Huawei i ZTE mogu izgubiti unosno indijsko tržište jer New Delhi kreće u neformalni bojkot kineskih dobavljača nakon smrtonosnih sukoba na granici koji su zategli odnose između dvije zemlje.
Za razliku od nekih drugih nacija koje su pooštrile nadzor nad kineskim dobavljačima, indijska vlada ne želi da izda formalnu zabranu određenim kompanijama, navodi se u izvještaju. Industrijski i vladini izvori rekli su da umjesto nametanja zvaničnih ograničenja koja mogu izazvati ljutitu reakciju Pekinga, indijski zvaničnici su samo preporučili izbjegavanje upotrebe kineske opreme u budućim investicijama, uključujući 5G mreže.
Industrijski izvršni direktor rekao je da je vlada jasno stavila do znanja da neće dozvoliti opremu razvijenu u Kini, dodajući da je “zaista igra gotova.”
Ovaj potez označava zaokret za Huawei, kojem je bilo dozvoljeno da učestvuje u 5G ispitivanjima na drugom najvećem svjetskom tržištu mobilnih uređaja od 850 miliona korisnika ranije ove godine. Indijska vlada je već blokirala bilo kakve testove mreža nove generacije u kojima su učestvovali kineski dobavljači.
Neformalni bojkot može postati glavobolja za neke indijske operatere koji imaju ugovore sa Huaweijem, jednim od vodećih svjetskih dobavljača telekomunikacione opreme. Na primjer, kompanije kao Bharti Airtel, Vodafone i državna BSNL oslanjaju se na Huawei opremu i nejasno je koliko će morati da potroše ako moraju da zamjene kineskog dobavljača.
U New Delhiju se već dugo šuška o poduzimanju akcija protiv Huaweija, posebno nakon vojnog sukoba uz spornu granicu na Himalajima u kojem je ubijeno 20 indijskih vojnika. Nakon sukoba, indijska vlada je zaoštrila stav protiv kineskih aplikacija, blokirajući oko 60 njih, uključujući popularne servise kao što su TikTok i WeChat.
Amerokenjski slugani. Samo budala može vjerovati da u sva ta sranja nije upletena gamad američka.
Pa ljudi moji, ovo je da prosto ne poveruješ! Kako je to moguće pa Kina i Indija su članice po nekima ovdje one vrlo koherentne grupe država zvane BRICS.
Ulični kenjatori se nadaju da će i Huawei i ostali kineski proizvođači, ako ih budu malo ovako ucjenjivali, kaoslijediti primjer Foxxcona i prebaciti kod njih poneki pogon za proizvodnju mobitela. Onda bi kao “domaći” proizvođač izbjegli to isključivanje.
Indija je veliko tržište i svakako će bilo kakav bojkot kineske robe imati prepoznatljiv negativan učinak na kineski izvoz. Kina je definitivno vojno ojačala i u tom zanosu povukla neke poteze koji su loše prihvaćeni u široj svjetskoj javnosti. Želja za rješavanjem nekih po Kinu spornih granica izazvali su žestoke reakcije susjeda. Kina je močna ali ni Indiju ne treba omalovažavati. Korona kriza je dodatni udar na kinesko gospodarstvo. Ukoliko dođe do ozbiljnijeg pada u kineskoj ekonomiji to bi moglo generirati i političku krizu koja može prerasti u nemire. Takav razvoj situacije ne bi bio dobar za cijelu pacifičku regiju, a imao bi negativan utjecaj i na cjelokupnu svjetsku ekonomiju. Zato se trebamo nadati da će diplomacija pronaći rješenje u sporu Kine i Indije, a pored toga da će Kina shvatiti da joj je potrebno svjetsko tržište i da se mora mudrije ponašati.
Nema to veze. Kina i Indija imaju nerašćišćene teritorijalne sporove i nedefinorane granice. U takvim okolnostima obje države moraju bit iznimno oprezne da zbog unutrašnjopolitičkih prilika ne bi pokazivanjem mišića isprovocirale drugu stranu. Krivica za sadašnje zaoštravanje nije isključivo na Kini.
Ovo nije dobro ni za Kinu ni za Indiju. Imperij zla s druge strane Pacifika trlja ruke: super, super. samo se vi svađajte.
Zar se stvarno te dvije goleme zemlje ne mogu dogovoriti oko nekoliko tisuća četvorni kilometara himalajske pustoši koji, ruku na srce, nikad nisu ni bili nečiji. Kraj svijeta. Ako nikako drukčije, onda zamjeno teritorija, jer očito da je Kini jako važna ta cesta. Meni se čini da dogovore koče anglofili u Indiji, politička kasta odgojena u britanskim školama i zadojena zapadnim vrijednostima koja obožava sve što je zapadno, a mrzi sve kiesko. Drukčije to ne mogu protumačiti. Jer šteta zbog trzavica između Kine i Indije je obostrano i dugoročno golema. Baš šteta. A uvijek se može drukčije, uz malo dobre volje.
Pa nije to bas tako jednostavno. Ne spore se oni samo oko dog dijela Kasmira poznatog pod nazivom Aksai Chin, kojeg je Kina sluzbeno vojno zauzela 1962. godine, nego i oko istocne indijske savezne drzave Arunachal Pradesh. Tu su i nerijesene dileme indijske aneksije male savezne drzave Sikkim, koja se nalazi izmedju Nepala, Butana, Kine i indijske savezne drzave Zapadni Bengal. Dakle, sva indijsko-kineska granica je poprilicno nedefinisana, jer se u proslosti ni britanske kolonijalne, ni kineske carske vlasti nisu zamarale time. Nakon nezavisnosti Indije to se nekako rijesilo odredjenim vojnim i politickim aktima, kada je Indija prisvojila sebi Arunachal Pradesh, aneksirala Sikkim, i iscenirala preuzimanje vlasti u Kasmiru, cije je vecinsko muslimansko stanovnistvo htjelo postati dijelom Pakistana, ali su indijskim politickim igricama postali dio Indije. S druge strane, kineska komunisticka vlast je preuzela striktnu kontrolu nad Tibetom i Xianjiangom, podrucjima koji su kroz poslost uvijek nominalno bili pod kineskom vlascu, ali gotovo nikada direktno. Onda je Kina, da bi povezala Tibet i Xianjiang, okupirala Aksai Chin. Inace taj duo uopce nema stanovnika. Nijedna strana nikada nije pokazala nikakvo popustanje. Indija optuzuje Kinu i Pakistan da su ilegalno zauzeli dio indijske teritorije, i kao tvrdnju za to nudi mapu Britanca… Pročitaj više »
Majstorski komentar
Okeanija, Istazija i Evroazija. I “ničija zemlja” Tako je Džordž Orvel podelio svet u “1984” “Cepanje sveta na tri velike superdržave bio je događaj koji se mogao predvideti — koji je i bio predviđen— pre polovine dvadesetog veka. Utapanjem Evrope u Rusiju i Velike Britanije u Sjedinjene Države već su se de facto stvorile dve od tri države koje danas postoje, naime Evroazija i Okeanija. Treća, Istazija, pojavila, se kao posebna celina tek posle još jedne decenije zapetljanih borbi. Granice između ovih triju država mestimično su proizvoljne, a mestimično variraju zavisno od ratne sreće, ali, uopšte uzev, slede geografske međe. Evroazija obuhvata ceo severni deo evropskog i azijskog tla, od Portugalije do Beringovog moreuza. Okeanija obuhvata Severnu i Južnu Ameriku, ostrva u Tihom okeanu, uključujući i Britanska ostrva, Australaziju i južni deo Afrike. Istazija, manja od ovih dveju, i sa nepreciznije određenom zapadnom granicom, obuhvata Kinu i zemlje južno od nje, japanska ostrva i veliki ali ne uvek isti deo Mandžurije, Mongolije i Tibeta.” Ako se Kina u potpunosti ne odvoji od sistema u kome je “šef” SAD, biće uništena. Rasparčana, dezintegrisana. Prestaće da postoji. Nema tu neke velike filozofija. Ili će formirati svoju interesnu zonu i tu biti šef… Pročitaj više »
Trebalo bi ipak s više dokaza podržat završni komentar. Ponavljanje iznesene teze pak nije dokaz. Ja naprimjer mogu kazati: “USA je zbog svoje lakomislenosti probudila zmaja koji je spavao i sad nema načina da se spasi. Naprosto nema”.
Ne stuju kravu kao boga nego kao drugu majku.
BRIKS rastura …
Može Huawei pomalo kljuć u bravu.
Neka Indijci naprave bolju opremu ako mogu..
Iako, HUAWEI za prodavati telefone ali kasnije brzo zaboravi slati sigurnosne updatove kamoli novu verziju sistema. Kupio sam zadnji HUAWEI iako su to odlični aparati.