fbpx

Demografski i migracijski trendovi u ”staroj” i ”novoj” Europi prema Eurostatu

Demografija

10. srpnja 2017. je Eurostat objavio izvješće o promjenama u demografiji u Europskoj uniji tijekom prethodne godine, od 1. siječnja 2016. do 1. siječnja 2017.

Statistički demografski pokazatelji za 2016. su zanimljivi, jer su i odraz o podacima kako je migracijska kriza iz 2015. godine utjecala na EU. Podaci, uvijek prema službenim statistikama, omogućavaju uvid u situaciju bez nepotrebnih uzbuna medija.

Europska unija je 1. siječnja 2017. Imala 511,8 milijuna stanovnika, što je 0,3% ili 1,5 milijuna više od 1. siječnja 2016. godine, kada je u EU živjelo 510,3 milijuna ljudi. Tijekom izvještajnog razdoblja, broj rođenih i umrlih u EU je bio otprilike jednak, što znači da službene statistike rasta stanovništva u Europskoj uniji od 1,5 milijuna ljudi treba pripisati vanjskoj migraciji.

U apsolutnim brojkama, to izgleda kao ”puno”, ali općenito nije tako ”strašno”, jer je riječ o 0,3% više stanovnika.

Uz postojeće gospodarske i kulturne potencijale Europska unija može prihvatiti toliki broj imigranata, ali situacija, kada uzmemo zemlju po zemlju, postaje dramatična.

Statistika za svaku zemlju prvo pokazuje  brojke vanjske migracije, uglavnom u zapadnoj Europi, potom unutarnje migracije iz zemalja ”nove Europe’‘ u zemlje ”stare Europe”. No, ovdje su objavljeni podaci koji omogućavaju da  preciznije odredimo smjer migracijskih tokova koji se odnose na izbjeglički val.

U 2016. je u Europskoj uniji na 1000 stanovnika zabilježen rast novih stanovnika kako slijedi:

  • Luksemburg 14,5 novih stanovnika
  • Švedska 14,5
  • Malta 13,8
  • Hrvatska 10,6
  • Austrija 9,5
  • Njemačka 7,6
  • Cipar 7,6
  • Danska 7,2
  • Velika Britanija 6,5
  •  Nizozemska 6
  •  Francusku 4

To znači, primjerice, da na tisuću stanovnika Francuske dolazi 4 nova stanovnika.

S druge strane, sljedeće zemlje Europske unije na 1000 stanovnika bilježe smanjenje u 2016. kako slijedi:

  •  Litva -14,2
  •  Latvija -9,6
  • Hrvatska -8,7
  • Bugarska -7,3
  • Rumunjska -6,2.

Iako prema onome što vidimo u Hrvatskoj brojka od 10,6 novih stanovnika na 1000 izgleda prilično čudno.

No, Eurostat navodi kako u apsolutnom iznosu to znači da je od 1. siječnja 2016. do 1. siječnja 2017. stanovništvo po zemljama povećano:

  • Njemačke za 642,3 tisuće ljudi
  • Velike Britanije za 426 tisuća
  • Francuske za 274,5 tisuća
  • Švedske za 144,2 tisuće ljudi
  • Austrije za 82,2 tisuće
  • Irske za 50,1 tisuću ljudi
  • Danske za 41,5 tisuća ljudi
  • Luksemburg za 14,5 tisuća
  • Cipar za 6,5 tisuća
  • Malte za 6 tisuća ljudi.

Međutim imamo unutarnje migracije iz ”nove” Europe u ”staru” i od 1. siječnja 2016. do 1. siječnja 2017. je stanovništvo sljedećih zemalja službeno smanjeno kako slijedi:

  • Rumunjska je izgubila 122 tisuća ljudi
  • Bugarska 51,9 tisuću
  • Litva 40,7 tisuću
  • Hrvatska je izgubila 36,5 tisuća stanovnika i s 4 190 000 pala na 4 154 000 stanovnika
  • Latvija je izgubila 18,9 tisuća ljudi

Dakle, zbog negativnog indeksa prirodnog prirasta i ”unutarnje” migracije u EU prema ”staroj Europi”, baltičke i zemlje Balkana su 2016. izgubile stanovništva koliko ima jedan srednji ili manji grad.

Objavljeni statistički podaci o demografiji i dalje pokazuju značajne razlike između ”nove Europe” i ”stare Europe”. Tijekom 2016. godine je u EU rođeno 5,1 milijuna djece, što je 11000 više nego u prethodnoj godini.

Zemlje članice najviše stope nataliteta u 2016. su Irske (13,5 djece na 1000 stanovnika), Švedska i Velika Britanija (11,8), Francuska (11,7). Statistike nisu uzimale u obzir je li za povećanje nataliteta u tim zemljama zaslužan priliv imigranata.

Najniže stope nataliteta su zabilježene na jugu EU i Balkanu. Italija (7,8 novorođenčadi na 1000 stanovnika), Portugal (8,4), Grčka (8,6), Španjolska (8,7), Hrvatska (9,0) i Bugarska (9,1). Prosječna stopa nataliteta u EU bila 10 djece na 1000 stanovnika.

Istovremeno je u EU 2016. zabilježeno 5,1 milijuna smrtnih slučajeva, što je gotovo 91 000 manje nego u prethodnoj godini. Prosječna stopa smrtnosti u EU u 2016. godini je bila 10 na 1000 stanovnika.

Najnižu stopu smrtnosti u EU imaju Irska i Cipar (6,4 na 1000 stanovnika), Luksemburg (6,8), Malta (7,6), Nizozemska (8,7), Španjolska i Francuska (8,8).

Najvišu stopu smrtnosti u Europskoj uniji ima Bugarska (15,1 na 1000 stanovnika), potom Latvija (14,6), Litva (14,3), Rumunjska i Mađarska (13).

U odnosu na broj rođenih i umrlih, najviši prirodni prirast u Europskoj uniji su pokazali Irska, Cipar, Luksemburg, Francuska, Švedska i Velika Britanija.

Nasuprot njima, 2016. je stopa smrtnosti koja je premašila rođenje najviša bila u Bugarskoj, Litvi, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Latviji i Mađarskoj. Dakle, ove zemlje su izgubile svoje populacije, ne samo zbog migracije, nego i zbog niske stope nataliteta i visoke stope smrtnosti.

Sada slijedi apsolutni indeks stanovništva vodećih država članica EU. Njemačka populacija je 1. siječnja 2017. iznosila 82,8 milijuna ljudi (16,2% stanovništva Europske unije). Njemačku u smislu populacije u Europskoj uniji slijedi Francuska sa 67 milijuna, ili 13,1% stanovništva EU. Za sada se računa i Velika Britanija, koja je na trećem mjestu sa 65 800 000 ljudi, odnosno 12,9%. Italija na četvrtom sa 60,6 milijuna, ili 11,8%. Zatim Španjolska s 46,5 milijuna, ili 9,1% stanovništva Europske unije, te Poljska s 38 milijuna, ili 7,4%.

Najteže je pratiti natalitet među imigrantima, vanjskim i unutarnjim, ali će s visokom razinom rođenih imigranata Velika Britanija uskoro prestići Francusku. Podsjetimo da je u doba borbe za globalnim vodstvom između Francuske i Velike Britanije u kasnom osamnaestom stoljeću stanovništvo Francuske bilo tri puta brojnije od stanovništva Britanije.

Nadalje, ako se sadašnji trendovi nastave, švedsko stanovništvo će zbog imigracije premašiti 10 milijuna ljudi, a broj stanovnika Bugarske će se zbog odlaska, niskog nataliteta i visoke smrtnosti smanjiti ispod ”kritične” razine od 7 milijuna stanovnika.

Dakle, obzirom na demografiju i migracije, različiti dijelovi Europe pokazuju različite trendove. U tom smislu EU nije ujedinjena. Može se reći da sve vodeće zemlje zapadne Europe, iako s različitih stupnjevima intenziteta, imaju iste probleme zbog kojih je prije godinu dana uskom većinom u Velikoj Britaniji prošao Brexit. To su pravna i ilegalna imigracija, strahom od terorizma, borba za vlastiti etnički i kulturni identitet, manjak društvene kohezije i tako dalje.

Prije ili kasnije će ova vrsta nezadovoljstva poprimiti političke oblike,  a Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Austrija i Njemačka su već potvrdili ovu jednostavnu činjenicu.

Nedavno je britanski think-tank Chatham House objavio rezultate javnog mnijenja vezano za migracije i EU. Intervjuirano je 10 tisuća građana u deset zemalja Europske unije. Utvrđeno je da:

  • 55% ispitanika odobrava nastojanja Donalda Trumpa da zabrani ulazak u SAD građanima nekih muslimanskih zemalja
  • Samo 34% stanovništva vjeruje u korist članstva njihove zemlje u EU, dok ih 71% vjeruje da je to ”pobjeda” elite
  • 52% Talijana slaže se s tvrdnjom da ”ima toliko stranaca, da se više ne osjećaju kao kod kuće”, a taj postotak među Francuzima je 47%.

Dakle, gotovo polovica stanovnika Francuske i Italije se osjećati vrlo neugodno zbog imigracija u njihovoj zemlji. Italija je lider takvog sentimenta u Europi, jer se sama našla na udaru libijske izbjegličke rute.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
10 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
žrec
Gost
žrec
3 godine prije

Jedan od ciljeva EU je miješanje stanovništva i stvaranje jedinstvene europske nacije..a ekonomija je tu samo sredstvo. Naravno, kao i drugi neprirodni eksperimenti i ovaj će propasti, možda opet u krvi.

Željko
Gost
Željko
3 godine prije
Reply to  žrec

Maleni turistički gradić u Bavarskoj koji prije skoro da nije vidio strance, a sada situaciaj da u “klasi”-razredu u osnovnoj školi od 22 učenika ima 19 stranaca, a među tom trojicom “Nijemaca” su dvojica ex YU, druga generacija!

Q-90651
Gost
Q-90651
3 godine prije

Europa mora biti jaka zato jer americki imperij zalazi.
Tako javljaju strucnjaci iz Washingtona.
A new study conducted by members of the U.S. military establishment has concluded that the U.S.-led international global order established after World War II is “fraying” and may even be “collapsing” as the U.S. continues to lose its position of “primacy” in world affairs.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
3 godine prije
Reply to  Q-90651

Jel more ovo na naškom, a ne na ovom dušmanskom jeziku?

StarDam
Gost
StarDam
3 godine prije

Ne da mi se sad tražiti preko mobitela, ali bih rekao da je na prvoj listi Irska, a ne Hrvataska na +10.6.

gogijard
Gost
gogijard
3 godine prije

ma ovo za Hrvatsku nije uopće točno.

Jim
Gost
Jim
3 godine prije

Ovdje pise da Hrvatska ima oko 4 190 000 a sad kao 4 154 000 ja u ovaj podatak nikako ne vjerujem pa koliko samo ima ljudi u hrvatskoj prijavljeno a uopce ne zive, kontam da negdje HR ima oko 3,5 milijun nista vise od toga i da ce se u buducnosti osjecati daljnja tendencija pada.

mmne
Gost
mmne
3 godine prije
Reply to  Jim

mislim da si u pravu…to vazi i za ostale zemlje…ali shodno tome je i povecanje nataliteta “razvijenih” pod znakom pitanja….jedini realni natalitet je priliv imigranata!!!!

Brainstorm
Gost
Brainstorm
3 godine prije
Željko
Gost
Željko
3 godine prije
Reply to  Brainstorm

Pogledao sam link, znate što nisu muslimani krivi što imaju prirodni priraštaj, radeći u Belgiji prije 10-tak godina viđao sam da ide mlada Belgijka Marokanka sa troje djece i “čisti” belgijski par sa kombijem punim cuceka(pasa)! Sam sam sebičan, imam uvjete, za sada, a imam samo jedno dijete i “vadim” se pričom kako sam prognanik iz BiH! Možda su Francuska i Švedska “ugrožene” ali mislim da je ostatak Europe “siguran”!?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik