Gdje Iran drži obogaćen uranij i koliko ga ima

Dok se bliži kraj privremenog primirja, Iran i Sjedinjene Američke Države ostaju u potpunom zastoju oko sudbine iranskoga nuklearnog programa i goleme zalihe visokoobogaćenog uranija. Teheran inzistira da je nastavak programa njegovo suvereno pravo, dok Washington zahtijeva potpuno napuštanje i predaju dragocjena materijala. Usred dvaju suprotstavljenih stajališta nalazi se gotovo tisuću kilograma nuklearnoga materijala čija je lokacija zapravo velika nepoznanica.

Prema posljednjoj procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju iz svibnja 2025., Iran posjeduje više od četiristo kilograma uranija obogaćenog do šezdeset posto te gotovo tristo kilograma onoga od dvadeset posto. Osim toga, drži oko pet i pol tona uranija obogaćenog do pet posto te dvije tone i dvjesto kilograma do dva posto. Materijal od šezdeset posto još nije oružnoga stupnja, no stručnjaci upozoravaju da bi se uz odgovarajuću opremu mogao dodatno obogatiti do razine za nuklearno oružje u samo nekoliko dana. Teheran desetljećima tvrdi da mu je program isključivo civilne namjene.

Točna lokacija iranske zalihe danas je predmet žestokih rasprava, a neovisne procjene jednostavno ne postoje. Agencija za atomsku energiju priznala je u svibnju 2025. da je izgubila kontinuitet znanja o zalihama nakon što je Iran u lipnju 2022. isključio nadzorne kamere u svojim postrojenjima. To je učinio kao odmazdu zbog onoga što je nazvao političkom rezolucijom te organizacije. U svibnju prošle godine agencija je dodatno priznala da taj nedostatak informacija više nije moguće nadoknaditi.

Prema tvrdnjama Sjedinjenih Država, iranska nuklearna prašina kako ju je nazvao predsjednik Donald Trump ostaje zatrpana u postrojenjima koja su američke snage bombardirale u lipnju 2025. Tada su napadnuti Fordow, Natanz i Isfahan, pri čemu su upotrijebljene bombe probojnice i projektili Tomahawk. Iako je Trump tvrdio da su ključna postrojenja za obogaćivanje potpuno uništena, procjena Pentagona iz srpnja 2025. upućivala je na to da je iranski program zapravo odbačen unatrag samo do dvije godine.

Francuski list Le Monde nedavno je objavio da je Iran možda prebacio gotovo svu svoju visokoobogaćenu zalihu u podzemno postrojenje Isfahan neposredno prije napada u lipnju 2025. Ta se procjena temelji na satelitskoj snimci od 9. lipnja 2025. koja prikazuje veliki kamion s ravnim sandukom natovarenim s osamnaest plavih spremnika. Stručnjaci vjeruju da su ti spremnici istovjetni onima koji se rabe za prijevoz visokoradioaktivnih tvari, a mogli su primiti do petsto četrdeset kilograma uranija. Čelnik Pentagona Pete Hegseth nakon napada inzistirao je da nema obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da je Iran išta od svoga visokoobogaćenog uranija premjestio prije napada.

Pitanje uranija ostaje glavnom preprekom bilo kakvu sporazumu između Irana i Amerike. Washington zahtijeva potpunu predaju svega visokoobogaćenog uranija, kao i demontažu infrastrukture i trajno napuštanje nuklearnoga programa. Tijekom nedavnih pregovora u Islamabadu koji su završili bez napretka, potpredsjednik J.D. Vance navodno je predložio dvadesetogodišnju zabranu iranskoga nuklearnog programa. No Trump je javno odbacio takve mogućnosti izjavivši da predloženo razdoblje moratorija nije dovoljno dugo.

Teheran je više puta odbio napustiti svoj nuklearni program nudeći umjesto toga razrjeđivanje zaliha visokoobogaćenog uranija. Tijekom rasprava u Islamabadu navodno je ponudio i petogodišnji moratorij na obogaćivanje. Glasnogovornik iranskoga ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei ponovio je u ponedjeljak da prijenos obogaćenog uranija u inozemstvo nikada nije bio opcija za njih u pregovorima. Iranski dužnosnici inzistiraju na tomu da su nuklearna dostignuća i sredstva stvar nacionalnoga ponosa i da o njima nema pregovora.

Moskva je nekoliko puta predložila da ugosti iranski obogaćeni uranij kao kompromis za rješavanje krize na Bliskome istoku. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov prošloga je tjedna izjavio da je Rusija ponudu dala još davno i da je Teheran u to vrijeme bio suglasan. Peskov je plan nazvao vrlo dobrim rješenjem, ali je rekao da ga je Washington čvrsto odbio. Šef ruske državne nuklearne korporacije Rosatom Aleksej Lihačov izjavio je tijekom vikenda da je tvrtka spremna pomoći u uklanjanju iranske zalihe obogaćenog uranija.

Samo Rusija ima pozitivno iskustvo u interakciji s Iranom, izjavio je Lihačov za korporativne novine Strana Rosatom. Podsjetio je da je 2015. na iranski zahtjev Rusija već uklonila obogaćeni uranij iz te zemlje. Iran je tada izvezao oko jedanaest tona niskoobogaćenog uranija u Rusiju prema Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja, popularno znanom kao iranski nuklearni dogovor iz 2015. Taj je plan propao početkom prvoga mandata Donalda Trumpa nakon što je američki predsjednik optužio Iran za kršenje duha dogovora i jednostrano odustao od njega.