fbpx

Izbori u Finskoj: Žele li Finci plaćati NATO i sukob s Rusijom?

Izbori u Finskoj: Žele li Finci plaćati NATO i sukob s Rusijom? 1

U Finskoj će se 28. siječnja održati predsjednički izbori i rasprave među kandidatima su već počele. Trenutno ima sedam važnijih kandidata, koji predstavljaju širok spektar političkih stranaka i pokreta, od “Istinskih Finaca” do švedskih centrista. Na popisu je i jedan nezavisni euroskeptik. Ovi izbori su važni zato što Finska desetljećima ljubomorno čuva svoju neutralnost, još od vremena Hladnog rata, kada je svojom ulogom na sjeveru kontinenta imala koristi kako od zapadne Europe, tkao i od Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika.

Aktualna situacija na Baltiku, Poljskoj i sjeverozapadu Rusije izbore skandinavskoj “zemlju tisuća jezera” čini posebno važnim, jer je na kocki budućnost zemlje, posebno ako se birače uvjeri u opasnost od ruske agresije i zemlja konačno pristane ući u NATO pakt, što je uvijek odbijala.

Nije slučajno sredinom prosinca finski list Helsingin Sanomat objavio veliki članak pod naslovom “Tajno mjesto Finske” i podatke o obavještajnom institutu u gradu Tikkakoski u središnjem dijelu zemlje iz kojeg se nadziru ruske oružane snage na području bivše Lenjingradske vojne oblasti.

Sauli Niinistö, predsjednik Finske, izrazio je zabrinutost zbog curenja podataka i smatra da je “objavljivanje tajnih dokumenata kritično sa stajališta državne sigurnosti i uzrokuje veliku štetu”, Središnja kriminalistička policija u Finskoj je pokrenula istragu, a na objavljivanje tajnih podataka je reagirao i ministar obrane.

Uzevši u obzir nadolazeće izbore, tko je mogao biti naručitelj ili tko stoji iza dokumenata koje je objavio Helsingin Sanomat? I zašto je to uopće napravljeno?

Ruska strana to sigurno nije učinila,  jer u Moskvi savršeno znaju tko i iz kojeg ih mjesta prati. Ako bolje promislimo, naručitelj ove priče ne može biti ni Washington, jer je dobro poznato da su američke obavještajne službe u Finskoj, gdje su već dugo vremena i odvojeno provode svoje aktivnosti.

CIA Putin

Vjerojatno je se cijela ova priča može objasniti tako da je napravljena s ciljem da se uzdrma položaj aktualnog predsjednika Saulia Niinistöa, koji, prema anketama, na predstojećim izborima ima uvjerljivu prednost.

Naime, ankete govore da će Sauli Niinistö dobiti izbore sa 70 posto glasova. Dakle, zbog skandala se nije dogodilo ništa senzacionalno. Jedna vojska prati drugu, pa što? Teško je tvrditi da će se ponoviti 1937. godina, kada se pucalo, ne samo na južnoj obali Baltičkog mora prema Litvi i Latviji, nego i na sjeveru. Ipak je finska demokracija 2018. stabilna, ali su trendovi ipak uznemirujući.

Odnos prema Rusiji također neće odrediti rezultate predstojećih izbora. Za razliku od mnogih drugih zemalja, glavna stvar za Fince su rasprave o novim ili usavršavanju aktualnog modela razvoja zemlje, koja je prošla vrlo teška vremena pod trenutnim predsjednikom. Iako Sauli Niinistö uživa popularnost, tijekom njegova predsjedanja je BDP pao, nezaposlenost raste i provode se promjene u socijalnoj politici zemlje, na što su Finci posebno osjetljivi.

Dakle, rezultati izbora u Finskoj ne bi trebali utjecati na kvalitetu odnosa s Rusijom. I ti iz nekoliko razloga. Prvi, Finska je parlamentarna republika, a predsjedništvo u toj zemlji nije isto što i predsjedništvo u Francuskoj, Sjedinjenim Državama ili Rusiji. Predsjednik u Finskoj otprilike nalikuje predsjedniku u Njemačkoj i nema veliku moć.  Zato Finci s posebnom pozornošću prate i izlaze na izbore za nacionalni parlament. Drugo, Finska je sjeverna zemlja, a većina tih zemalja vodi politiku koja se desetljećima ne odriče temeljnih odrednica.

NATO vojska

Ipak, čak je i u Finskoj primjetna evolucija političkog kursa, kada za put iz jednog modela u drugi trebaju godine, pa čak i desetljeća. Bez sumnje, Finska se, kao i mnoge druge zemlje, trenutno priprema za neke promjene, ali te promjene nisu povezane s predsjedničkim izborima.

Nedavno je nekoliko finskih političara izašli pred javnost tražeći ulazak ove zemlje u NATO pakt. Primjerice, na predstojećim izborima ulazak u NATO aktivno zagovara kandidat Švedske narodne stranke u Finskoj Nils Torvalds.

Ovakvi osjećaji u Finskoj postoje i oni rastu duže vrijeme. “Švedske stranke” i društveni pokreti Finske u većini žele da zemlja uđe u NATO. No, ovdje imamo paradoks, jer takozvane “švedske stranke” u Finskoj žele da zemlja uđe u NATO, a sama Švedska nije članica Sjevernoatlantskog saveza i nema konsenzusa o ovom pitanju.

Sve ovo podsjeća na politiku bivšeg premijera Poljske, sada predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, koji došao u Vilnius kako bi Litvi čestitao uvođenje eura, dok se Poljska ne želi odreći nacionalne valute, poljske zlote.

Stoga, želja Šveđana koji žive u Finskoj da uguraju svoju zemlju u NATO podsjeća na priču kad netko drugu osobu želi gurnuti iz vlaka i vidjeti što će se dogoditi.

Neki strani mediji ukazuju na to da i sami Finci od svojih predsjedničkih kandidata traže jasan odgovor na pitanje hoće li se Finska u budućnosti pridružiti NATO paktu.

Ipak se čini da je ovo važna tema, ali isključivo zbog činjenice što svaki građanin Finske smatra da u finskoj demokraciji o ovom pitanju birači trebaju čuti mišljenje političara i obrnuto.

Finski narod ne podržava ulazak u NATO

nato

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da sami Finci sami ne podržavaju ideju ulaska u NATO, jer su svjesni da to može dovesti do nestabilnosti, rasta vojnih troškova i da će obični ljudi platiti sva suvremena naoružanja i tehniku, a ne Donald Trump i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, sociolozi tvrde kako svaki peti Finac, njih samo oko 22%, želi da njihova zemlja postane članica NATO pakta.

Ali ovdje nije sve tako jednostavno. Na primjer, ako pitate Finca: “Želite li ući u NATO?” i on, recimo, odgovori: “Da, naravno!”, što dalje? Ako ga odmah pitate je li se spreman zbog toga odreći trećine plaće, čak i manje, vrlo teško bi itko dao pozitivan odgovor.

Stoga, ali ne samo u ovom slučaju, jedna su stvar podaci iz anketa, a sasvim druga tvarni život. Upravo zbog toga se u zemljama i ne provode javne rasprave i referendumi o ulasku u NATO, osim ako ne govorimo o Ukrajini, koja priprema referendum o ulasku u Sjevernoatlantski savez, iako postoje minimalne ili nikakve šanse da bude primljena. Prije svega zbog neriješenih granica, da ne govorimo o ostalom.

U stvarnom životu Finci najvjerojatnije nisu spremni za takve velike žrtve kakve su dale Litve, Latvije i Estonija. Stoga, ako Finska jednom i postane članica NATO pakta, treba govoriti o jako dugom roku.

Ipak je većina Finaca još uvijek sklona ekonomskom pragmatizmu i “prijateljstvu” s Rusijom. Možda je riječ “prijateljstvo” pretjerana i mogla se koristiti kasnih ’70-ih i ranih ’80-ih godina. Sada dvije zemlje više pažnje pridaju poštivanju interesa i prioritet Finske u bilateralnim odnosima s Rusijom je ekonomija.

Na primjer, Finci će teško reći da je istočno tržište vrlo rizično i da nije lako raditi s Rusima, jer su se proteklih desetljeća naučili prilagoditi ruskom tržištu i Rusiji i uvijek ostvarivali veću dobit nego u poslovanju sa Švedskom, Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama. Osim toga, zar bi na stotu obljetnicu stjecanja neovisnosti za Fince bilo pametno organizirati sukob s Moskvom?

Sada je jedino pitanje može li se na predstojećim predsjedničkim izborima dogoditi da se ide u drugi krug i da se , uz aktualnog predsjednika Saulia Niinistöa drugo kruga dokopa, na primjer, Laura Huhtasaari, koja vodi stranku “Istinski Finci” ili netko drugi? Nijedan od finskih analitičara ne vidi mogućnost razvoja ovakvog scenarija.

NATO

Po stabilnosti, neki poziciju aktualnog predsjednika Finske uspoređuju s onom kakvu ima Putin u Rusiji. Osim toga, Finskom vladaju tradicionalne stranke. Klasični socijaldemokrati, koji nemaju puno veze s kolegama iz ostataka Europe, dominiraju oko sto godina, a kao sjenke ih prate nejasne frakcije.

Nacionalisti Laura Huhtasaari će prema prognozama dobiti najviše 5% glasova. Što se tiče novih stranaka, “Zelena liga” bi mogla biti druga i njezin kandidat  Pekka Haavisto, opet prema anketama, dobiva oko 11 posto. U Finskoj je praksa da stranke uđu u parlament, prežive jedan ili dva izborna ciklusa, a zatim odlaze u povijest. No, kada govorimo u Finskoj, sa “Zelenom ligom” bi se mogao dogoditi presedan i da postane etablirana stranka, jer su problemi zaštite okoliša u Finskoj vrlo popularni.

Dakle, tijekom novog šestogodišnjeg mandata vladavine Saulia Niinistöa u Finskoj će teško biti ozbiljnih promjena. Međutim, nakon odlaska ovog autoritativnog političara se nešto može promijeniti, uključujući i stav finskog društva o ulasku zemlje u NATO.

To bi bilo loše za Europu, posebno za Finsku i Rusiju, koji su od završetka Drugog svjetskog rata živjeli u savršenom miru. Nakon što ode Sauli Niinistö, ako se pojave novi političari iz NATO inkubatora, uz medijsku kampanju i antirusku histeriju, Finci bi zbog straha mogli reagirati iracionalno i postupiti baš kao Litva, Latvija i Estonija, bez obzira na to što bi time ugrozili sigurnost zemlje i imali velike financijske troškove za održavanje nepotrebne vojne sile. No, Rusija također ima šest godina vremena da se pripremi i da smiri napetosti u tom dijelu Europe, uvijek ako NATO pakt to dozvoli.

Antiruska histerija – Psihopatologija ili pitanje inteligencije

Finska neće dopustiti da NATO trupe u Estoniju idu preko njenog teritorija

Finska: Objavljeni tajni podaci o radu vojno-obavještajne službe protiv Rusije

 

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
10 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Busola
Gost
Busola
3 godine prije

Kada Finci nisu za drugog svjetskog rata htjeli napasti Lenjingrad i tako još nezavidnije staviti SSSR u gadan položaj, danas mislim da to neće. Gugutati će švedska manjina i jedan dio Finaca koji naginju na sluganstvo Zapadu samo se zaboravlja da su Finci prije drugog svjetskog rata imali vrlo jak pokret socijalizma koji je jako bio povezan sa komunistima SSSR-a i surađivao.

Problem i razilaženje je krenulo krajem 30-tih kada su Sovjeti (danas znamo…) sa pravom se bojali invazije na SSSR od strane Njemačke i tražili dio zemlje oko Lenjingrada u zamjenu za gornja područja današnje Rusije i jedan dio Finske. Finci su bili ljuti , jer su smatrali da ne mogu ići u zamjenu da daju grumen zlata za dva grumena zemlja.

Krenula je intervencija i rat u kojem su Finci desetkovali rusku vojsku (ne i porazili zbog veličine vojske SSSR-a…) u vrlo spretnom gerilskom ratu. Sovjeti pod vođenjem Staljina se nisu osvećivali i palili nego su nekako došli do zacrtanih točaka da bi sklopili kasnije mir. Stvar je bila zanimljiva , jer prvi put nije bilo u ratu velikih osveta , pa imate rat da je pobjednik imao peterostruko veće gubitke od gubitnika. Finci to nisu zaboravili (vratio se utjecaj socijalista u doba 2 svjetskog rata…) te su se jednostavno u 2 svjetskom ratu zaustavili na granicama Finske prije sovjetsko-finskog sukoba, što je iznenadilo i samog Staljina i sovjetske snage koje su dobile priliku da se bolje utvrde prema Nijemcima , tako da Lenjingrad nikada nije došao u pitanje da će pasti iako je cijela grupa Sjever praktički bila zadužena samo za taj grad nakon osvajanja baltičkih zemalja.

Sigurno još jedna stvar ima utjecaj – američko uništenje NOKIA-e koja je doslovno nekada bila gigant da bi ubačenim američkim menadžmentom u 10 godina tvrtku doslovno rasturila…

PS: laički opisano zašto Finci itekako posluju sa Rusima i poštuju ih . Isplati se biti pošten prema dobrom protivniku, a isto tako treba nekada biti surov prema ološu. Finci su Sovjetima bili dobar protivnik.

Tko voli povijest ima na youtube.com serijal (preveden na engleski) soviet storm koji se pravio za rusku televiziju od velikih majstora dokumentaraca. Vrlo realno bez navlačenja opisan drugi svjetski rat.

Sarka
Gost
Sarka
3 godine prije
Reply to  Busola

Roko, prije nego nam objasnis razloge propasti Nokia-e, procitaj i ovu knjigu
The Decline and Fall of Nokia. Interesantno stivo.

davor
Gost
davor
3 godine prije

Rijetko stabilna država i rijetko uravnotežen narod. Naravno da SAD prezire stabilne države i uravnotežene narode.

Alex
Gost
Alex
3 godine prije
Reply to  davor

Apsolutna istina. Za američke korporatiste Meksiko je školski primjer kako svijet treba izgledat. Karteli, korupcija, ubistva, bezakonje su osnovni uvjeti gdje transnacionalne korporacije mogu radit sto god hoće.

Sarka
Gost
Sarka
3 godine prije

Sto se tice teme NATO- Skandinavija, ili jos bolje Svedska i Finska (ostale skandinavske zemlje su vec -NATO) resultat je jos uvijek 0-0. Nokia je vec pomenuta, Svedska ima tovar slicnih primjera neokapitalistickih otimacina. Narod nije jos uvijek svijestan svih tih promjena koje se odvijaju pred njihovim nosevima od Palmeovog ubistva naovamo, ali se polako budi- u pogresnom pravcu. Budi se u nacional socijalizam veoma slican onome iz Hitlerovog vremena.
Kao takav biti ce veoma podlozan manipulacijama sa strane i, ako se nastavi ovim tempo, ulazak u NATO je pitanje dana.
Rusiji, s druge strane, Svedski ulazak u NATO predstavlja veci problem od ulaska Baltickih zemalja i dovoljno je pogledati na kartu Svijeta da bi se razumjelo zasto.
Finska, s druge strane, poucena iskustvom, ne misli cackati mecku u vaginu i cisto sumnjam da ce NATO solucija proci, bilo svojevoljom politicara a kamoli na nekim referendumu.

Фон унгер
Gost
Фон унгер
3 godine prije

Нешто о финској. Почетком 11 вијека Швеђани нападају племена која живе на територији данашње финске па до 1355 окупирају комплет територију намећу свој језик као званични угњетавају становништво пљачкају пале искоришћавају што могу.1809 шведи коначно губе рат с Русима након чега територији данашње финске (иначе Финци је шведски назив који користимо и ми али не и сами Финци ни Руси који их зову чуди)припада Русији. Већ1810 Русија врши попис становништва и на попису је око 800000 становника разних племена од којих је најбројније двоуми племе и два Карелија племена, Руси доносе одлуку о стварању аутономне Кнежевине праве им језик граде путеве градове школује људе и најбитније ствара моћну армију а са циљем да их супротстави у будућности шведима. Дакле упумпавају огромне новце и средства потичу развој итд. Следећи попис је 100 година касније 1914 пред први рат и гле Финци се намножили на 3 милиона.кад је почела револуција у Русији почела је и у финској али је прошла другачије јер је угушена Њемачкој снагама које су окупирале финску.1922власти СССРа дају шут карту Финцима и то је једини народ и држава који је Русија удаљила просто их није хтјела. Зато се Финци понашају као остављена млада. Сад замислите грешку коју су Руси направили створили нешто што је требало да их брани од Германа а оно се окренули против створитеља, намјесто да су окупирали 1809 територији који је за трећину већи од бивше СФРЈ на којој се налазило 800000 хиљада полудивљих племена сличну глупост су направили стварајући Њемачку с циљем тампон зоне према Французима сличну глупост и стварање Америке као противтежа Енглезима. Све у свему неби било ни првог ни другог рата нити би стрепили да недај Боже избије и трећи, данас би Руса било барем милијарда ако не и више.експеримент са финском се обио о главу првенствено јер је био и узор за експеримент са њемцима иначе данас Финаца преко пет милиона и живе ко бубрег у коју а све баштинећи руска улагања ето толико за неупућене.

Busola
Gost
Busola
3 godine prije

Opće poznata gesta, sa tim da Finci nisu imali dodirnih točaka sa Rusima , a na kraju su ispoštivali svoju povijest i ukajlali naciste za drugog svjetskog rata toliko da sam Hitler je imao ideju da ih kazni nakon rata…

Nije išlo… Mnogi narodi jedni drugima su pomagali pa dobivali nož u leđa, npr. Hrvati Srbima ili Srbi Hrvatima , pa se budale od zavisti pobiše. Što ćeš osobno sam npr. nekoliko puta kod ženskog roda bolje prošao kada sam smeće , nego kada sam bio gospodin…. 😉 Ma ko nije , a opet onog koga stvarno voliš ili poštuješ prema njemu se ponašaš sa dozom respekta, pa npr. ne navališ ko sivonja 🙂

Takav je svijet… Šteta ćirilice Fon unger , jer ipak premalo ljudi zna ćirilicu 😉 Tvoje pravo pa tko zna neka pročita, solidno napisano.

Фон унгер
Gost
Фон унгер
3 godine prije
Reply to  Busola

Иначе вођа Финаца Карл Густав мајернхамп је учесник Руско јапанског рата био рањен и одликован највишим одликовањима, после револуције као вођа финских бјелих активно ратује против Совјета, и тај рат се више мање протеже до краја другог свјетског рата иначе велики број Финаца је учествовао у опсади Лењинграда. Моје мишљење пројекат финска гадан промашај иако је донјела 200 година мира са шведима боље би било да су населили Русе на подручје финске и асимилирају то мало становништва што су затекли у тих десетак финских племена. Ћирилица па поштујем своје али зато буди сигуран и да цјеним твоје поздрав.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik