fbpx

Erdogan, ubijeni ruski časnici i njegove zamke za EU i Rusiju

Erdogan sjedi na dvije stolice

Turska je jedna od najvećih nepoznanica međunarodnih odnosa i među političkim analitičarima, dok zapadni diplomatski svijet još izgleda potpuno nesposoban da razumije planove Recepa Tayyipa Erdogana. Dosta se raspravljalo o tvrdoglavoj odluci Ankare da kupi ruske protuzračne sustave S-400, ali nakon toga nije uslijedio nikakav traumatični raskol unutar NATO pakta, čak ni razmimoilaženja s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama, što su mnogi očekivali.

Jednako su lažna bila predviđanja onih koji su vjerovali da se stvara tursko-ruski savez i da je dogovor i kupnji sustava S-400 simbolizirao njegovo rođenje, jer su Ankara i Moskva danas podijeljene do razine da se teško može govoriti o savezu, iako postoji razina suradnje na visokoj razini koju, prije svega traži situacija u Siriji. Međutim, koliko se god trudili prikazati to kao jako partnerstvo, Moskva s Ankarom ne može biti ujedinjena protiv Zapada.

Ruski snajperisti ubijeni „turskim hicima“?

Nakon nekoliko dana proturječnih informacija, konačno je stigla potvrdae od strane ruskog ministarstva obrane koja govori zašto Rusija ne popušta Erdoganu u Idlibu  i pitanje je kako će sve završiti. Čak su i zajedničke patrole na sjeveroistoku Sirije upitne i nekoliko ophodnji su Rusi proveli sami.

Razlog svađe iza zatvorenih vrata nije oliko Idlib, koliko ubojstvo četiri ruska propadnika specijalnih snaga koje su ranije ovog tjedna ubili pripadnici proturskih islamističkih miliacija na sjeveru arapske zemlje.

Ruski vojni stručnjaci koji su poginuli u Siriji bili su snajperisti, za Eho Moskve je izjavio najavio posebni dopisnik Nove Gazete Irek Murtazin.

“To su bila dva para snajperista iz centra specijalne namjene FSB-a, od kojih su dva časnika. Prema našim informacijama, ti su snajperski parovi trebali jamčiti sigurnost nekom vrlo ozbiljnom sastanku na granici između Turske i Sirije. Nastala je situacija u kojoj su militanti pucali i na jedinice turskih specijalnih snaga, koje su također bile uključene u osiguravanje ovog sastanka s turske strane”, rekao je Irek Murtazin i dodao da je situacija “korisna bilo kome, ali ne i Basharu Al-Assadu”.

Ranije je rusko ministarstvo vanjskih poslova priznalo smrt ruskih i turskih vojnih specijalaca u Siriji. Istodobno, diplomati ne navode datum, niti okolnosti incidenta, niti broj žrtava. Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je sredinom siječnja vojska pokušala uvesti režim primirja na sjeveru Sirije, ali su ruske vojnike napali teroristi“. Kremlj je krajem ovog tjedna odbio komentirati ove poruke. Ovdje iz terminologije vidimo da su „teroristi“ pripadnici neke od frakcija proturskih islamističkih milicija i Rusija za incident smatra odgovornom Ankaru. Tvrdnje od strane nekih turskih medija da su to mogli biti Kurdi, Rusi nisu htjeli ni komentirati.

U svakom slučaju, čini se da se napetost između dviju zemalja vratila se na razinu iz 2015. godine, kada su turske oružane snage oborile ruski Suhoj-24 granica sa Sirijom. To objašjava i maksimalnu  rusku pomoć sirijskoj vojsci u Idlibu, gdje Moskvu ne zanimaju zahtjevi i apeli Turske za zaustavljanje kampanje u Idlibu.

Erdogan je također taj koji, iako službeno teži ulasku u EU, provodi politiku neoimperijalne ekspanzije unutar Europske unije i njegovih područja utjecaja, od Balkanskog poluotoka do srednjeg i istočnog Sredozemnog mora, koristeći migrante kao oružje za ucjenjivanje u kontroli Bruxellesa. Štoviše, iako je dio Sjevernoatlantskog saveza, Ankara je u otvorenom sukobu s nekim njegovim članicama. Grčkom na prvom mjestu, ali i Francuskom i Italijom kojima ne dozvoljava eksploataciju ciparskih ležišta plina u istočnom Mediteranu.

Turska zamka za EU i Rusiju

Turske akcije na međunarodnoj sceni imaju samo jedno objašnjenje: Turska ne vjeruje ni u kakve saveze. Svaku vezu uspostavlja radi postizanja kratkoročnih ciljeva i te su veze neideološke, ​​pragmatične i temelje se na logici nulte vrijednosti, to jest na ideji da samo jedna od dvije stranke može i treba u potpunosti imati koristi od privremenog partnerstva. A ta stranka je Ankara, naravno.

Tako je Ankara pristala zadržati tri milijuna tražitelja azila s Bliskog istoka, ali zauzvrat nameće isplatu šest milijardi eura za njihovo uzdržavanje, iakoveć ima koristi od tih ljudi koje eksploatira kao jeftinu radnu snagu, dok kontinuirano prijeti Bruxellesu raskidom sporazuma radi dobivanja novih ustupaka.

Vrlo slična strateška linija s vidi u odnosima prema Kremlju, kojeg Erdogan pokušava ucjenjivati kao i Europu. Erdogan se uspio predstaviti kao da ponovno podržava Bashara Al-Assada na vlasti, ali je u zamjenu tražio od Rusije neizravnu kontrolu nad sjevernom Sirijom, službeno s antiterorističkom funkcijom.

Kada je dobio dio onoga što je tražio, povećao je svoja potraživanja i počeo vršiti veći pritisak na Damask i Moskvu, što je otkriveno u nedavnim sukobima sa sirijskom vojskom i uporabom neregularnih islamističkih terorističkih snaga koje su bile angažirane i u aktivnostima protiv ruske vojske. Ovoje vrlo opasna igra samouvjerenog turskog predsjednika Erdogana i sve što se sada događa u Siriji treba gledati kroz prizmu napetosti u vezama Ankare s Moskvom.

Isti se scenarij ponavlja u Libiji, koja se poslije Gaddafija pretvorila u teritorij osvajanja, gdje je kaos privukao pozornost novih sila, poput Rusije, Egipta, Saudijske Arabije, razbijajući hegemonske snove Pariza.

U Tripoliju su, kao i u Siriji, Rusi i Turci su na suprotnim stranama jer razlozi različitosti nadmašuju sve konvergencije, koje su u prevladavjućem narativu u medijima prilično uvećane.

Turski modus operandi ne samo da ukazuje na jednostavan oportunistički pogled na međunarodne odnose, već i na činjenicu da kada „sultan“ krene s diplomacijom udvaranja, on istovremeno priprema izdaju. No, to su vrhunski stratezi i analitičari vjerojatno davno shvatili, dok europskim vođama u pravilu treba više vremena da vide očigledno.

Sporazum s Washingtonom?

Odnosi između Ankare i Washingtona su danas znatno bolji nego oni s Bruxellesom i Moskvom, a čvrsta linija Trumpove administracije tijekom diplomatske krize vezane za pritvor američkog protestantskog pastora Andrewa Brunsona mogla bi dijelom pomoći objasniti razloge ove veze.

U stvari, za razliku od Europske unije, Bijela kuća nije podlegla prijetnjama ili ucjenama i pokrenula je mini trgovinski rat, popraćen špekulativnim napadima na tursku liru, što je u nekoliko tjedana uvjerilo Erdogana da napravi korak natrag, da prestane koristiti retoriku sukoba i pristane osloboditi Brunsona.

Nakon što je vraćena hijerarhija moći i svatko je uzelo ulogu koja mu pripada, moguće je da je Trump uvjerio Erdogana da pokrene sukob s EU i Rusijom, koji su među glavnim ciljevima američke vanjskopolitičke agende, zajedno s Kinom. To bi objasnilo politiku maksimalnog pritiska protiv EU i Rusije i varljive dvostruke igre koje SAD vode protiv Kine.

Međutim, turska zamka mogla bi srednjoročno i dugoročno utjecati i na Washington, jer krajnji cilj Erdogana i elite koja ga okružuje ostaje potpuna sloboda manevra u međunarodnim odnosima. Ova posebna povijesna konjuktura zahtijeva neprijateljski stav prema Bruxellesu i Moskvi, ali duga tradicija promjena na terenu i suptilne dvostruke igre Ankare ostavljaju mogućnost povijesnog preokreta i protiv Bijele kuće.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
64 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik