fbpx

Aktualna kriza je teška lekcija svima da je globalizacija u opskrbi hranom opasan mit

Sadnja Logično

Kakve veze imaju Rusija, Srbija, Vijetnam, Kina i Kazahstan? U pravilu nikakve, ali su ovo zemlje koje su u ovim dramatičnim danima kada se cijeli svijet bori s koronavirusnom epidemijom započele smanjivati izvoz hrane u druge zemlje, čime su zapravo označile novu eru protekcionizma koja kao da prijeti globalnom tržištu.

Izvješće o izvozu je izradio Tim Benton, direktor ureda za istraživanje rizika u nastajanju Chatam Housea, britanskog istraživačkog centra sa sjedištem u Londonu. U članku kojeg ne napisao za Bloomberg, Benton kaže da se ovaj mehanizam “zatvaranja” trgovine, iako bi bilo bolje govoriti o izvozu, “već događa, a sve što možemo promatrati govori nam da će se trend zatvaranja pogoršati”.

Zbog toga je bila ispravna tvrdnja da sigurnost prehrane mora biti strateški prioritet zemalja, jednako važna kao sektor obrane ili zdravstveni sektor, da nabrojimo samo neke. Stvar je vrlo jednostavna. Ovaj trend je već doveo do „blagog“ porasta cijena pšenice na svjetskom tržištu, a ako se nastavi, situacija se može usporediti s Drugim svjetskim ratom kada su bogate gradske obitelji hranu plaćale zlatom. Iz toga proizlazi da bi poljoprivredni sektor, posebno srednja i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trebali uživati svu podršku države, zakonodavne i financijske prirode.

Uzmimo primjer Kazahstana, jednog od najvećih proizvođača i izvoznika brašna, koji je obustavio prestao izvoz ove vrste, ali i druge hrane, kao što su mrkva, šećer i krumpir. Vijetnam je privremeno obustavio sklapanje novih ugovora o izvozu riže. Srbija je obustavila isporuke suncokretovog ulja i druge robe, dok je Rusija, za koju se sjećamo da je jedan od glavnih izvoznika pšenice, zajedno s Kanadom i Ukrajinom, ostavila „otvorena vrata za mogućnost odlučivanja o bilo kakvim blokadama, ali na tjednoj osnovi“.

Dobro je naglasiti da u ovom trenutku imamo pregršt mjera, a ne potpuno zaustavljanje izvoza i da nema znakova njihove opće primjene. Ali prema nekim stručnjacima, zastoj koji je stvorila panika zbog pandemije je pokrenuo mehanizam koji vodi neke države da zaštite svoje unutarnje tržište na štetu stranog. Opravdano ili ne, to je tema za raspravu. Zemlje koje su zanemarile poljoprivredu će reći da slobodno tržište i pravila Svjetske trgovinske organizacije nalažu slobodan pristup nabavi osnovnih prehrambenih proizvoda, dok se vlade koje uvode takve mjere pozivaju na „višu silu“ i tada država intervenira sa zabranom izvoza.

„Napade na supermarkete“, ali napade u smislu navale pri kupnji doslovno svega što se nudi, vidjeli smo svugdje u svijetu, kada je s epidemijom u početku došlo od povećanja maloprodajnih cijena.

U Palermu, u Italiji, je prekjučer u bilo čak i pokušaja masovnog izlaska ljudi s hranom iz Lidla. Na intervenciju su došli karabinjeri i policija, dok je u Bariju čovjek ispred supermarketa policiji vikao: „Nemamo više novca“. Ove dvije scene su se brzo proširile društvenim mrežama i nastala je panika i u drugim dijelovima zemlje.

Gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando je uputio apel građanima da se radi o „izoliranom incidentu koji je proveden u suradnji s organiziranim skupinama, grupama šakala i profesionalcima koji teže i promiču nasilne akcije i koji se lako mogu pronaći na društvenim mrežama”.

“Dok se stotine građana i obitelji prijavljuju za primanje pomoći u hrani od općine i udruga, postoje ljudi i skupine za koje se već iz slika, eksplicitnih referenci i nadimaka sadržanih na njihovim stranicama na društvenim mrežama vidi da pripadaju mafijaškom mentalitetu. Molim sve građane da ih prijave policijskim vlastima, da njihove račune kao promotore nasilja prijave upraviteljima društvenih mreža kako bi ih se odmah blokiralo. Prije nego ponovno budu aktivirani, pobrinut ćemo se da budu ušutkani, a za to  će se pobrinuti policija“, rekao je dugogodišnji gradonačelnik sicilijanske prijestolnice.

Za Orlanda se radi se o „desetak skupina ili malo više, koje društvene mreže koriste kao kanale za poticanje na nerede“.

„Palermo u ovim okolnostima organizira rješavanje izvanrednih situacija, s velikim duhom zajednice, izvanrednim radom liječnika i zdravstvenih djelatnika, zalaganjem javnih zaposlenika i tvrtki koje jamče usluge, uz strast mnogih volontera i uz dostojanstveno ponašanje tisuća ljudi. Još jednom upozoravam da nećemo dati prostora nego najjaču represiju ovim profesionalnim šakalima koji samo znaju rasplamsati napetost i strah u ovoj situaciji, a to nam nikako ne treba“, rekao je Orlando.

Međutim, masovna navala na supermarkete, s novcem ili bez njega, kao u incidentu u Palermu, u kombinaciji s pogledom na prazne police će bez sumnje širiti paniku, a vlade bi se mogle odlučiti na dodatne zabrane izvoza, iako  nedostatak osnovnih potrepština zasad nije posljedica nedostatka sirovina, već potpuno nestrukturni faktor psihološke prirode.

Štoviše, povećanje cijena dovodi i do drugih posljedica. Na primjer, rast cijena kruha iza sebe ima dugu povijest koja se smatrala za uzrok početka nereda i političke nestabilnosti. Podsjetimo da je tijekom skoka cijena između 2008. i 2011., došlo je do nereda zbog kruha u više od trideset zemalja širom Afrike, Azije i Bliskog istoka. Tim Benton upozorava „da će se bez lanca opskrbe hranom društvo potpuno raspasti“.

Možda je i to razlog zašto zemlje koje su isključivo uvoznice određenih osnovnih potrepština, poput pšenice, žurno sklapaju ugovore o nabavi. Alžir i Turska su izdale nove ponude za otkup, dok je Maroko produžio moratorij na carine barem do sredine lipnja.

Teza koju iznosi Bloomberg je da svijet, ako se krene putem protekcionizma, riskira nemire, jer je međunarodni sustav posljednjih desetljeća postajao sve povezaniji da danas protekcionizam u sektoru hrane u jednom dijelu svijeta znači poticanje nemira i pobuna na drugom.

Prestanak izvoza da bi se neke zemlje mogle opskrbiti određenim prehrambenim proizvodima, imao bi vrlo snažan utjecaj na one koje gotovo u potpunosti ovise o uvozu. Na primjer, o Rusiji, koja isporučuje pšenicu, ovisi cijela Sjevernu Afriku, a Kinu ili Vijetnam su veliki izvoznici riže. Ako isporuke prestanu, to bi paraliziralo ekonomiju nacija, pa čak i cijelih kontinenata, koji o njima o ovise. Ali u tom kontekstu je i Europa, ukupno gledajući, više uvoznik nego izvoznik.

Uvoznici traže da vlade zajedno rade na prevazilaženju ovog trenutka panike, što sugerira i britanski istraživač Tim Benton.

„Ako ne budemo djelovali kolektivno i surađivali kako bi se osigurao globalni lanac opskrbe, već samo razmišljali o sebi na prvom mjestu, već možemo reći da će se situacija pogoršati”, rekao je Benton.

Čak i među dužnosnicima Ujedinjenih naroda postoje oni koji razmišljaju na isti način.

Maximo Torero, iz Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, smatra da ovo nije vrijeme za provođenje određenih politika, jer s obzirom na ono što proživljavamo, naprotiv, moramo surađivati i koordinirati poslove.

Međutim, mora se reći da za nekoliko izvoznih ograničenja koja su na snazi nije suđeno da traju duže od vremena krize, upravo zbog istih emocionalnih mehanizama zbog kojih su nastali. Kad ljudi vide da će police ostati pune, prestat će skladištiti robu, a onda ni vlade neće poduzimati dodatne drastične mjere, već će obrnuto, poticat će međunarodnu trgovinu.

Ali ovo je samo jedan negativni fenomen koji naglašava koliko je važna sigurnost hrane. S druge strane treba uzeti u obzir da bi velika ograničenja kretanja ljudi mogla imati značajan utjecaj na poljoprivredni sektor u Europi, onaj koji najviše koristi jeftinu radnu snagu sezonskih radnika najčešće često iz istočne Europe ili sjeverne Afrike.

Francuska, Španjolska, Njemačka i Italija će ove sezone imati manji broj ruku za berbu voća i povrća s polja, a na nekim područjima, poput sjeveroistoka Italije, gdje su neki urodi već zreli, mnogi proizvodi ostaju trunuti na poljima jer nema nikoga tko bi ih pobrao i pokupio.

Prema procjeni nacionalne udruge poljoprivrednika Coldiretti, ove godine će Italiji nedostajati oko 370 tisuća radnika koji svake godine dolaze iz inozemstva, uglavnom iz Rumunjske, Bugarske i Poljske.

I ne samo to. Granična kontrola zbog pitanja zdravstvene sigurnosti drastično je produljila vrijeme čekanja uvoznih tereta. Sada se za prelazak granice čeka oko 18 sati, a za neke brzo pokvarljive robe je jednostavno nemoguće doći do mjesta prodaje u zadovoljavajućim uvjetima. Ukratko, hrana se u ovom „produženom tranzitu“ pokvari prije nego što dođe do polica supermarketa.

I tako virus još jednom pokazuje sve granice globalizacije i tog međusobno povezanog svijeta “bez granica” o kojem su godinama propovijedi držali liberali i tvrdili da gašenje čak i najosnovnijih poljoprivrednih aktivnosti nema nikakvu važnost. Bolje je proizvesti nekoliko automobila ili pametnih telefona i kupiti tone pšenice, nego se zamarati s prljavim i nesigurnim poslom, koji ovisi o brojnim faktorima, uključujući vremenske nepogode.

Ali problem čak i nije toliko u ponovnom rođenju protekcionizma i nacionalizmu, već u samom sustavu koji i dalje postoji. U tom smislu je pravilnu procjenu dao rekao francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji daje prilično neuobičajene izjave za jednog liberala, kao kad je rekao da se EU pokazala „ništa više od monetarne unije“.

„Ako našu hranu, našu zaštitu, našu sposobnost brige o svom životnom okruženju predamo u tuđe ruke, to je ludilo“, rekao je Macron.

Stoga je potrebno preispitati ne samo načine odnosa među državama, već i restrukturirati sam sustav tako da svaka država ili njihove poljoprivredne  asocijacije mogu djelotvorno jamčiti otpornost i samoodrživost u hitnim situacijama poput one koju proživljavamo.

Kad izađemo iz ove more koja će našu zemlju baciti na koljena, posebno zbog velike ovisnosti Hrvatske o turističkom sektoru, morat ćemo preispitati naš proizvodni sustav u manje liberalnom i globalističkom smislu i posebnu pozornost posvetiti onome što je ostalo od nacionalnog proizvodnog lanca, koji je devastiran „jer nije bio konkurentan na globalnom tržištu“. Imamo brojne primjere u svijetu koji su nam upozorenje.

Ova epidemija je razotkrila sve granice globalizacije i tržišnih pravila, jer su ograničenja tržišta rada i trgovine dotaknuli vitalne nerve samog opstanka stanovništva, kako je naglasio francuski predsjednik, koji sigurno nikada nije bio suverenist.

Stoga proživljavamo epohalnu promjenu uzrokovanu virusom koja bi mogla dovesti do kraj liberalizma i globalizma i možda nas uvesti u novo doba u kojem će se nacije same ili grupe nacija morati osamostaliti zbog pukog opstanka. To je težak izazov, ali i šansa za budućnost koja se ne smije propustiti.


Bloomberg / RAI News / Le Point

Budućnost je poljoprivreda – Rusija se uz pomoć žitarica oslobađa nafte

Od Francuza se taži da iz karantene idu raditi na polja, pusta zbog manjka sezonaca

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
65 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Fabijan
Gost
Fabijan
2 godine prije

malo analize pokazuje da Zapad ima viška poljoprivrednih proizvoda, subvencijama podržava seljake
to što fali berača šparoga u njemačkoj sigurno neće Zapad ostaviti gladnim

PATMAT
Gost
PATMAT
2 godine prije

Dobar.

Moreno
Member
Moreno
2 godine prije

Globalizacija proizvodnje hrane je opasna, to smo znali i prij 25 godin, samo nije problem jedino u globalizaciji proizvodnje hrane, nego u kontroli proizvodnje i distribucije hrane koja je oteta od države i građana te prepuštena korporacijama. Nastalo je sveopće ludilo i na tv nan puštaju redikule koji su govorili… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije

“…nekim područjima, poput sjeveroistoka Italije, gdje su neki urodi već zreli, mnogi proizvodi ostaju trunuti na poljima jer nema nikoga tko bi ih pobrao i pokupio.”
Ako se ovo dogodi – Talijani nemaju državu.
Zašto ne uvedu izvanredno stanje? I pošalju npr migrante u berbu?

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

Eto, s jeseni nam je stiglo i prvo zito a nije s proljecem kao sto to neki tvrde, nije Jer, ko drugome jamu kopa ne cini proljece i da vam kazem nikad ga nece cinit nikad A zito nama treba da narod ima ‘ljeba ili ko sto je to divno… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

Ajde, hvala dragome Bogu da se netko sjeti i poljoprivrede. Doduše još koliko jučer, dok su police u trgovini bile pune tailandskih račića, konzerviranog ananasa, plasteničkih rajčica iz Italije…, to nikome nije palo na pamet. Onda smo mi bili obični seljaci koji se samo bune i hoće državnu zaštitu. Kako… Pročitaj više »

hiber
Gost
hiber
2 godine prije

Nejasno je što se htjelo reči. Rusija ima 17 miliona km2, Kina 10 miliona km2, EU tek 4 miliona km2. A vi zagovarate nacionalne lance hranom. Zašto lanci hranom ne bi bili lokalni. Kakva je razlika doprema hrane iz Vladivostoka do Moskve, u odnosu na onu iz Španjolske do Poljske.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Hrana je oduvek bila strateška sirovina, milenijumima unazad. Da li treba bolji primer od Gladomora o kome smo toliko ovde čitali? I sad se neko isčuđava??? Naravno da će svako zaštititi svoje stanovništvo, Česi pljačkaju humanitarnu pomoć koja nije njima namenjena a da bude kritikovan onaj koji neče da proda… Pročitaj više »

Dejan
Gost
Dejan
2 godine prije

Ajd za hranu ćemo lako… ali kad nestane duvana i alkohola onda će početi veeelika panika i haos. Mnogima je to važnije od hrane.

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Poljoprivreda je i Logistika, Transport, Hemijska industrija, Mašinska industrija, Energetika- Nafta, … Situacija sa hranom je veoma kompleksna?! Lokalno: Beograd je obećao prehrambenu stabilnost “Regionu” u strateškim poljoprivrednim proizvodima: pšenica, kukuruz, soja, šećer, jestivo ulje, … I tu možemo biti spokojni. Globalno: Panika me hvata kada vidim da Bangladeš ima… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije

Svaka kriza pa i ova nadolazeca sa hranom je imala svoju kronologiju dogadjaja i ta kronologija nije pocela sa epidemijom u Kini nego 20 godina ranije,stoga ponovo zamjeram piscu clanka sto se nije malo dublje pozabavio sa kronologijom,mogao je pisati u nastavcima barem 20-ak clanaka. Tko se vise moze sjetiti… Pročitaj više »

CAN
Gost
CAN
2 godine prije

Evo opet Pogled kroz prozor(nije windows;) Kukurikuuuu Otvorih jedno oko. Kukurikuuu Otvorih i drugo,još se nije razdanilo,a sinoć se zaružilo. Pijevac ima svoj ritam,ja svoj,njemu se dig’o u 5:05 i budi harem u susijedstvu. Ostajem svejedno ležati,ali tip ne posustaje …kukurikuku kukuriku…predajem se nakon sat borbe…i jebem mu pleme pernato.… Pročitaj više »

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
2 godine prije

Prvo nahebe sirotinja a i najviše. “Bogati se ionako za sebe pobrinu”.

Alex
Gost
Alex
2 godine prije

Gladni će biti oni koji su lijeni, komformisti, kilavi, nepokretni. Kinezi i Indijci prehranjuju gotovo 3 milijarde ljudi, mi nismo sposobni ni 4 milijuna!
Ne da se nikom do sela, pa motiku u ruke…najbolji ukus ima žuljeviti kruh!

MajorJS1
Gost
MajorJS1
2 godine prije

Kad ovo stane ništa se neće promijeniti.. globalizacija i liberalizam ide dalje , nažalost, ali budimo realni

POVEZANE VIJESTI