite svoje unutarnje tržište na štetu stranog. Opravdano ili ne, to je tema za raspravu. Zemlje koje su zanemarile poljoprivredu će reći da slobodno tržište i pravila Svjetske trgovinske organizacije nalažu slobodan pristup nabavi osnovnih prehrambenih proizvoda, dok se vlade koje uvode takve mjere pozivaju na „višu silu“ i tada država intervenira sa zabranom izvoza.

„Napade na supermarkete“, ali napade u smislu navale pri kupnji doslovno svega što se nudi, vidjeli smo svugdje u svijetu, kada je s epidemijom u početku došlo od povećanja maloprodajnih cijena.

U Palermu, u Italiji, je prekjučer u bilo čak i pokušaja masovnog izlaska ljudi s hranom iz Lidla. Na intervenciju su došli karabinjeri i policija, dok je u Bariju čovjek ispred supermarketa policiji vikao: „Nemamo više novca“. Ove dvije scene su se brzo proširile društvenim mrežama i nastala je panika i u drugim dijelovima zemlje.

Gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando je uputio apel građanima da se radi o „izoliranom incidentu koji je proveden u suradnji s organiziranim skupinama, grupama šakala i profesionalcima koji teže i promiču nasilne akcije i koji se lako mogu pronaći na društvenim mrežama”.

“Dok se stotine građana i obitelji prijavljuju za primanje pomoći u hrani od općine i udruga, postoje ljudi i skupine za koje se već iz slika, eksplicitnih referenci i nadimaka sadržanih na njihovim stranicama na društvenim mrežama vidi da pripadaju mafijaškom mentalitetu. Molim sve građane da ih prijave policijskim vlastima, da njihove račune kao promotore nasilja prijave upraviteljima društvenih mreža kako bi ih se odmah blokiralo. Prije nego ponovno budu aktivirani, pobrinut ćemo se da budu ušutkani, a za to  će se pobrinuti policija“, rekao je dugogodišnji gradonačelnik sicilijanske prijestolnice.

Za Orlanda se radi se o „desetak skupina ili malo više, koje društvene mreže koriste kao kanale za poticanje na nerede“.

„Palermo u ovim okolnostima organizira rješavanje izvanrednih situacija, s velikim duhom zajednice, izvanrednim radom liječnika i zdravstvenih djelatnika, zalaganjem javnih zaposlenika i tvrtki koje jamče usluge, uz strast mnogih volontera i uz dostojanstveno ponašanje tisuća ljudi. Još jednom upozoravam da nećemo dati prostora nego najjaču represiju ovim profesionalnim šakalima koji samo znaju rasplamsati napetost i strah u ovoj situaciji, a to nam nikako ne treba“, rekao je Orlando.

Međutim, masovna navala na supermarkete, s novcem ili bez njega, kao u incidentu u Palermu, u kombinaciji s pogledom na prazne police će bez sumnje širiti paniku, a vlade bi se mogle odlučiti na dodatne zabrane izvoza, iako  nedostatak osnovnih potrepština zasad nije posljedica nedostatka sirovina, već potpuno nestrukturni faktor psihološke prirode.

Štoviše, povećanje cijena dovodi i do drugih posljedica. Na primjer, rast cijena kruha iza sebe ima dugu povijest koja se smatrala za uzrok početka nereda i političke nestabilnosti. Podsjetimo da je tijekom skoka cijena između 2008. i 2011., došlo je do nereda zbog kruha u više od trideset zemalja širom Afrike, Azije i Bliskog istoka. Tim Benton upozorava „da će se bez lanca opskrbe hranom društvo potpuno raspasti“.

Možda je i to razlog zašto zemlje koje su isključivo uvoznice određenih osnovnih potrepština, poput pšenice, žurno sklapaju ugovore o nabavi. Alžir i Turska su izdale nove ponude za otkup, dok je Maroko produžio moratorij na carine barem do sredine lipnja.

Teza koju iznosi Bloomberg je da svijet, ako se krene putem protekcionizma, riskira nemire, jer je međunarodni sustav posljednjih desetljeća postajao sve povezaniji da danas protekcionizam u sektoru hrane u jednom dijelu svijeta znači poticanje nemira i pobuna na drugom.

Prestanak izvoza da bi se neke zemlje mogle opskrbiti određenim prehrambenim proizvodima, imao bi vrlo snažan utjecaj na one koje gotovo u potpunosti ovise o uvozu. Na primjer, o Rusiji, koja isporučuje pšenicu, ovisi cijela Sjevernu Afriku, a Kinu ili Vijetnam su veliki izvoznici riže. Ako isporuke prestanu, to bi paraliziralo ekonomiju nacija, pa čak i cijelih kontinenata, koji o njima o ovise. Ali u tom kontekstu je i Europa, ukupno gledajući, više uvoznik nego izvoznik.

Uvoznici traže da vlade zajedno rade na prevazilaženju ovog trenutka panike, što sugerira i britanski istraživač Tim Benton.

„Ako ne budemo djelovali kolektivno i surađivali kako bi se osigurao globalni lanac opskrbe, već samo razmišljali o sebi na prvom mjestu, već možemo reći da će se situacija pogoršati”, rekao je Benton.

Čak i među dužnosnicima Ujedinjenih naroda postoje oni koji razmišljaju na isti način.

Maximo Torero, iz Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, smatra da ovo nije vrijeme za provođenje određenih politika, jer s obzirom na ono što proživljavamo, naprotiv, moramo surađivati i koordinirati poslove.

Međutim, mora se reći da za nekoliko izvoznih ograničenja koja su na snazi nije suđeno da traju duže od vremena krize, upravo zbog istih emocionalnih mehanizama zbog kojih su nastali. Kad ljudi vide da će police ostati pune, prestat će skladištiti robu, a onda ni vlade neće poduzimati dodatne drastične mjere, već će obrnuto, poticat će međunarodnu trgovinu.

Ali ovo je samo jedan negativni fenomen koji naglašava koliko je važna sigurnost hrane. S druge strane treba uzeti u obzir da bi velika ograničenja kretanja ljudi mogla imati značajan utjecaj na poljoprivredni sektor u Europi, onaj koji najviše koristi jeftinu radnu snagu sezonskih radnika najčešće često iz istočne Europe ili sjeverne Afrike.

Francuska, Španjolska, Njemačka i Italija će ove sezone imati manji broj ruku za berbu voća i povrća s polja, a na nekim područjima, poput sjeveroistoka Italije, gdje su neki urodi već zreli, mnogi proizvodi ostaju trunuti na poljima jer nema nikoga tko bi ih pobrao i pokupio.

Prema procjeni nacionalne udruge poljoprivrednika Coldiretti, ove godine će Italiji nedostajati oko 370 tisuća radnika koji svake godine dolaze iz inozemstva, uglavnom iz Rumunjske, Bugarske i Poljske.

I ne samo to. Granična kontrola zbog pitanja zdravstvene sigurnosti drastično je produljila vrijeme čekanja uvoznih tereta. Sada se za prelazak granice čeka oko 18 sati, a za neke brzo pokvarljive robe je jednostavno nemoguće doći do mjesta prodaje u zadovoljavajućim uvjetima. Ukratko, hrana se u ovom „produženom tranzitu“ pokvari prije nego što dođe do polica supermarketa.

I tako virus još jednom pokazuje sve granice globalizacije i tog međusobno povezanog svijeta “bez granica” o kojem su godinama propovijedi držali liberali i tvrdili da gašenje čak i najosnovnijih poljoprivrednih aktivnosti nema nikakvu važnost. Bolje je proizvesti nekoliko automobila ili pametnih telefona i kupiti tone pšenice, nego se zamarati s prljavim i nesigurnim poslom, koji ovisi o brojnim faktorima, uključujući vremenske nepogode.

Ali problem čak i nije toliko u ponovnom rođenju protekcionizma i nacionalizmu, već u samom sustavu koji i dalje postoji. U tom smislu je pravilnu procjenu dao rekao francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji daje prilično neuobičajene izjave za jednog liberala, kao kad je rekao da se EU pokazala „ništa više od monetarne unije“.

„Ako našu hranu, našu zaštitu, našu sposobnost brige o svom životnom okruženju predamo u tuđe ruke, to je ludilo“, rekao je Macron.

Stoga je potrebno preispitati ne samo načine odnosa među državama, već i restrukturirati sam sustav tako da svaka država ili njihove poljoprivredne  asocijacije mogu djelotvorno jamčiti otpornost i samoodrživost u hitnim situacijama poput one koju proživljavamo.

Kad izađemo iz ove more koja će našu zemlju baciti na koljena, posebno zbog velike ovisnosti Hrvatske o turističkom sektoru, morat ćemo preispitati naš proizvodni sustav u manje liberalnom i globalističkom smislu i posebnu pozornost posvetiti onome što je ostalo od nacionalnog proizvodnog lanca, koji je devastiran „jer nije bio konkurentan na globalnom tržištu“. Imamo brojne primjere u svijetu koji su nam upozorenje.

Ova epidemija je razotkrila sve granice globalizacije i tržišnih pravila, jer su ograničenja tržišta rada i trgovine dotaknuli vitalne nerve samog opstanka stanovništva, kako je naglasio francuski predsjednik, koji sigurno nikada nije bio suverenist.

Stoga proživljavamo epohalnu promjenu uzrokovanu virusom koja bi mogla dovesti do kraj liberalizma i globalizma i možda nas uvesti u novo doba u kojem će se nacije same ili grupe nacija morati osamostaliti zbog pukog opstanka. To je težak izazov, ali i šansa za budućnost koja se ne smije propustiti.


Bloomberg / RAI News / Le Point

Budućnost je poljoprivreda – Rusija se uz pomoć žitarica oslobađa nafte

Od Francuza se taži da iz karantene idu raditi na polja, pusta zbog manjka sezonaca

68
Ostavite komentar

avatar
10000
 
15 Grupirani komentari
53 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
58 Komentatori
MarkoBanOvanSamoPitamFrickoMajorJS1 Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Fabijan
Gost
Fabijan

malo analize pokazuje da Zapad ima viška poljoprivrednih proizvoda, subvencijama podržava seljake
to što fali berača šparoga u njemačkoj sigurno neće Zapad ostaviti gladnim

Željko
Gost
Željko

@Fabijan Tim subvencijama, koje se zabranjuju Hrvatskoj, je zapad EU, čitaj Njemačka, uništila slavonskog seljaka!

CAN
Gost
CAN

WHO=GMO
Ta EU ~Njemačka zabranjuje njemačkim poljopr. subvencioniranje većine proizvoda koji nisu GMO,dok nije krenila kontra kampanja…na lokalnim razinama.
GMO,ko ga podržava? Zna bit i ukusan ali za razliku od stariji sorta voća i povrća zahtijeva “obradu” špricanje ko u porniću iz 90ih…Tako da bez njihovog sijemena i “znanja” za tržište možeš posadit kytu marijanovu…Već lete Reklame o prednostima nove mreže 5G,gdje dronovi ti vrijeme štede rade za tebe onaj dio posla ,kojeg su nam preci preskočili,i bavili se reproducijom sebe samih;)
Nisu nam trebali klonovi,dronovi klaunovi i marketinški stručnjaci…
Naša zemlja/ budućnost/sadašnjost se upravo prodaje na burzi,i kotira nisko…ako ne ide drugačije ,pa uložit ćemo kvisko.

Mravojed
Gost
Mravojed

Fabijan . Sad ću citirati mog mangupa Babića .
Stoga proživljavamo epohalnu promjenu uzrokovanu virusom koja bi mogla dovesti do kraj liberalizma i globalizma i možda nas uvesti u novo doba u kojem će se nacije same ili grupe nacija morati osamostaliti zbog pukog opstanka. To je težak izazov, ali i šansa za budućnost koja se ne smije propustiti.
To ja trubim več dugo a malo njih čuje . Zbog čega ? Ako ponavljate istu radnju i očekujete drugačiji rezultat to se zove glupost -Ajnštajn . Što mi radimo konstantno na ovim prostorima i što smo učinili da se to promijeni ? Što smo naučili iz toga ? Ništa . Jer masa nema niti prosječnu inteligenciju i par političkih individua kroji njihove i živote njihove djece . Krdo kao krdo 🙂 .

Željko
Gost
Željko

@Fabijan Pročitaj ovaj post i sve će vam biti jasnije!….Njemačko gospodarstvo već 15-tak mjeseci usporava tako da su predviđanja bila smanjenje gospodarskog obujma za 1-1,5 posto. U ovoj korona situaciji to će biti aposlutno najmanje 10-15%, to je onaj treći najpesimističniji scenarij. Međutim, postoji ovdje i relativan pad gospodarskog obujma, a nazire se u pomoći njemačkom gospodarstvu u visini od 750 milijardi eura. Naravno da se ne spominje porijeklo novca. Drugim riječima odštampa se više puta, u ECB u Frankfurtu, 750 milijardi eura, ubaci se na razne načine u potrošnju (90% u Njemačku a mrvice u ostatak EU) i njemačka ostane na ovih 2,8 posto pada. Novac izgubi vrijednost za taj iznos, ali ostane kod njih, a mi svi ostali isp.šimo !

Armagedon
Gost
Armagedon

Fabijan je samo jedan od mizerija u prolazu ….isto ka i Korona virus .

PATMAT
Gost
PATMAT

Dobar.

Neće
Gost
Neće

“novo doba u kojem će se nacije same ili grupe nacija morati osamostaliti zbog pukog opstanka.”

Vraćamo se na najveća dostignuća evropske povijesti a to su tekovine iz VESTFALTSKOG mira iz 1648.g.

Moreno
Gost
Moreno

Globalizacija proizvodnje hrane je opasna, to smo znali i prij 25 godin, samo nije problem jedino u globalizaciji proizvodnje hrane, nego u kontroli proizvodnje i distribucije hrane koja je oteta od države i građana te prepuštena korporacijama.
Nastalo je sveopće ludilo i na tv nan puštaju redikule koji su govorili nikakva država, ona osim ka nositelj himne i zastave ne triba ni postojat, sve triba prepustit u privatne ruke, da bi ti isti danas pametovali kako država triba ovo, triba ono, pomoć ovde, pomoć onde i svi to mirno gledaju umisto da ih za jaja obise, ne samo njih nego i one koji ih puštaju da seru. Evo upravo sad na HRT oni redikul Vedriš koji je bija jedan od sukreatora propasti ove države je govorija kako bi sad cvićari kako in cviće u koroni ne ide tribali cviće izgulit, i u plastenike posadit salatu i ravanele . . . to je on reka ka da je to daj Mare pi#de . . . investirali su koliko su imali, možda se neki i zadužili, a kune nisu uprihodili i sad su oni cili čili i spremni za bacit se na salatu bez kune u žepu . . . majke ti isusove koji redikul i ne čudin se ja njemu, nego ovcama koje to gledaju i koje će hipnotizirane ujutro nabit masku na čunku i ić i Lidla, Konzuma . . . dobro ako ovca i ne vidi koji je scenarij čeka u klaonici, ali zato vidi kako se šiša ona i druge ovce.

Upravo danas vidimo šta to znači u stvarnosti, a stvarnost je ta da u koroni se šleperi puni spize sa juga, zapada, sjevera EU slijevaju u Hrvatsku uz maksimalno ubrzane procedure i ta spiza i ostala roba ide u korporacijske supermarkete, dok su domaći manji poljoprivrednici i od samoga ”stožera” opstruirani i ”stožer” in je odma zatvorija otvorene pazare i pazariće.
I sad koja je to slijedeća lekcija kad pušimo . . . ali nije to sve, the ​worst is yet to come.
Ništa se nemore napravit bez preuzumanja HNB u ruke države, odnosno onih koji bi upravljali sa HNB u korist građana, a ne globalne mafije šta se radi pod krinkom neovisnosti banaka koju su građani popušili.
Sa ovim političkim vrhuškama bilo kakve promjene su nemoguće, a najgore tek dolazi, i to su financijski problemi, financijsko zadivanje građana, banaka . . . nakon čega bi nama vladari mogli uvest digitalnu kunu, euro . . . a onda moremo lajat na misec.

Triba se snać u ovome šta je reka ovi stari barba;
“Who controls the food supply controls the people; who controls the energy can control whole continents; who controls money supply can control the world.” – Henry Kissinger

crodaemon1
Gost
crodaemon1

dobar

otpisani
Member
otpisani

“Upravo danas vidimo šta to znači u stvarnosti…” (?) …Moreno, a šta to nije paralelna stvarnost;)

Nego, znaš li ti, ili bilo tko drugi, kako Sjeverna Koreja “kuburi” sa koronom… ima li je tamo ? … i imaju li dosta svoje hrane , ili im koja korporacija hranu isporučuje “ispod banka” a da to niko ne zna?

Moreno
Gost
Moreno

otpisani Neman pojma za SK, čeka san oće li SK poslat pomoć Italiji . . . 🙂

BanOvan
Gost
BanOvan

Moreno, Prije bi SK poslala pomoc USrAncima ali za sada nemaju cime dobaciti.

Moreno
Gost
Moreno

otpisani A šta se paralelne stvarnosti tiče, upali HRT 1 i na Otvorenome ćeš vidit sad uživo šta je paralelna stvarnost o kojoj san pisa.

Sparkling
Gost
Sparkling

Kaže Veliki (mali) Vođa KIM: “Moj narod je več nekoliko decenija u izolaciji a vi tri sedmice i več plačete ko pi.ke.”

Mölltaler
Gost
Mölltaler

Moreno, država ne može preuzeti HNB jer je uvjet za nastanak države bio da neko drugi kontrolira HNB. Vrijedi i obrnuto, ako preuzmeš HNB ostaješ bez države.

Moreno
Gost
Moreno

Mölltaler Može, jerbo se minjaju okolnosti i stari uvjeti više ne vride. Je#i ga, korona je. Države ionako nema, pa se more napravit nova. Neće niko doć pitat a šta bi vi, triba uzet sam ili činit kuco.
O 1994-oj i predaji HNB-a za dopuštanje oluje san ovde pisa najmanje 20 puti i nebi više.

CAN
Gost
CAN

Oluja u zraku,promaja u džepovima/glavi.

Fricko
Gost
Fricko

Ovdje se moram sloziti sa Morenom. Preuzimanje HNBa pod “kriznim” zakonima je moguce. Sve mi izgleda da drzave zele preuzeti nazada sve privatno (ako ne pod svoje okrilje, onda pod kontrolu). To je i zelja Zapada vec duze, napokon Trump moze uvesti zakone koji ce mu omoguciti preuzimanje i vracanje velikih firmi van SAD-a, Macron najjavljuje slicno nacionalizaciju. Ako ovo sve jos malo potraje, izgledno mi je da ce Zapad se pribliziti necemu slicnom kao kineski model. Mozda basam, ali sto duze traje ova situacija, sve mi vise smrdi “obrnuta perestrojka” drzava i vracanje moci drzavama iz privatnih ruku

Bosanac
Gost
Bosanac

Kod nas je jedan bivsi bitan politicar (koji je prodao zeljezaru zenica za 1KM) vec malo natuknuo kako drzava treba da stavi svoje resurse (u stilu da ih proda) u sluzbu ove korone i on vec ima procjenu da je to oko 50 milijardi dal eur il dolara a misli na shume i zemlju poljoprivrednu

CAN
Gost
CAN

1? Imaš sreće,ja ih znam 20.

Ico
Gost
Ico

Ludska prava su priče za malu djecu, govorio je sredinom prošlog stoljeća Henry Kissinger

Piretis
Gost
Piretis

@Moreno- Pisao sam o tome već puno puta. Ne treba salamunska pamet da se stvar dovede u red, ali malo pameti da.
Sve su političke garniture od 90-ih da danas više gledale da smo u skladu sa WTO standardima i EU normama nego što učiniti da naša poljoprivreda ne lipše. Štef i Jura su grbačili na traktori ili sa motikom a sve im je bilo uzalud. Sami nisu mogli pobijediti lavovske subvancije EU seljaka, dampinške cijene u trgovačkim centrima, niti se nositi sa visokom cijenom domaćeg repromaterijala.
Prvo: poticaje treba ukinuti. Ničemu ne služe dok god su manji nego u drugim zemljama. A bit će uvijek manji jer imamo siromašnu zemlju i teško da će ikada naša moći isplatiti kao Danska. Poticaje u krajnjoj liniji plaća krajnji kupac, kroz poreze i namete, tako da one 2 kn. u trgovini koje si uštedio na mrkvi ili krastavcima platit ćeš kroz neku trošarinu. Osim toga poticaji odu onima koji su blizu vatre pa se bolje ogriju. Primjer: Poticaji na med su solidni. Pčelar nikada ne vidi taj poticaj jer se on isplaćuje onome koji med stavlja na tržište tj. onome ko je imao novaca i volje pokrenutu punionicu bez obzira bio on ili ne pravi pčelar. Tako da je pčelar svejedno osuđen natezati se sa otkupljivačem (onim što puni) a pri tome poticaj ne vidi. Ukratko, cijenu formira proizvođač ili otkupljivač, ona je veća nego sada ali je neki namet manji pa je na kraju svejedno.
Drugo: treba uvesti protekcionističke namete (recimo carine ali će me tada @Alerik napasti pa neću) na sve polj. proizvode koje sami proizvodimo. Datulje i banane ne računam u tu skupinu. Time bi se domaći proizvod cjenovno izjednačio sa uvoznim. Pa bi konačni kupac bio taj koji odlučuje. Tu nemam dileme. Većina će radije kupiti domaće, pa i robu iz regije (Srbija, BiH, Makedonija Slovenija) nego Poljsku ili Ukrajinsku. Mi se već dulje vrijeme srećemo sa problemom robe koja je deklarirana, najčešće je iz Nizozemske, da je iz EU a u biti je iz Afrike. Proizvedena je na njihovim plantažama u afričkim zemljama za bagatelu jer su nadnice tamo mizerne i tu se kroz trg. lance plasira po cijeni koja je ispod proizvodnih troškova domaće robe. S takvom se konkurencijom nitko ne može nositi osim onog ko je spreman raditi za afričku nadnicu. Ja nisam.
Treće: Uvesti još strožu kontrolu prehrambenih proizvoda, posebno uvoznih, u smislu ispravnosti i roka upotrebe. Tako da ne budemo smetlište bogatih jer nismo pustinjska nego bogomdana zemlja.

Moreno
Gost
Moreno

Piretis Slažen se ja skoro sa svim šta si ti napisa. Pa ni pameti ni sposobnosti ni inteligencije nama puno ne fali. Možemo mi raspravljat o globalnoj geopolitici, globalizmu, neoliberalizmu, lokalnoj poljoprivredi, pe#erima, leptirićima i o čemu sve ne na šta nas i ovi portal potiče. Pun ku#ac je raznoraznih analiza kojima se svi bavimo, ali ono šta fali je sinteza odnosno pogled na ukupnu sliku, a za to ipak triba još nešto osim pameti, inteligencije, sposobnosti . . . a to nešto je svijesnost kako svit funkcionira.

Tink
Gost
Tink

Pameti bi se i naslo ali m.da fali, niko nikom nikad nista nije dao ako se sam nije za to izborio

Mrčikola
Gost
Mrčikola

Tako je Moreno. Snaga države se projicira kroz vlasništvo nad strateškim resursima (proizvodnja i distribucija novca
i energije, vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem, rudnim bogatstvom , izvorima vode i naročito, pokazalo se, distribucijom iste). Još, možda i važnije, koliko je dobro onom najmanjem među nama.

Lucija
Gost
Lucija

“…nekim područjima, poput sjeveroistoka Italije, gdje su neki urodi već zreli, mnogi proizvodi ostaju trunuti na poljima jer nema nikoga tko bi ih pobrao i pokupio.”
Ako se ovo dogodi – Talijani nemaju državu.
Zašto ne uvedu izvanredno stanje? I pošalju npr migrante u berbu?

Alen
Gost
Alen

Nemaju onda ni mozga , tako da šta će im onda i država !

Željko
Gost
Željko

@Alen Zemljače a što se to proizvodi od poljoprivrede u BiH? Ništa ! Polja zarasla u šikaru, od Foče ka Sarajevu prošlo ljeto sam vidio na desetine tona svakog voća u napuštenim dvorištima, mada mislim da će ovo proljeće se brati srijemoš, žara, maslačak, zova, itd.

Alen
Gost
Alen

Zemljak moj ,u godinama koje dolaze nećeš imati mjesta da zasadiš vlat trave , ziv bio pa vidio !
A tekst upravo i govori o cijeni globalizacije koju male drzave plaćaju a ta cijena su neibradjena polja i hrana iz uvoza..
No hvala Bogu uskoro će se i to mijenjati..

Ico
Gost
Ico

U Sloveniji su početkom 90-tih godina napravili hladnjače za otkup voća i povrća i sve dobro funkcionira, jer su to od vlasti tražili slovenski paori. E, sad tko je kriv stanovnicima BiH zašto i oni od svojih vlasti nisu tražili da im naprave hladnjače i organiziraju otkup viškova voća i povrća.

Alen
Gost
Alen

Heh , Ico , Ico , nemoj da ti pričam o hladnjacama i kako su zaj.ebali ljude ,
Carine ko kuća treba uvesti , osim za bivše juge drzave ..

Marko
Gost
Marko

Hej Zeljko, placam za kg friske mlade zare, koliko ksta i kg snicle. LP

Moreno
Gost
Moreno

Lucija Talijanci nemaju državu isto ka i mi. Za poslat migrante u berbu tribalo bi imat migrante pod kontrolom, a to podrazumijeva radne logore. Budući da su danas migranti slobodniji od nas građana koji nemoremo iz grada u grad, sad migranti švercaju hrvatske građane priko granica hrvatskih gradova.
Prosječni hrvatski građanin i ne razumi šta mu se dogodilo, ne razumi kako je on jahač kojega je uzjašija konj, zna kako je teško za popi#dit, ali konja koji ga je uzjašija ne osjeća. I štaš ti sad . . .

Bosanac
Gost
Bosanac

I to si u pravu, danas prodjem gradom pjeske (uzgred osjeco sam se ko u nekom coveru od Pink Floyd-a (ja onako lezerno zapalio jednu, hodam, a svi ostali maskirani bjeze od mene cak i oni u automobilima dodaju gas da se sto prije odalje) i onda u centru grada …grad duhova i onda samo sretnes po kojeg migranta nako laganini ko da su vakcinisani protiv ovoga (a i jesu jer ne gledaju tv), i mislim u sebi ‘ko danas zivi istinsku slobodu kretanja = migranti’

otpisani
Member
otpisani

Lucija & N. Babić
“…a na nekim područjima, poput sjeveroistoka Italije, gdje su neki urodi već zreli, mnogi proizvodi ostaju trunuti na poljima jer nema nikoga tko bi ih pobrao i pokupio.”

Alo stručnjaci ! …koji to “urodi” krajem zime i početkom proljeća zriju i spremni su za branje (i to u Friulima i Venetu)…Banane?

(no dobro, opraštam vam, bitno da se nešto piskara i da to bude dobar razlog za “umne zaključke”)

Mucke
Gost
Mucke

Jagode npr.

otpisani
Member
otpisani

Jagode, na poljima ?

Mucke
Gost
Mucke

Zamisli… .Strawberry fields forever…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Šparoge, druže, šparoge, za njih traže radnike, nema nijednog

mislim
Gost
mislim

ja danas bio u šparogama!

SamoPitam
Gost
SamoPitam

Beru šišarike

CAN
Gost
CAN

Jer im se ne radi za evropsku plaću:)

Alen
Gost
Alen

Eto, s jeseni nam je stiglo
i prvo zito
a nije s proljecem
kao sto to neki tvrde, nije

Jer, ko drugome jamu kopa
ne cini proljece
i da vam kazem
nikad ga nece cinit nikad

A zito nama treba
da narod ima ‘ljeba
ili ko sto je to divno jedan
nas pjesnik rekao

Ajd’ zivio
sta se zuti na beskrajnom polju
a ako te ko bude pit’o
s ponosom mu odgovori to je nase zito

Jer mi buducnost
ne zacrtavamo planovima
nego brazdama traktora
a ako imas traktor, vrati kombajn

A ne ko neki koji imaju
i traktor i kombajn
i onaj, onaj
kako se zove cirkulator

A jos imaju vremena da se bave horom
u kulturno umjetnickom drustvu
jel’ tako, pa jasno, jasno da jeste
i zato, sto mozemo pozel’ti
mozemo pozel’ti da nam rodi zito

I nek nam rodi zito i iduce godine
i nek nam uvijek rodi zito, hvala

Piretis
Gost
Piretis

Ajde, hvala dragome Bogu da se netko sjeti i poljoprivrede. Doduše još koliko jučer, dok su police u trgovini bile pune tailandskih račića, konzerviranog ananasa, plasteničkih rajčica iz Italije…, to nikome nije palo na pamet. Onda smo mi bili obični seljaci koji se samo bune i hoće državnu zaštitu. Kako svaka maca dođe na vratanca (ima i ona prostija o riti i šekratu), tako se sada čini kao da je došlo naših pet minuta. Ali nije. Proćiće i ova frka, šleperi će opet preko granica, pa svinjetina iz Poljske, pa jagode iz Španjolske i sve ostalo iz ko zna gdje. I opet će sve biti kao i do sad. Neće nikome trebati povrće u sezoni, jer ko još hoće papriku u kolovozu kad smo navikli da ju imamo oko božića.
U cijeloj priči oko hrane i straha od gladi dobra je vijest da tu gdje živimo sigurno nećemo umrijeti zbog nedostatka iste. Snađe se naš seljak, ove godine nema tko nije tri puta više posadio nego inače, za svaki slučaj, pa ako se i ne proda bar će se moći dati. A ni to ne treba zanemariti. Uvijek dobro dođe imati nekog na selu. A na selu nema bogznašto ali hrane ima, uvijek.

Alen
Gost
Alen

Amin majstore ! Vratiće se puno ljudi na selo , garantirano ! I neka će , vrijeme je..

Ico
Gost
Ico

Neće, ti očito nisi živio na selu nego na Dedinju

Alen
Gost
Alen

Ico , imaš nekakvih problema ?

hiber
Gost
hiber

Nejasno je što se htjelo reči. Rusija ima 17 miliona km2, Kina 10 miliona km2, EU tek 4 miliona km2. A vi zagovarate nacionalne lance hranom. Zašto lanci hranom ne bi bili lokalni. Kakva je razlika doprema hrane iz Vladivostoka do Moskve, u odnosu na onu iz Španjolske do Poljske.

shumadinac
Gost
shumadinac

Hrana je oduvek bila strateška sirovina, milenijumima unazad. Da li treba bolji primer od Gladomora o kome smo toliko ovde čitali? I sad se neko isčuđava??? Naravno da će svako zaštititi svoje stanovništvo, Česi pljačkaju humanitarnu pomoć koja nije njima namenjena a da bude kritikovan onaj koji neče da proda svoje. Čak i ako su potpisani ugovori postoji “stanje više sile”. Uostalom, ne bi države subvencionisale poljoprivredu i pravile obavezne rezerve da nije tako. Problem proizvođača hrane je što će kriza proći a tada dolazi vreme ucene od strane kupaca.

Mali proizvođači hrane nisu previše bitni za državu iz ugla ekonomije, oni proizvedu za sebe i još malo viška. Velike farme, velike plantaže imaju ekonomski potencijal, izvozni potencijal i za obezbeđenje tekuće potražnje kao i viškova za ovakve prilike. Rusija nije sakupila žito od malih proizvođača da bi imala onoliki izvoz. Seoska gazdinstva su ta koja mogu obezbediti zdravu hranu i time popraviti zdravstvenu sliku stanovništva ali za to još nije sazrelo vreme, još stanovništvo nije shvatilo da zdrava hrana postaje uslov opstanka (jer još uvek prskaju i mali koji gaje za sebe), stanovništvo nje shvatilo da za zdravu hranu mora više da plati a mali proizvođači čim se pojavi prilika kupuju sa farme i prodaju kao svoje, “zdravo”. Ako sve ovo prevedete na individualizam dalje objašnjavanje nije potrebno.

Bosanac
Gost
Bosanac

Poenta i jest da ovi vladari pokupuju zemlju vodu i sl. pa kad to stave pod svoje…onda ti prikazu istinsku vrijednost 1000 kvadrata plodne zemlje a na drugoj strani stana u nekom natrpanom gradu

Mravojed
Gost
Mravojed

Problem proizvođača hrane je što će kriza proći a tada dolazi vreme ucene od strane kupaca.

Mali proizvođači hrane nisu previše bitni za državu iz ugla ekonomije .
Šumi shvačaš li što si napisao ? Zato smo ih i tako efikasno uništili 😉 . Lidl , Kaufland da ne nabrajam … Svi veseli , puna kolica , dobrodošli u EU , jedamput jeftinije 🙂 . Pa ti isti su mogli godinama raditi sa ogromnim minusom jer su imali pokriće da to prežive i unište sve naše . Pa kad je prošla prva faza malo malo samo cijene gore . Sad više nitko nije veseo kad si postao rob dotičnih . Naše je bilo preskupo od čega smo normalno živjeli . Sad je bolja svinjetina iz Bolivije ili Njemačka koja nije za njihovo tržište jer je puna steroida i antibiotika . To da smo tretirani kao smeće ili trečerazredni znaš i sam jer se artikli nisu proizvodili za sve isto . Znalo se jako dobro što smije u “naprednije” zemlje EU a što onim zaostalim balkancima . Još malo i evo nas u obečanoj zemlji Americi . Mogu ti poslati snimku gdje dolazi oko dvadeset polismena jer je čovjek imao vše od dozvoljenog posađenog u vrtu . Izgleda kao da hapse terorista . Nije kupovao u Valmartu pa je krao državu 🙂 . I bilo bi dobro da se desi katastrofa pa da svi popizdimo jer reset je više nego poželjan i potreban .

shumadinac
Gost
shumadinac

Nisam siguran da li kritikuješ moj komentar Mravojede ali si ga dobro nastavio. Samo bih dodao na oba komentara da uništeni seljak postaje teret državi ali to je pogled iz socijalnog a ne ekonomskog ugla.

Ico
Gost
Ico

U SFRJ, u doba mraka, je mali poljoprivrednik, kako ti mudro kažeš, višak tovnih svinja, teladi, prasadi, grah, pšenicu, kukuruz, višnje odvezao na otkup u kooperativnu zadrugu i nakon odvage dobio keš na ruke. Ali već 29 godina u RH nema tih otkupnih mjesta, jer su opljackana i uništena, pa sada seljak s viškom voća i poveća nema kuda nego ga baca, jer nema otkupnih mjesta. Uvozi se iz Macedonije, navodno je jeftinije.
Shumy, vidim da si u zadnje vrijeme počeo mutiti vodu

Piretis
Gost
Piretis

@Ico- Nisam baš fan bivše zemlje ali bilo je dobrih stvari. Svako je poduzeće imalo svoju kuhinju gdje su skoro svi gablecovali. I to na žlicu, danas gotovo nitko nema kuhinju a radnici kupe kiflu i jogurt i to je sve. Te su menze namirnice nabavljale na tržnici od seljaka ili nakupca što opet znači od seljaka. I vojska je bila veliki kupac. Bilo je ljudi koji su solidno živjeli jer su uspjeli imati ugovor sa vojskom pa sadili ili uzgojili ono što su sigurno mogli predati.
Ideja za organizirani otkup je bilo. No, jedno je bio dogovor oko cijene a drugo stvarna cijena. Brzo se sve svelo na ucjenu tipa “oš oš, neš neš”. Kada nešto radiš jer vjeruješ da ćeš za to dobiti neke novce a onda kod otkupa čuješ da su se uvjeti promijenili uglavnom više ne surađuješ. Pa je sve propalo.

shumadinac
Gost
shumadinac

Uprao tako Piretis. U mom mestu je bilo veliko poljoprivredno-prehrambeno preduzeće koje je otkupljivalo od seljaka ali su cene bile mizerne i morao si biti umetnik (ili imati vezu) da naplatiš. Da nije bilo tako bilo bi koliko hoćeš plantažera i onda.

shumadinac
Gost
shumadinac

Vidim Ico da poznaješ priče ali nemaš iskustva iz tog perioda (pogledaj repliku Piretisu). Ali da kažemo i da su cene bile poštene, postoji li razlika u tome da je nekada seljak predavao 3 svinje a danas farmer izbaci 10 000 komada?
Situacija se procenjuje glavom a ne srcem. Naravno da se selo ne sme zapostaviti, ono je sigurnost koja je uvek prevazišla sve krize i neophodno je pomoći mu bar da ne erodira dalje ali ako se želi izvoz hrane pa čak i zadovoljenje sopstvenih potreba neophodna je intenzivno gajena – otrovna hrana. Bar do momenta dok se ne opametimo.

Dejan
Gost
Dejan

Ajd za hranu ćemo lako… ali kad nestane duvana i alkohola onda će početi veeelika panika i haos. Mnogima je to važnije od hrane.

Ico
Gost
Ico

U Nizozemskoj su redovi pred shopovima za marihuanu

Neće
Gost
Neće

Nisu. Tamo nema redova osim na cestama.

Weteran
Gost
Weteran

Poljoprivreda je i Logistika, Transport, Hemijska industrija, Mašinska industrija, Energetika- Nafta, …
Situacija sa hranom je veoma kompleksna?!
Lokalno:
Beograd je obećao prehrambenu stabilnost “Regionu” u strateškim poljoprivrednim proizvodima: pšenica, kukuruz, soja, šećer, jestivo ulje, …
I tu možemo biti spokojni.
Globalno:
Panika me hvata kada vidim da Bangladeš ima 150 miliona stanovnika, Indija, Pakistan, …
Afrika, koja ima već par decenija Ekspoloziju stanovnika: Nigerija, Egipat; Etiopija, …..
Migracije će dobiti na zamahu, ….. Turbo !
Biće Rata!

Piretis
Gost
Piretis

@Weteran- Najmanje je gladnih migranata. Da su samo takvi ni pol frke. Gladan čovjek hoće raditi, ne misli na gluposti i sigurno nije terorist. Nije da hrane nema dovoljno, i dalje cijela brda hrane bacamo. Mi tu u ex YU imamo dosta i dobre zemlje. Mogli bi i druge hraniti ali za početak bilo bi super da sebe prehranimo. Nemam ja ništa protiv da hrvatska industrija kupi srpske maline ili srpski trgovac hrvatsko malinovo ulje. To je super. Ja sam protiv da mi u RH na policama imamo isključivo talijansko i španjolsko masl. ulje koje je, ko za vraga, sve ekstradjevičansko a našeg nema a ako ga ima onda je bitno skuplje. Ili da je obični luk 3 kn. na akciji (ja više dam prosjaku) a može biti po toj cijeni jer je rastao u Sijera Leone a ne kod nas.

gost 03
Gost
gost 03

“… a našeg nema a ako ga ima onda je bitno skuplje.”
A onda probaš kupiti to isto maslinovo ulje od malog proizvođača i on traži 10 – 20 kn više. Ili vino, pronađem ga
u trgovačkom lancu u Zagrebu 20 posto jeftinije nego u matičnoj vinariji u Dalmaciji. Zelena tržnica u Metkoviću, prije dvije
tri godine lubenica 3 kn a u lancu preko puta 2 kn i piše opuzenska. Gdje je problem?

Mucke
Gost
Mucke

Svaka kriza pa i ova nadolazeca sa hranom je imala svoju kronologiju dogadjaja i ta kronologija nije pocela sa epidemijom u Kini nego 20 godina ranije,stoga ponovo zamjeram piscu clanka sto se nije malo dublje pozabavio sa kronologijom,mogao je pisati u nastavcima barem 20-ak clanaka.
Tko se vise moze sjetiti pocetka tisucljeca i unistavanja PIK-ova mantrama o vecoj efikasnosti privatnog vlasnistva nad zemljom,okrupnjavanja posjeda (jer samo veliki posjedi mogu proizvesti nesto smisleno),ucjenama niskim otkupnim cijenama malih proizvodjaca do predavanja mljekarske industrije u ruke sofera kamiona iste te industrije ili dzentlmenskog sporazuma vlade Hr sa EU o ogranicavanju stocnog fonda pa time i proizvodnje mlijeka i mlijecnih proizvoda ili pojedinih ratarskih kultura a sve radi uguravanja u drustvo
bogatuna kao da je bogatstvo nekakav virus pa ce i na nas preci odmah cim se pocnemo sa njima druziti.
Zadnjih par godina smo slusali preko MSM da ce vlada uciniti sve da iskorijeni ruznu naviku gradskog i prigradskog stanovnistva da sije neke kulture u vlastitim vrtovima.Da ne nabrajam dalje ,danas se mi iz gradova cudimo kad u cijelom gradu i okolici ne mozes kupiti kilo graha a da isti nije iz Kine ili Kanade (nesto iz Argentine) i pri tome ne shvacamo da smo pali na foru liberala o nekakvom trzistu i globalizaciji, i potpuno smo nespremni i za ovakvu vrstu krize kamoli za nekakav ratni vihor.Uz priznanje ministara gospodarstva,financija i samog premijera da imamo robne zalihe za mjesec-dva,mozemo se samo nadati da ce ova kriza zavrsiti jako brzo ,do ljeta,u sto cisto sumnjam.

CAN
Gost
CAN

Evo opet
Pogled kroz prozor(nije windows;)
Kukurikuuuu
Otvorih jedno oko.
Kukurikuuu
Otvorih i drugo,još se nije razdanilo,a sinoć se zaružilo.
Pijevac ima svoj ritam,ja svoj,njemu se dig’o u 5:05 i budi harem u susijedstvu. Ostajem svejedno ležati,ali tip ne posustaje …kukurikuku kukuriku…predajem se nakon sat borbe…i jebem mu pleme pernato.
Ustajem, podiżem zavijesu i otvaram prozor.
Pogled puca na jugozapad,prostrano polje kilometrima u (ne)dogled,ograničen planinskim pejzažom.Proljeće stiže,i neobrađene površine već je prekrio maslačak,obrađene crnosmeđe linije pojave se rijetko i pokazatelj su aktivnosti lokalnog stanovništva.Stanovništva koje je prošlo loma i krša, da to ne stane u jednu oveću knjižnicu.
Pogledat desno,Brda.. u brdima bašta ,u bašti stol,na stolu četka,pričat ću vam priča ispočetka, živili did i baka…imali baštu, u baštu stol…
Nastavak u sljedećem broju

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi

Prvo nahebe sirotinja a i najviše. “Bogati se ionako za sebe pobrinu”.

Alex
Gost
Alex

Gladni će biti oni koji su lijeni, komformisti, kilavi, nepokretni. Kinezi i Indijci prehranjuju gotovo 3 milijarde ljudi, mi nismo sposobni ni 4 milijuna!
Ne da se nikom do sela, pa motiku u ruke…najbolji ukus ima žuljeviti kruh!

MajorJS1
Gost
MajorJS1

Kad ovo stane ništa se neće promijeniti.. globalizacija i liberalizam ide dalje , nažalost, ali budimo realni

POVEZANE VIJESTI

Izbornik