Irak traži odgovore nakon napada dronom na ured kurdskog premijera

Irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein telefonski je razgovarao s iranskim kolegom Abbasom Araghchijem o napadu dronom na ured premijera Iračkog Kurdistana Masrourja Barzanija u Erbilu.

Ministarstvo vanjskih poslova Iraka priopćilo je da je Husein zatražio pojašnjenje službenog stava Teherana o napadu na rezidenciju i osobni ured Barzanija, ocijenivši da će napad „imati negativne posljedice” po sigurnost Iraka i stabilnost regije.

Araghchi je prema priopćenju izrazio iznenađenje napadom, rekavši kako nema informacija da su napadi pokrenuti s iranskog teritorija. Naglasio je da „nema opravdanja za takve akcije” s obzirom na pozitivne i snažne odnose između iranske vlade i Regionalne vlade Kurdistana, posebno s dvije glavne stranke u regiji.

Teheran traži „budan i precizan odgovor”

Iransko ministarstvo vanjskih poslova ranije je osudilo napad dronom na Barzanijevu rezidenciju, nazvavši ga „vrlo sumnjivim razvojem događaja koji zahtijeva budan i precizan odgovor”.

Dvojica ministara razgovarala su nakon što je napad izazvao zabrinutost u Bagdadu, gdje se iračka vlada suočava s pitanjem tko stoji iza napada i kakve će posljedice imati na ionako krhke odnose sa susjednim Iranom. Iako Teheran negira umiješanost, činjenica da je meta bio visoki kurdski dužnosnik otvara pitanje jesu li napadi djelo odmetnutih skupina ili dio šire igre moći u regiji.

Ovo nije prvi put da se u iračkom Kurdistanu čuju eksplozije. Posljednjih godina Erbil je više puta bio meta napada dronovima i projektilima, a sumnje su se najčešće vezivale uz iranske snage ili njihove saveznike. No ovaj put Teheran javno odbacuje odgovornost, što situaciju čini još nejasnijom.

Pitanje koje se nameće, a koje izvor ne postavlja, jest: ako Iran doista nije stajao iza napada, tko je imao motiv i mogućnost izvesti tako precizan udar na rezidenciju premijera? Odgovor na to pitanje ključan je za razumijevanje hoće li ovaj incident ostati izoliran ili će označiti novu fazu nestabilnosti u već osjetljivoj regiji.

Irak se tako ponovno nalazi između dvije vatre — s jedne strane mora očuvati odnose s Iranom, s druge zaštititi vlastiti suverenitet i sigurnost svojih građana. Bez jasnog odgovora o počiniteljima, svaka sljedeća eskalacija mogla bi imati dalekosežne posljedice po cijelu regiju.