Prije desetak dana, neposredno prije početka ludila oko cijepljenja u Velikoj Britaniji, prof. dr. sc. Didier Raoult dao je tv kući intervju u kojemu je iznio svoje mišljenje oko svega. Tko je prof Didier Raoult?
Prof. dr. sc. DIDIER RAOULT mikrobiolog, osnivač i direktor Instituta sveučilišne bolnice u Marseilleu, specijaliziranu za zarazne bolesti. 1984. godine prof. Raoult je osnovao jedinicu Rickettsia na Sveučilištu Aix-Marseille (AMU). Prof. Raoult predaje zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Aix-Marseille. Od 2008. prof. Raoult je direktor Unité de Recherche sur les Maladies Infectieuses et Tropicales Emergentes . Stekao je značajnu svjetsku pozornost tijekom pandemije COVID-19 zbog promicanja hidroksiklorokina za liječenje bolesti. Od 2008. prof. Raoult je direktor Unité de Recherche sur les Maladies Infectieuses et Tropicales Emergentes (Institut za infektivne i tropske emergentne bolesti), koja zapošljava više od 200 ljudi.
Prof. Didier Raoult pokrenuo je izgradnju nove zgrade u kojoj je smješten Institut hospitalo-universitaire (IHU) Méditerranée Infection koja je otvorena početkom 2017. Posvećena je upravljanju i proučavanju zaraznih bolesti i kombinira dijagnostičke, istraživačke i nastavne aktivnosti na jednom mjestu. Dobitnik je ” Grand prix de l’Inserm ” 2010. ; 2015. godine dobio je ” Grand Prix scientifique de la Fondation Louis D. “, Institut de France; Nagradu od 450.000 eura podijelio je s biologom Chrisom Bowlerom s Instituta za biologiju l’Ecole Normale Supérieure u Parizu; rod bakterija Raoultella imenovan je u njegovu čast.
Prof. Raoult ima više od 2.300 indeksiranih publikacija. Od 2008. časopis ” Nature ” svrstao ga je među deset vodećih francuskih istraživača, po broju njegovih publikacija i po broju citata, a 2014., prema ISI Web of Knowledge, on je najcitiraniji mikrobiolog u Europi, a sedmi u svijetu. Prof. Raoult je jedan od 11 istaknutih znanstvenika imenovan 11. ožujka 2020. u Odbor koji je savjetovao o znanstvenim pitanjima koja se odnose na epidemiju u Francuskoj. Nije prisustvovao nijednom sastanku i 24. ožujka 2020. dao je ostavku na Odbor rekavši da je odbio sudjelovati. Osuđivao je „odsustvo bilo čega znanstvenog“ i kritizirao njegove članove zbog toga što „nemaju pojma“.
Branio je klorokin kao referentni lijek za plućne bolesti, rekavši da je iznenada proglašen opasnim nakon što se sigurno koristio 80 godina.
Počasti i nagrade
- 1995: Vitez nacionalnog reda za zasluge (Francuska)
- 2000: Vitez Legije časti (Francuska)
- 2002: Nagrada Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i zarazne bolesti (Francuska)
- 2003: Nagrada Jean Valade (Fondation pour la recherche médicale, Francuska)
- 2005: Velika medicinska nagrada (Chicago, SAD)
- 2008: Međunarodna nagrada Sackler ( Sveučilište u Tel Avivu )
- 2009: Nagrada Eloi Collery ( Académie Nationale de Médecine )
- 2010: Grand prix de l’Inserm (Francuska)
- 2011: Službenik Legije časti (Francuska)
- 2015: Grand Prix scientifique de la Fondation Louis D. ( Institut de France )
- 2015: zapovjednik Nacionalnog reda za zasluge (Francuska)
Intervju s voditeljicom Laurence Ferrari
Voditeljica: Dobar dan profesore Raoult! Hvala što ste nas primili ovdje u najvećoj infektološkoj bolnici u Francuskoj, IHU-u u Marseilleu. Svakog se dana borite s virusima i drugim mikrobima, zajedno s još 800 ljudi koji ovdje rade. Razgovarati će mo o planu cijepljenja koji je predstavio javnosti prvi ministar Jean Castex. Naručeno je 200 milijuna doza cjepiva, dovoljno za 100 milijuna ljudi. Cijepljenje će se odvijati u više faza, najprije u domovima za starije, a zatim u narednim fazama u ostalom stanovništvu. Profesor Alain Ficher, imunolog, izabran je za odgovornog stručnjaka u vezi cijepljenja i jako je oprezan što se tiče novog cjepiva, to smo mogli vidjeti na tiskovnoj konferenciji za medije.
Da li vi dijelite njegovo mišljenje?
Prof. Didier Raoult: Prvo, profesor Alaine Ficher je jedan od najvećih znanstvenika u Francuskoj koji je izuzetan liječnik. Za razliku od mnogih koji samo sudjeluju u testiranju novih protokola, on je otkrio genetsku terapiju za imunodeficitarne smrtonosne bolesti kod djece. Bio je prvi koji je to učinio i značajno unaprijedio znanost. Naravno, sve ima svoje granice. Svaka intervencija na nukleinskoj kiselini, na DNK i RNK, nosi i nepredviđene promjene što se redovno i događa. On je najmjerodavnija osoba koja može procijeniti kako postupati u ovoj situaciji u vezi cijepljenja. Iskreno rečeno, to će malo podići nivo komunikacije u javnosti jer trenutno svašta slušamo.
Voditeljica: Francuzi su oprezni, 61 % njih nema povjerenja u ovo cjepivo, a uspijeh cijepljenja ovisi od broja cijepljenih. Vi to najbolje znate. Da li ovo cjepivo RNK može imati neželjene posljedice i da li može utjecati na naš genom?
Prof. Didier Raoult: Znate, o svemu tome se ne zna puno, plivamo u vrlo nepoznatim vodama. Prvo, plan mi djeluje kao naučna fantastika i ono što sam do sada vidio je reklama za cjepivo. Nema znanstvenih studija, nema objavljenih znanstvenih podataka.
Voditeljica: Laboratoriji nisu još uvijek objavili znansvene podatke testiranja?
Prof. Didier Raoult: Znate, testiranje nije samo konstatiranje ima li ili nema antitijela. Promatraju se razne grupe populacije u raznim uvjetima u određenom periodu. Na primjer, za cjepivo protiv gripe znamo da će slabije zaštiti stariju populaciju jer im je imunitet slabiji s godinama, što oduzima oko 10 % efikasnosti ili imunog odgovora.
Voditeljica: Znači, što smo stariji cjepivo manje djeluje?
Prof. Didier Raoult: Da, kod svih onih koje do danas koristimo. Znači, dok ne dođemo do trenutnka gdje će mo vidjeti značajan učinak cjepiva a da nije opasno po zdravlje, što zovemo ravnotežom između učinka i rizika ne možemo biti sigurni. Trenutno je atmoafera straha i panike i teško je u takvim uvjetima donijeti trezvene odluke. Postoji odbijanje realnosti od početka epidemije. Kad imate nepoznati rizik i imate terapiju koja pomaže, mora se razmišljati o stanovništvu. Što je najbolje za čovjeka, kako liječiti pacijente. Ovdje smo napravili presijek poslije 10000 (desettisuća) pacijenata koje smo primili, testirali, liječili, i mortalitet je jedan na tisuću. Znači, moramo biti sigurni da imamo nešto što ima bolji učinak od 1/1000. Treba izaći iz trenutnog ludila u kome se širi strah, ponavljam, nema lijeka, nema lijeka. Ako ne radite na poboljšanju liječenja ljudi naravno da će smrtnost biti veća. To se može poboljšati uzajamnom razmjenom između stručnjaka i dopunjavanja terapije na osnovu svojih i tuđih iskustava.
Voditeljica: Da, ali ekonomija je u rasulu, govori se o tome da bi cijepljenje omogućilo da se vratimo normalnom životu.
Prof. Didier Raoult: Živimo u ludom svijetu! Uvjeti i način na koji je tretirana ova epidemija sliče na uvjete iz prethodnih stoljeća. Da kažete ljudima sjedite, ne mičite se nikud, ne idite, nije rješenje. Čak ni Hipokrat ne bi to izgovorio. Umjesto da je rečeno ljudima testirajte se, tko je bolestan liječit će mo ga, tko nije može nastaviti s normalnim aktivnostima, otišlo se u drugom pravcu. Netko je zaključio kako je politikom moguće voditi ovu epidemiju a ne medicinom i da će problem riješiti ubrzanom metodom. Tu gledamo razne vladine eksperte koji godinama rade sa farmaceutskom industrijom i koji su se nadali čarobnom štapiću s te strane.
Voditeljica: Mislite na cjepivo?
Prof. Didier Raoult: Ne, prvo je bila afera s remdesivirom, bili su prevareni i kupili su za milijarde nešto što uopće ne funkcionira. Sad je novi čarobni štapić cjepivo. Ovo se ne može obuzdati na slijepo i na brzinu već strukom i praksom. Rekao bih kao razlika između metode Napoleona III i Gerile s terena.
Voditeljica: Kad govorimo o cjepivu, da li će te se vi cijepiti?
Prof. Didier Raoult: Trenutno se to pitanje ni ne postavlja, nema cjepiva pa nema potrebe.
Voditeljica: Ali stižu, Velika Britanija počinje s cijepljenjem u nedjelju.
Prof. Didier Raoult: Čujte, ja neću ići u Veliku Britaniju kako bi se cijepio tim cjepivom.
Voditeljica: Da li vas brine ovo RNK cjepivo i da li se nadate nečem boljem iz francuskih laboratorija, od Sanofija?
Prof. Didier Raoult: Kako bih vam objasnio dat ću vam primjer jedne stručne komisije gdje sam sudjelovao s prof. Ficherom, prof. Delfresiem i još trojicom kolega. Traženo je da procijenim što bi to poboljšalo oblast infektologije. Rekao sam kako se baca ogroman novac zadnjih 30 godina na pronalaženje cjepiva protiv AIDS-a i protiv malarije, i da ga ne mogu pronaći.
Voditeljica: Da li danas isto mislite za korona virus?
Prof. Didier Raoult: Vidjet ćemo. Postojao je pokušaj izrade cjepiva za neke druge respiratorne viruse ali bez uspjeha. Vidite, za gripu, vrlo je nezgodno da ima toliko sojeva u različitim zonama. Ovdje su nam se javili pacijenti koji su u ožujku – travnju – svibnju imali COV-19 a onda su u kolovozu oboljeli od druge varijante. Znači, prirodni imunitet od jednog nije uvijek sigurna zaštita. Zato mislim da neće biti ni cjepiva. To nije bolest koju dobijete jednom pa imate trajnu zaštitu kao male boginje, na primjer. To je prvo RNK cjepivo, potrebno je vrijeme kako bi vidjeli rezultate.
