fbpx

Dogovor o migrantima između EU i Turske: Hoće li Turska i dalje biti „čekaonica“ za izbjeglice?

Ulazak migranata u Tursku

25. i 26. marta Brisel treba da održi samit sa državama članicama koji će se posebno fokusirati na obnavljanje sporazuma o migraciji između EU i Turske iz 2016. godine. Predstojeći samit jasno će pokazati da li je EU spremna da ispuni svoj dio dogovora ovog puta, kaže dr Can Unver, predsjedavajući Komiteta UN za radnike migrante (CMW).

Turska je 18. marta obilježila petu godišnjicu potpisivanja migracionog sporazuma iz 2016. godine sa EU. Tokom ovog vremena, broj imigranata bez dokumenata koji su ušli na teritoriju bloka je znatno smanjen. Međutim, iako se EU obavezala da će dodijeliti 6 milijardi eura u paketu za pomoć izbjeglicama, nije ispunila to obećanje, dajući samo 3,6 milijardi eura, prema Ankari. Prema podacima EU, međutim, blok je Turskoj direktno predao 4,1 milijardu eura, dok je preostalih 2 milijarde eura dodijeljeno kroz različite projekte.

Gdje je novac?

Sporazum o migraciji između EU i Turske prvobitno se odnosio na obezbjeđivanje Ankare sa dvije tranše gotovine, po 3 milijarde eura, kaže dr Can Unver, predsjedavajući Komiteta UN za radnike migrante (CMW). Ako bi čak desetina ukupnog broja svih izbjeglica koje borave u Turskoj završila u Evropi, EU bi, prema njegovim riječima, morala da potroši najmanje 40-50 milijardi eura.

“Naravno, EU ne namjerava da prebaci takav iznos novca u Tursku”, kaže Unver. Štaviše, način na koji se pruža pomoć takođe je pod znakom pitanja. EU insistira na transferu sredstava preko nevladinih organizacija, a to su uglavnom evropske strukture. To je ravno prebacivanju novca iz jednog džepa u drugi“.

Bezvizni režim, pristupanje Turske EU i Sporazumu o carinskoj uniji

Brisel takođe nije isporučio liberalizaciju viznog režima za turske građane, prema zvaničniku. Ističe da su bilo kakvo ubrzanje procesa kandidature Turske za pridruživanje EU, ažuriranje sporazuma o carinskoj uniji i uvođenje bezviznog režima za Turke takođe bili dio dogovora. Evropske zemlje su se vodile željom da nagovore Ankaru da izbjeglice zadrži na svojoj teritoriji, sprječavajući ih da se po svaku cijenu presele na sjever u Evropu, navodi Unver.

“Zapad je generalno gledao na Tursku kao na neku” čekaonicu “za izbjeglice. Naravno, ovo nije prihvatljiv pristup”, sugeriše on. “Umjesto da zajednički djeluje na rješavanju problema, Zapad je slijedio put nametanja svojih uslova Turskoj.”

Od 24. februara 2021. godine u Tursku se sklonilo 3.656.525 sirijskih izbjeglica, a gotovo polovina je mlađa od 18 godina. Pored sirijskih državljana, Turska ima i značajan broj migranata iz drugih zemalja – Iraka, Avganistana, raznih afričkih zemalja itd. Prema riječima zamjenika šefa turskog Odjeljenja za migracije, Gokce Oka, Turska trenutno prima oko 5,5 miliona ljudi iz 196 zemalja.

Ono što pogoršava stvari, prema ankaranskom birokrati, jeste “nevjerovatno neprijateljstvo” koje je EU pokazala prema turskom predsjedniku Reccip Erdoganu, nazivajući ga glavnim uzrokom krize povjerenja između Brisela i Ankare.

„Međutim, u posljednje vrijeme postoji određena tendencija u EU da ublaži svoju retoriku prema Turskoj“, zalaže se Unver. “Na predstojećem samitu postat će jasno kuda će ovaj proces voditi. Jedno je jasno: sankcije neće uspjeti da primoraju Tursku na ustupke. S tim u vezi, sankcije su potpuno neefikasan metod.”

Obnova ponude za migrante

Ankara poziva Evropu da revidira odredbe sporazuma od 18. marta, pozivajući se na promjene tokom posljednjih pet godina. U januarskom govoru Erdogan je sugerisao da je Ankara spremna da vrati odnose sa EU „na pravi kolosjek“, dodajući da će ključ svakog poboljšanja biti revizija sporazuma od 18. marta.

Sa svoje strane, šef diplomatije EU Josep Borrell takođe je signalizirao da Brisel treba da obnovi imigracioni sporazum sa Ankarom – pošto je prethodni istekao, – naglašavajući da izbjeglicama koje je Turska ugostila „i dalje treba podrška EU“. O ovom pitanju treba razgovarati tokom samita od 25. do 26. marta u Briselu.

Uoči konferencije, Ibrahim Kalin, portparol i glavni savjetnik Erdogana, izrazio je nadu da „ažurirani sporazum o migraciji može da revitalizuje odnose Turske i EU“, u opusu za Savjet ECFR. Pored želje za dodatnim novcem za turski migrantski program, Kalin je pomenuo i druga važna pitanja o kojima su ranije pregovarali Ankara i Brisel.

„Izjava već ima mapu puta sa konkretnim ciljevima jačanja procesa pridruživanja Turske, započinjanja procesa ažuriranja carinske unije, revitalizacije dijaloga i samita na visokom nivou između Turske i EU, podsticanja liberalizacije viznog režima za turske građane, bolje saradnje u upravljanju ilegalne migracije i zaštite azilanata i borbe protiv terorizma. Nijedan od ovih ciljeva nije van dometa”, rekao je glavni savjetnik Erdogana.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
16 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik