EU birokrati ruše demokraciju i jednom su nogom već u zoni sumraka

Uredbu kojom se državama EU omogućuje da uklone “teroristički” sadržaj u roku od sat vremena, a koje je zeleno svjetlo dobilo od Europskog parlamenta 28. travnja, osuđuju udruge za obranu sloboda, zbog moguće cenzure.

Zakoni o mrežnom nadzoru umnožavaju se, pod maskom borbe protiv terorizma. Iako je francuska vlada 28. travnja predstavila zakon o pristupu povijesti posjeta korisnika Interneta, parlament Europske unije istog je dana dao konačno zeleno svjetlo Uredbi koja omogućava uvođenje povlačenja na platformama u roku od sat vremena od mrežnih poruka, fotografije i videozapisi s pečatom “teroristički”.

Tekst su poslanici Europskog parlamenta usvojili u drugom čitanju, bez ikakvih izmjena i dopuna, te kompromisa koje je u prosincu 2020. postiglo Vijeće Europe, koje zastupaju države članice i koje je reformu predložilo 2018.

Propisi imaju za cilj spriječiti širenje tekstova, slika, zvučnih snimaka i videozapisa koji potiču na počinjenje ili doprinos “terorističkim kaznenim djelima” ili veličanje takvih aktivnosti, “uključujući širenje materijala koji prikazuje teroristički napad”. Tada će se kod davatelja usluga povući ili blokirati pristup uvredljivom sadržaju u svim zemljama EU i to u roku od jednog sata od primitka pritužbe.

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson uvjeravala je da je riječ o “zadavanju udara teroristima”: “Bez mrežnih priručnika koji objašnjavaju kako to učiniti, teže je izrađivati ​​bombe. Bez propagandnih videa teže je otrovati umove mladih. Bez širenja napada na mreži teže je nadahnuti druge”, rekla je.

“Društvene mreže imaju značajan učinak releja i jačaju pozive na nasilje i terorističku propagandu”, objasnila je sa svoje strane francuska zastupnica u Europskom parlamentu Fabienne Keller (Renew Europe, centristi i liberali), koja je na primjer uzela “napad na mladu policajku u Rambouillet i ubojstvo profesora Samuela Patyja u Conflans-Sainte-Honorine”.

Odlučujuće posljedice na naše kolektivne slobode

Ali ovo novo zakonodavstvo brine branitelje javnih sloboda. Šezdesetak organizacija, uključujući Amnesty International, Human Rights Watch, La Quadraturedu net, Liberties i Reporteri bez granica, pozvali su 25. ožujka na odbijanje ovog teksta. Kratko razdoblje za povlačenje sadržaja “snažno potiče platforme da primijene automatizirane alate za moderiranje sadržaja, poput filtara za preuzimanje”, koji ne mogu razlikovati “kontragovor ili satiru” i prijete novinarskom radu, upozorili su. Uredba ipak iz svog djelokruga isključuje “materijal koji se širi u obrazovne, novinarske, umjetničke ili istraživačke svrhe ili u svrhu podizanja svijesti o terorističkim aktivnostima”.

Nedovoljno da otkloni strah.”Ova će uredba imati presudne posljedice na naše kolektivne slobode”, zažalila je 28. travnja francuska zastupnica u Europskom parlamentu Gwendoline Delbos-Corfield (Zeleni). Za mrežnog stručnjaka Fabricea Epelboina, “potpuno smo izvan okvira onoga što bi netko mogao nazvati demokracijom”. „Kako u roku od sat vremena uložiti žalbu na sadržaj koji je nestao?“, pita profesorica sa Science Poa.

Tekst predviđa uspostavljanje “nadležnog tijela” specifičnog za svaku državu članicu, ovlaštenog za izdavanje naloga za uklanjanje sadržaja, što se također može odnositi na platformu uspostavljenu u drugoj zemlji EU-a. Te će vlasti još trebati definirati svaku državu članicu i imat će pravo nadzora kako bi se u roku od 72 sata provjerilo je li odluka o povlačenju opravdana i ne krši li temeljna prava i slobode. Tijelo stoga može zatražiti brisanje sadržaja … i prosuditi važnost brisanja.

Zastarjela uredba s obzirom na trenutnu tehnologiju

“Odsutnost bilo kakve neovisne sudske kontrole i moguće prekogranične prirode zahtjeva za povlačenje mogli bi dovesti do cenzure političkih protivnika i društvenih pokreta”, upozorilo je 11 francuskih udruga i organizacija koje brane slobodu u pismu upućenom 22. travnja francuskim zastupnicima u Europskom parlamentu. “Sutra će ministarstvo unutarnjih poslova jedne zemlje moći izbrisati sadržaj koji je proglasio terorističkim u susjednoj zemlji za jedan sat obraćajući se izravno platformi koja ga ugošćuje i bez ikakvih pravosudnih ovlasti[…] koje bi iste pogledale [unaprijed] ”.

U zajedničkom pismu od 22. travnja francuska udruženja koja su upozorila na ovaj zakonodavni projekt ukazala su na rizik “jačanja razvoja automatiziranih alata za filtriranje i time ozbiljnog narušavanja slobode izražavanja na mreži”. Perverzni efekt koji Fabrice Epelboin vidi kao “savršen primjer digitalnog situacionizma”, ovaj koncept iskovao je američki istraživač Evgeny Morozov, označavajući činjenicu korištenja tehnologije za razvijanje rješenja za probleme koji ne nastaju. “Nema sumnje da se te tehnologije koriste za indoktrinaciju, ali ovo je vjerski problem s kojim tehnologija sama po sebi ne može učiniti ništa”, rekao je Fabrice Epelboin.