fbpx

Australijska demografska ‘Vremenska bomba’ je stigla

Australija - Sidney

S politički nepopularnim reformama koje su priložene u “previše tvrdu” košaru, imigracija će vjerojatno nastaviti podupirati gospodarski rast sve dok također ne dosegne svoje granice. Vremenska bomba ili drugačije, australijski demografski sat definitivno otkucava.

Rast stanovništva vođen imigracijom pomogao je Australiji do rekordnih 28 godina ekonomske ekspanzije. Ipak, upozorenja vlade na starenje ‘tempirane bombe’ potaknula su alarm da dobra vremena ne mogu trajati zauvijek, čak ni u ‘Sretnoj zemlji.’

Australski blagajnik Josh Frydenberg podigao je uzbunu sredinom studenoga, kada je sugerirao da povećanje starijeg stanovništva nacije može predstavljati “ekonomsku vremensku bombu”.

“Odličan je razvoj toga što ljudi žive duže, ali moramo biti spremni na posljedice … Ako danas ne ostanemo fiskalno disciplinirani, sljedeća generacija će sutra morati platiti račun”, rekao je on Odboru za ekonomski razvoj Australije u Sydneyu.

Blagajnik je upozorio na rastuće fiskalno opterećenje “i na prihodnoj i na rashodnoj strani”, posebno usred “stagnirajućeg rasta produktivnosti”.

Među procijenjenih 25 milijuna stanovnika, baby boomeri (oni rođeni između 1946. i 1964.) sada broje više od 5 milijuna, a njihove mirovine predstavljaju strukturni napredak za gospodarstvo.

Očekuje se da će baby-boomeri do 2028. godine koštati vladin proračun od oko 24 milijarde USD, više nego što se troši na nacionalnu shemu zdravstvenog osiguranja, Medicare.

Starije osobe u Australiji (definirane kao starije od 65 godina) čine otprilike 15 posto udjela u ukupnom stanovništvu, čime se nalaze znatno ispod ostalih zemalja OECD-a, poput Japana (25 posto) i Njemačke (21 posto), pokazuju podaci OECD-a iz 2014. godine.

Ključni demografski pokazatelji, kao što je omjer ovisnosti, pogoršavaju se. Otprilike osam osoba radne dobi za svakog Australca starijeg od 65 godina u 1970-im, sada se prepolovilo, a broj bi mogao bi pasti na čak dva do 2066., ovisno o razini imigracije.

Udio Australaca starijih od 85 godina mogao bi se udvostručiti i dostići oko 1,5 milijuna u istom razdoblju, što čini 4 posto ukupnog stanovništva.

U međuvremenu, broj onih koji ne plaćaju porez na dohodak mogao bi dosegnuti 22 posto stanovništva, prema 15 posto trenutno.

“Što je starija populacija, više je ljudi na socijalnim davanjima. Trebamo više zdravstvene skrbi, a manja je baza za plaćanje poreza”, rekao je profesor Ian Harper iz Melbourne Business School za ABC-ov program “7,30”.
Također se primjećuje da starija populacija smanjuje potrošnju i povećava uštede, pridonoseći deflacijskim pritiscima kao što se događa u naprednim društvima starenja poput Japana. Vladin će se dug također vjerojatno povećati, jer vlade nerado smanjuju mirovine i povećavaju porez iz političkih razloga.

Rezervna banka Australije smanjila je službene kamatne stope na rekordno niskih 0,75 posto uslijed niske inflacije i sporog gospodarskog rasta, ograničavanjem prihoda od štednje za umirovljenike i prisiljavanjem mnogih na duži rad. Iako je trenutna dob za odlazak u mirovinu 66, planirano je da dosegne 67 do srpnja 2023., iako su planovi povećanja na 70 bili upotrijebljeni zbog oporbe javnosti.

Pad nataliteta

Australska demografija od 1970-ih godina je priča o opadanju broja rođenja koji je nadoknađen povećanim brojem pridošlica.

Od 1976. godine, ukupna stopa plodnosti u Australiji (TFR) bila je ispod procijenjene razine zamjene od 2,1 beba po ženi. U 2017. godini TFR je iznosio 1,74, što je znatno niže razine nakon poratnog razdoblja iznad 3 posto, otkrivaju ABS podaci.

Izgledi za zaokret izgledaju ograničeni, s obzirom na silazni pad u razvijenim svjetskim natalitetima i domaćim čimbenicima.

“Mladi Australci su suočeni s paklom brda … Oni izlaze sa sveučilišta s mnogo većim dugom nego što su imali njihovi roditelji i morat će kupiti kuće na najskupljem tržištu stanovanja na svijetu, a sve u pozadini negativnog rasta prihoda”, rekao je ekonomista Gerard Minack.

“To je trostruki efekt koja im je prilično teško pada.”

Kako bi se nadoknadile razlike bio je prisutan visok stupanj imigracije. Prema podacima ABS-a, gotovo dvije trećine rasta stanovništva, u godini do ožujka 2019. godine, rezultat je neto prekomorske migracije, posebno u naseljenim istočnim državama Novi Južni Wales, Victoria i Queensland.

Visoke razine imigracije postaju sve važnije za gospodarstvo, dodajući procijenjeni 0,5 i 1 postotni bod godišnje za rast BDP-a. Migranti su obično mlađi i od stalnog stanovništva, s oko 84 posto onih koji su stigli u fiskalnoj 2016. godini mlađih od 40 godina, u usporedbi s 54 posto stalnog stanovništva.

Više od četvrtine nacionalnog stanovništva rođeno je u inozemstvu, a vodili su ih bivši stanovnici Britanije koji su 2016. činili 5 posto stanovništva. Međutim, oni rođeni u Aziji sada premašuju broj rođenih u Europi, a ljudi rođeni u Kini sada čine 2,5 Indija 2,2 posto i Filipini 1,1 posto.

Tendencija takvih pridošlica da se nasele u većim gradovima poput Sydneya i Melbourna potaknula je zabrinutost zbog sve većeg pritiska na troškove infrastrukture i stanovanja, zajedno s rastućim problemima zagađenja i kvalitete života.

Procjenjuje se da je zagušenje u glavnim gradovima Australije koštalo gospodarstvo 25 milijardi dolara godišnje izgubljene produktivnosti, a vožnja je još uvijek dominantan oblik putovanja.

Ipak, bilo koji potez Canberre da isključi imigracijski otvor mogao bi gospodarstvo pretvoriti u recesiju.
Procjenjuje se da je porast stanovništva pridonio oko 1,66 posto godišnjem rastu BDP-a u desetljeću nakon globalne financijske krize (GFC), u usporedbi s 1,24 posto u prethodnom razdoblju.

Posljednji podaci o BDP-u pokazali su da se gospodarstvo usporavalo na 1,4 postotnu godišnju ekspanziju, što je njegov najslabiji tempo od GFC-a, usred sporog trošenja kućanstava i slabih poslovnih ulaganja.

“U smislu po glavi stanovnika, ekonomija je otišla unatrag u posljednjih 12 mjeseci”, izjavio je ekonomista Westpac Bill Evans za ABC News.

Pokretanje reformi

Mogu li reforme pomoći ublažavanju demografskog pritiska u Australiji?

Računovodstvena skupina PwC sugerira da bi povećana stopa sudjelovanja radne snage među mlađim radnicima, ženama i starijim osobama mogla povećati potencijalni BDP za čak 12 posto. Tvrdi da je Australija na 14. mjestu od 35 zemalja po učinku na tržištu rada, što je ispod prosjeka za OECD.

“Za ostvarivanje potencijalnih ekonomskih dobitaka od većeg sudjelovanja bit će potrebna kombinacija politika za prevladavanje diskriminacije na radnom mjestu, poticanje na stručno usavršavanje, uključujući prekvalifikaciju za sve dobne skupine, te poboljšanje brige o djeci i fleksibilne radne aranžmane”, rekao je glavni ekonomist PwC-a Jeremy Thorpe.

“Sukcesivne australske vlade sigurno su postigle napredak u posljednja dva desetljeća, ali naša analiza sugerira da treba učiniti više kako bi se Australija uskladila s najboljom međunarodnom praksom i pokrenula ekonomski rast.”

Usred zastoja oko bilo kakvog koraka za povećanje mirovinske dobi, australijska vlada predložila je mjere, uključujući poticanje migranata na naseljavanje u regionalnim područjima i razvoj alternativnih “središta za zapošljavanje” u većim gradovima, kao i osiguravanje sredstava za ublažavanje urbanih zagušenja i jačanje infrastrukture.

Rast stanovništva radno sposobnog stanovništva još uvijek se bilježi davanjem prednosti Australiji do 2025. godine, zajedno s drugim zemljama prilagođenim imigracijama poput Sjedinjenih Država, Kanade i Britanije, prema Chris Randsu Nikko Asset Management-a.

Ipak, kako je priznao australijski Frydenberg, “produktivnost je najvažniji izvor rasta prihoda na duži rok – doprinosi tri četvrtine stvarnog rasta bruto nacionalnog dohotka u posljednjih 30 godina.”

S politički nepopularnim reformama koje su priložene u “previše tvrdu” košaru, imigracija će vjerojatno nastaviti podupirati gospodarski rast sve dok također ne dosegne svoje granice. Vremenska bomba ili nešto drugo, australijski demografski sat definitivno otkucava.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
26 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Mercury
Gost
Mercury
10 mjeseci prije

Svaki puta jedna te ista priča, svaki puta ista čuđenja, svaki puta nastradaju isti, nitko nikada ništa ne nauči, samo je naziv države drugačiji…

Željko
Gost
Željko
10 mjeseci prije

Nisu Australcima problem osobe žute rase, nego su Australcima problem, isto kao i Kanađanima, Dancima i Šveđanima pišem o državama gdje sam bio, njihova socijalna politika! Primjer lik iz Bosne otišao na azil u Švicarsku mislim 2001. godine sa suprugom i dvoje malodobne djece, odbili mu azil preko IOM otišao u Australiju, nakon godinu dana lik zatraži mirovinu jer je imao preko 50 godina starosti i dobije, što je ludost! Dalje žena iz Bosne operirala grlić materice i automatski dobila mirovinu! Mnogo “naših” iz Bosne dobili mirovine na trikove kada vide crvenu boju bacaju se po podu kao asocira ih na rat i na njihova “stradanja”, a likovi pobjegli odmah na početku rata u Njemačku i nakon kraja duldunga otišli u Australiju, i dobili PTSP mirovine a svi u naponu snage! Copy paste osim Australije i za ostale tri navedene države, pišem o stanju od prije par godina, možda se negdje koji zakon i promijenio jer daju izdašna socijalna davanje bez veze, čast iznimkama!

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

I sta uraditi ako lekari kazu da su bolesni?
Pustiti ih da crkavaju po ulicama?
Najgore je sto ti isti glasaju sada za Ausländer Raus-partije.
Nema kraja ljudskoj gluposti :/

Miki maus
Gost
Miki maus
10 mjeseci prije

Koliko sam shvatio iz tvojih dosadasnjih komentara i ti si pripadnik duldung brigade, tebi bacanje na crvenu boju nije upalilo?Da se nisi bacao na pogresnu boju, plavu mozda? Sta ces, dogadja se, pazi na farbu.

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

Na crveno?
Ali to je boja nasih naroda i narodnosti. Bratstva i jedinstva…
Dobro, sledeci put cu na crveno :/

Željko
Gost
Željko
10 mjeseci prije

Nisko sa vaše strane. ZNG 1991.,HVO Bosanska posavina 1992.,Dubrovačko zaleđe HV 1992.-1996.,nakon rata živio kod velikog brata Dallas, TX, nakon toga živim na relaciji Zaptešić – Tuzla, supruga mi iz Tuzle, umirovljeni časnik HV!

x@y
Gost
x@y
10 mjeseci prije

Željko @ možda si samo turistički posjetio Australiju, a drugo je šta drugi pričaju, jer australci jako teško daju vizu za stalan boravak iliti permanent residency .. Naprotiv , australci također ne žele preopteretiti svoj zdravstveni sustav, osim ako ti isti sebi ne plaćaju privatno sve medicinske usluge koje su užasno skupe, a kamoli imati gomilu socijalnih slučajeva.
Govorim također iz prve ruke.
Osobe koje imaju njemačke papire vjerojatno je za njih nešto lakše , a po pitanju Danske i Švedske ne mogu osobno ništa reći.
Vjerojatno, ako su uspjeli dobiti vizu na određeno vrijeme, išlo je to po nekoj drugoj osnovi.
Ali permanent residency je stvarno jako teško dobiti samo tako..
Inače u Australiji ,nakon minimalno5 god. boravka ili nakon što se stekne pravo na permanent residency, automatski se stječe pravo na minimalnu mirovinu vjerojatno u iznosu od nekih cca 300 AU dolara, dakle minimalno 300 dolara..
I australci itekako gledaju koliko ušteđevine imaš da biš mogao uopće dobiti vizu za stalan boravak, a mislim da je minimalno oko 500.000,00 au dolaraza osobe preko 65 god. starosti.. Ima dosta tih nekih detalja i propisa. Moraš biti bogataš ako želiš samo tako dobiti stalan boravak u Australiji. Može se sve provjeriti na australskim službenim stranicama . Druge opcije su kao i u ostalim zemljama; ili se zaposliti i onda preko firme dobiti papire ili se prijaviti kao student ili kao sezonski radnik ili se oženiti..

Ana
Gost
Ana
10 mjeseci prije

Inzistiras na slobodi izbora pobacaja tipa moje tijelo moje pravo. Soit! Svaki pokusaj altrenative treniras kao ratni zlocin. Svaki prigovor savjesti tretiras takodje kao ratni zlocin.
Ne zelis raditi dalje od 60, trazis mirovinu skoro u visini place.Soit ! (neka bude!)
Iako ti je u zemlji masovna nezaposlenost, i u ovom zivis u zabludi kako zivis u mocnoj zemlji !

Radna mjesta nestaju bez traga, tebi jos nista nije jasno !
Radis manje nego drugdje, a i to sto radis cesto smeljas, iz nesposobnosti ili sto te nije briga.
Pored kaste koja je od budzeta cijele zemlje napravila privatni novcanik, imas teret masa koje ne postoje , i koje su ti na kostima financijski, i svakako drugacije.

Dovodis imigraciju za « nize poslove=slabije placene=slabije mirovine=placas im desetljecima svakorazne socijalne pomoci. Spajanjem imigracijskih obitelji ovo navedeno puta nekoliko. A doveo si migraciju da ti placa tvoje skupe mirovine.

Pocinjes li se pitati hoce li se se ta imigracija sloziti da ti, za 20, 30 godina, placa te tvoje skupe mirovine ? Ona ni sada ne placa puno toga !

Ima jedna stvar koju si, silom prilika ili drugojacije, shvatio- ljudi kao ja su sve manje rasisti i fasisti i ksenofobi, sve vise oni koji imaju trunku razuma…

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

Nikoga nije briga vise. Kvartalni kapitalizam.
Ako si politicar ili sef nekog odbora/administracije treba izdrzati do kraja mandata. Sta ce biti posle tebe nece biti tvoj problem. Tvoj problem je da se unovcis sto vise tokom mandata jer znas da sledi krah. Ti, koji treba da odrzis sistem, znas da ne mozes racunati na sistem, pa vodis racuna samo o sebi. Imigracija deluje kao resenje kupljenje vremena. S druge strane, bez imigracije ne bi bilo ni kupljenja vremena.

eiofvnaewfvrnawifvwefw
Gost
eiofvnaewfvrnawifvwefw
10 mjeseci prije

“Pored kaste koja je od budzeta cijele zemlje napravila privatni novcanik”, ubija rečenica.

Alex
Gost
Alex
10 mjeseci prije

Prirodne procese je nemoguće zaustaviti… Nagon za održanjem žinota, produljenjem vrste, obranom teritorija… Jedini izlaz je kolonizacija svemira, kao što je nekada olonizran Novi sSvijet, uključujući Australiju.

x@y
Gost
x@y
10 mjeseci prije

Koje ludosti, nema nikakve tempirane bombe. Austrija je ogroman kontinent, može da primi koga hoće. Hrane ima za sve, plodna država, gdje je problem? Bombastično!

x@y
Gost
x@y
10 mjeseci prije

hahaha da ..tko god da je posudio moj nick stvarno sam počašćen time … Uostalom Australija je prebogata ovcama i rudama tako da bi ih se moglo zaposliti na mase kao pastiri ili rudari za početak… Ivo bi bio izvrstan pastir ! Vidim da ovdje skuplja svoje ovčice i da mu to jako dobro ide 😀

Mlata
Gost
Mlata
10 mjeseci prije

Ne možeš mu (im) ništa, sve je (su) jači i jači

x@y
Gost
x@y
10 mjeseci prije

Neka se igra/ju, To je netko kome mozak vidi izumire, pogotovo sive moždane stanice, 1. jer ne bih nikada napisao takvim stilom, 2. niti u tom kontekstu, a kamoli još da napišem takav lapsus ; Austrija umjesto Australija… Mislim da znam o kakvoj se osobi radi, no to nije za piskaranje ovdje 🙂

Max
Member
Max
10 mjeseci prije

nisam ja ja sam i daljeMax i kanim ostati.

Njonjo
Gost
Njonjo
10 mjeseci prije

Savjetujte molim gdje I kako dobit mirovinu od hr mirovine ne bu se dal ni vegetirat?
Navodno oni koji su u svedskoj bili na burzi za zaposljavanje, dobise 1000 e mirovine??
Volio bih dobit australsku mirovinu tako ko lastavica Letit iz ljeta u ljeto

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

U Svedskoj se dobija drzavna socijala.
Jer traziti od staraca da rade nema smisla a mesecna obrada jedne molbe za socijalu kosta oko 400 Eura, dok ljudi dobijaju oko 800. Sa dodatkom za stan moze biti 1 100 Eura. Automatizacija cini da se stedi na administraciji, 5 000 Eura godisnje.
Ali i vecina obicnih penzija su u rasponu od 800 do 1 400 Eura, tako da nema neke vece razlike radio ili ne radio. Namera je valjda da svi budu na nivou ili blizu nivoa minimuma za egzistenciju. Jer koliko je poznato penzioneri jos nisu izveli nijednu revoluciju.

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

Zapadnoevropska je stigla vec pre 20 godina.
I pada i pada…
Kineska ce stici negde 2035.
I dize se i dize se…
Sta uraditi ako ne popuniti migrantima? Prilagoditi se ekonomskoj situaciji?
Prilagodava se. Zasto gundanje onda?

American_dreams
Gost
American_dreams
10 mjeseci prije

Daleko je Australija,bitno je da balkan obara rekorde u natalitetu,od 1990 g izgubili preko 5 milijuna gradjana ali eto lakse je brojati klokane 20 000 km dalje, nego li pogledati u svoj tor i konacno prebrojati ovce.

Lucija
Gost
Lucija
10 mjeseci prije

U svim tim pričama nikad nema – i ovdje je bio samo par članaka, – o raspoređivanju poreznog opterećenja.
Plaćaju li oni superbogati porez i po kojoj stopi?
Mislim i na pojedince i na tvrtke.
Podsjećam vas da je “jadnom” Amazonu država još platila.

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

U tome je fora.
Novca ima vise nego ikada. Ali se akumulise kod privatnika.
Da je kao nekada, drzavno vlasnistvo ili zatvaranje kapitala u nacionalnoj drzavi da se moze oporezivati, ne bi bile nikakvih kriza.
Valjda ih zabavlja da vide kako se napadaju pacovi medusobno jer im onda ne pada na pamet da krenu protiv njih. I zbrinuti pacovi postaju lenji. Ne daju sve od sebe.

Red Dog
Gost
Red Dog
10 mjeseci prije

Sad se setih.
Bio je eksperiment sa pacovima. Utopija. Dali su im sva sta im treba. Sta se je desilo? Postali su toliko razmazeni da su se prestali razmnoziti i cela kolonija je izumrla. Nekih 4 000 pacova.

Max
Member
Max
10 mjeseci prije

Ima li na ovom svijetu ijedna država u kojoj je dobro?

American_dreams
Gost
American_dreams
10 mjeseci prije

Ima,hrvacka,srbija,bosna,kosovo,makedonija,crna gora,rusija,iran,sjeverna koreja,venecuela…….

Zvrk
Gost
Zvrk
10 mjeseci prije

Poznato je da je australska vlada godinama branila useljavanje žutoj rasi (čitaj Malajcima i Vijetnamcima) radi izbjegavanja društvenih poremećaja. Kao i oni napadi na libanonske migrante. Kako sada stvari stoje, trebat će početi širiti ruke novim migrantima s obzirom da klokani ne preferiraju računske operacije množenja pa čak i dijeljenja.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
26
0
()
x