fbpx

Je li Putin posjetio samo Beograd ili je najavio povratak Rusije na “zaboravljeni” Balkan?

Vladimir Putin i Aleksandar Vucic

Na službenoj internetskoj stranici Međunarodnog raspravnog kluba Valdai, ekspertno-analitičkog centra koji je osnovan 2004. godine u Velikom Novgorodu i koji svake godine održava veliku konferenciju na kojoj Vladimir Putin i drugi visoki ruski dužnosnici i stručnjaci iznose svoje vizije o budućnosti Rusije i svijeta, nakon posjete ruskog predsjednika Beogradu su objavljeni materijali za koje bi se moglo reći da vjerojatno najbliže odražavaju službeni stav Kremlja prema Srbiji i regiji.

Analize Putinove posjete u beogradskom tisku su bile raznovrsne, od pretjeranih hvalospjeva proruskih analitičara do degutantnih navoda liberalnih prozapadnih medija “kako se u središte Beograda tog dana sjatila krezuba sendvičarska Srbija da oda počast dvojici voždova koji to niti jesu, niti zaslužuju toliku pozornost”.

Umjesto ovih napisa, čak i ruskih medija naklonjenih ili ne većem angažmanu Moskve na Balkanu, vrijedi pročitati članak stručnjaka Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti i člana Ruskog vijeća za međunarodne poslove Aleksandra Pivovarenka, koji u uvodu tvrdi da je Srbija “avangarda ruske politike na Balkanu“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 17. siječnja 2019. srdačno primljen u Srbiji, koju je posjetio službeno. To je Putinov četvrti posjet Beogradu. U Srbiju je došao dva puta kao predsjednik i jednom kao premijer. Prema riječima Aleksandra Pivovarenka, višeg istraživača Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, danas stajališta Rusije izuzetno ovise o općoj situaciji i širokom rasponu međuodnosa u jugoistočnoj Europi.

“Balkan se u “Konceptu vanjske politike Ruske Federacije – 2016.”, za razliku od prethodnog koncepta iz 2013. godine, uopće ne spominje. Stavovi Rusije danas izuzetno ovise o općoj situaciji i širokom rasponu međusobnih veza u jugoistočnoj Europi. Za razliku od drugih zemalja, prisutnost Rusije u regiji ograničena je uglavnom na srpski prostor. To razlikuje Rusiju od Turske, koja je sposobna okupiti Aleksandra Vučića i vođu bosanskih muslimana Bakira Izetbegovića za istim stolom i istovremeno provoditi gospodarske projekte u južnim dijelovima Srbije sa  značajnim muslimanskim stanovništvom, kao u regijama Preševo, Bujanovac i Medveđa. U tim uvjetima možemo govoriti samo o taktičkim ciljevima, kao što je izgradnja Turskog toka i provedba jednog do dva investicijska ili infrastrukturna projekta”, piše Aleksandar Pivovarenko.

Implikacije posjete ruskog predsjednika iz perspektive pristupanja Srbije EU

Vladimir Putin u Srbiji
FOTO: Vladimir Putin prilikom posjete Srbiji

“Među svim zemljama takozvane “Balkanske šestorke”, koju čine Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo, Srbija se, uz Crnu Goru, smatrana najvjerojatnijim kandidatom za ulazak, a kao datum mogućeg ulaska Srbije u EU se spominje 2025. godina. U međuvremenu, čak i ako Srbija ispuni sve zahtjeve Bruxellesa o Kosovu, to jest, potpuno diplomatsko priznanje zasnovano na načelu nepovredivosti granica, to Srbiji ne jamči ulazak ako EU nije voljna provesti sljedeće proširenje. Tijekom posljednjeg sastanka u Beogradu je potpisano više od 20 međuvladinih sporazuma između Rusije i Srbije, uključujući i područje nuklearne energije i IT sektora. Tome se može radovati, jer odnosi između zemalja postaju sve raznovrsniji i manje ovisni o agendi nafte i plina. Može se primijetiti da su uzete u obzir preporuke stručnjaka koji su inzistirali na diverzifikaciji rusko-srpskih odnosa. Međutim, postoji problem praktične provedbe tih sporazuma, budući da je jedan od zahtjeva Europske unije upućen Beogradu još 2014. bio “neiskorištavanje” koristi od nesvrstanosti Srbije u politici provedbe sankcija protiv Rusije”, podsjeća ruski stručnjak.

Na jedan ili drugi način je u interesu Beograda širok raspon sporazuma, jer mu se povećava manevarski prostor u odnosima s Bruxellesom i Washingtonom. Beograd to može iskoristiti kao adut, povećavajući ili smanjujući intenzitet suradnje s Rusijom, ovisno o razvoju odnosa s Bruxellesom. Posjet ruskog predsjednika može doprinijeti koncesijama Beograda kosovskim Albancima.

“Paradoksalno, ali posjet ruskog predsjednika može doprinijeti ustupcima Beograda kosovskim Albancima, zato što je i sam zvanični Beograd zainteresiran za što skorije okončanje “kosovskog pitanja”, čak i kroz ustupke. Proteklih godinu i pol Beograd se suočio s diplomatskim pritiskom iz Bruxellesa i Washingtona. S druge strane, Aleksandar Vučić je unutar Srbije najavio početak “iskrenog dijaloga”, a vjerojatni ishod bi trebao biti priznavanje “objektivne stvarnosti” i izrada “pragmatičnog mirovnog ugovora” s Albancima. Mogući scenarij razvoja situacije u Srbiji je održavanje proljetnih prijevremenih parlamentarnih izbora, što je najavljeno krajem prosinca. Cilj vladajuće Napredne stranke je postizanje velike zastupljenosti u parlamentu, što bi trebalo osigurati automatizaciju donošenja odluka,  uključujući i pitanje Kosova. Ako se to dogodi, možemo očekivati promjene ustava Srbije i odredbe prema kojoj su Kosovo i Metohija sastavni dio teritorije Srbije. Istodobno, Vučić se sučeljava s opozicijom kojoj se ne sviđa ni stil njegove vladavine ni sporazumi koje on promiče za Kosovo. Skupovi u središtu Beograda se održavaju svaki tjedan. Osim toga, Vučića ne podržava ni niz visokih hijerarha Srpske pravoslavne crkve. Može se reći da je izborna kampanja u Srbiji već počela. Podrška Rusije, koja se dala rukovodstvu zemlje tijekom posjeta 17. siječnja, izgleda kao određena popustljivost za donošenje odluka koje se smatra prikladnima”, nastavlja Pivovarenko.

Uloga Srbije u Turskom toku

turski tok
FOTO: Planirana gasna infrastruktura

Povijest Južnog toka pokazuje da je prerano govoriti o bilo kojoj ulozi Srbije do samog pokretanja projekta. Međutim, stav Srbije se nije bitno promijenio i preko teritorija zemlje bi trebao ići plin u glavni dio Europske unije. Položaj Srbije također omogućava izgradnju ogranaka na njezinom teritoriju, koji će ići u susjedne zemlje. Odluka o proširenju podzemnog skladišta plina Banatski Dvor sugerira da Srbija može postati glavni distribucijski centar za ruske energente.

“No, kao i u prethodnom projektu, stav Srbije ovaj put ovisi ne samo o Bugarskoj, već i Turskoj. Uloga Turske se nakon pokretanja plinovoda TANAP značajno povećala, a još više će se povećati nakon puštanja u rad Transjadranskog plinovoda (TAP).

TAP će prolaziti kroz područje Grčke i Albanije. S obzirom na veliku naklonost EU turskom projektu, vjerojatno je da će izgradnja ogranaka prema sjeveru i Hrvatskoj stvoriti konkurenciju rusko-srpskoj ruti. Zbog svega toga je Beograd vrlo osjetljiv na pozicije Ankare, Washingtona i Bruxellesa.

Ne zaboravite na američke planove za izgradnju LNG terminala u Hrvatskoj, kao i na razvoj polja na Cipru, oko kojih su Turska i EU u sukobu. 2019. mora donijeti izvjesnu sigurnost o budućnosti svih tih projekata”, piše Pivovarenko i predviđa da će se Moskva više angažirati u odnosima s Beogradom nego što je bio slučaj proteklih godina.

Kuda ide Balkan?

Srbija Balkan Jugoslavija YU

Ranije je Klub Valdai objavio veliko izvješće o Balkanu, pod naslovom Kuda ide Balkan? U kojem podsjeća kako zapadni mediji i političari Rusiju predstavljaju kao čudovište koje “diskreditira integracijske napore Zapada”. Prema tim navodima, Moskva je intervenirala u izborni proces u Crnoj Gori, planirala ubiti crnogorskog vođu, stvara prepreke Srbiji i Makedoniji na njihovom ispravnom putu, “stavile je svoju ruku” na hrvatsku ekonomiju, čime je Zapad, paradoksalno, potvrdio status Rusije kao “svjetske sile” u očima balkanske javnosti. Prema tom izvješću se ta situacija može i treba koristiti.

Unatoč perifernom položaju i demonstrativnom “arhaizmu”, moderni Balkan je vrlo dinamična regija. Tijekom proteklih 28 godina se broj država u regiji udvostručio. 1991. se na Balkanu moglo računati na pet država – Jugoslaviju, Grčku, Bugarsku, Rumunjsku i Albaniju. Danas se, prema različitim procjenama, od 7 do 11 zemalja može pripisati balkanskoj regiji.

Promijenio se i značaj Balkanskog poluotoka na europskoj razini. To je prestala biti regija koja se bavi isključivo unutarnjim problemima. Balkan je postao otvoreniji prema svijetu i, prije svega, prema susjednim regijama. Od ranih 2000-ih tranzitna vrijednost tog područja stalno raste i zbog toga sve više vanjskih aktera pokazuje interes za regionalne procese, piše u izvješću Valdai Kluba objavljenom tijekom godišnje konferencije održane krajem prošle godine.

Sada se ovdje može računati na oko devet sila, koje imaju značajan vanjski utjecaj na regiju i u mnogim aspektima ostvaruju višesmjerne ciljeve. Tako Balkan vraća titulu jedne od najsloženijih regija svijeta. Ako je prije gotovo jednog stoljeća regija u velikoj mjeri bila prepuštena samoj sebi, danas se vidi razvoj unutarnjih političkih procesa i sve veći vanjski utjecaj. U međuvremenu, aktivna i naredbodavna vanjska intervencija ne rješava sve veće unutarnje eksplozivne probleme, kako političke tako i društveno-ekonomske.

Zahtjev za Rusijom u regiji još uvijek postoji. Čudno je što je on u velikoj mjeri potaknut anti-ruskom informativnom kampanjom koju je Zapad pokrenuo 2014. godine.

Napori Zapada da Rusiju predstavi kao čudovište koje diskreditira integracijske napore Zapada su, paradoksalno, Rusiju u očima balkanske javnosti prikazali kao “svjetsku silu”. Pravoslavne i tradicionalno proruske snage u regiji su to vidjele kao oživljavanje “imperijalne” Rusije. Ostatak ruski povratak na svjetsku scenu vidi kao globalnu alternativu, koja je zanimljiva za balkanske političke krugove koji povijesno dobivaju dividende od igranja na proturječja velikih sila. To Rusija može i treba koristiti.

Srbija nakon Putina

Aleksandar Vučić i Ana Brnabić
FOTO: Aleksandar Vučić i Ana Brnabić

Za ruski analitički centar je komentar napisao i Dejan Novaković, koji tvrdi da je najvažniji događaj početkom ove godine u Srbiji vjerojatno posjet predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina. Pokazivanje “mišića” od strane srpskih vlasti u vezi s tim bilo je podsjetnik Europskoj uniji, Kosovu i opoziciji da su i oni voljeni u Moskvi. Vlasti u Beogradu razmišljaju kako to upotrijebiti da ostvare novu pobjedu na predstojećim izborima ovog proljeća i zloupotrijebe u daljnjim odnosima s EU i Sjedinjenim Državama.

Nesumnjivo je da govorimo o dolasku najkarizmatičnijeg svjetskog vođe našeg vremena. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je ujedno najpopularniji političar u Srbiji. To se vidjelo u komentarima javnosti i medija dan nakon njegova posjeta, koji je dao prednost u ravnoteži i ključnu točku u korist Rusije na Balkanu.

“Što se tiče statusa Kosova, Vladimir Putin je jasno stavio do znanja i naglasio da Rusija ima čvrsto stajalište i da se rješenje problema mora tražiti tijekom pregovora koji se temelje prvenstveno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, piše Novaković, čime se odaljava od mišljenja ruskog eksperta za Balkan Aleksandra Pivovarenka.

Prema njegovom mišljenju će više od 20 međudržavnih sporazuma i drugih dokumenata, koje su Putin i Vučić potpisali tijekom sastanka u Beogradu, dodatno ojačati gospodarske odnose dviju zemalja u budućnosti. Posebno je važna daljnja modernizacija srbijanske vojske kupovinom ruskog oružja i sudbina Turskog toka kroz Srbiju. Obje strane su jasno izrazile interes za ova područja. Vučić je naglasio iste interese Njemačke i Srbije u vezi ruskog plina, ali  bi se Srbija “radije složila s prolaskom plina preko Bugarske nego Ukrajine”. Naravno, odluka EU bit će presudna za buduću sudbinu plinovoda, ali sve sugerira da bi mogući otpor Bruxellesa izazvao veliki bijes u vrhu vlasti Mađarskoj i Slovačkoj.

Rusija na Balkanu – Sjena strateškog suparništva

Aleksandar Vucic Vladimir Putin Patrijarh Irinej
FOTO: Aleksandar Vucic, Vladimir Putin i Patrijarh Irinej

Svi stručnjaci koji su komentirali temu se slažu da ovo nije bio samo posjet Srbiji, nego poruka široj regiji koju je Moskva poslala iz Beograda.

Docent Visoke škole ekonomije na ruskom Nacionalnom istraživačkom sveučilištu i  članica Instituta za Europu Ruske akademije znanosti, Ekaterina Entina, piše kako je strateški cilj ruske politike na Balkanu očuvanje svojih pozicija u vlastitom civilizacijskom području, koje je povijesno uključivalo južnoslavenski prostor. Taktički zadaci trebaju osigurati nesmetan rad ruskih tvrtki, prvenstveno energetskih, na tržištu Balkana i uravnotežiti utjecaj NATO pakta u regiji. Obećavajući taktički cilj mogao bi biti cjelovito uključivanje, možda čak i pokretanje sveobuhvatnog rješenja “balkanskog pitanja” u obliku međunarodne konferencije.

Najintrigantnija tema Putinove posjete Beogradu je njezin mogući utjecaj na pregovore Beograda i kosovskih Albanaca o statusu Kosova. U svom službenom govoru je ruski predsjednik izrazio dvije točke u vezi s tim pitanjem.

Prvi, koji u potpunosti zadovoljava Aleksandra Vučića, jeste da su pregovori između Beograda i Prištine i relevantnih sporazuma stvar srpske i albanske strane. Drugo, Putin je dodao kako bi ovu odluku trebalo donijeti “na temelju Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, tvrdi Ekaterina Entina.

Ranije predsjednik Srbije nije mogao biti zadovoljan, jer je tijekom 2018. godine nekoliko puta izrečena mogućnost potpisivanja sporazuma o razgraničenju između Kosova i Srbije, uključujući teritorijalnu razmjenu, što bi značilo i izlazak izvan propisa rezolucije.

Ipak, do kraja prošle godine su pregovori između Beograda i Prištine zapravo došli u slijepu ulicu, a srpski predsjednik je ponovno počeo izjavljivati da se pitanje Kosova ne može riješiti “ovdje i sada”. Je li to zbog sporazuma s Moskvom ili isključivo u domaće političke svrhe, danas je retoričko pitanje. Odgovor na to ćemo vjerojatno vidjeti u proljeće ove godine.

Međutim, formalno je posjet, barem njegov otvoreni dio, naglašeno bi ekonomski, iako je financijski obujam potpisanih sporazuma i protokola o namjeri minimalan – oko 600 milijuna eura u budućnosti i 200 milijuna sada. Nažalost, posjet ruskog predsjednika nije doveo do potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Euroazijskom ekonomskom unijom, što ne bi išlo u prilog europskim partnerima Srbije. Broj i kvaliteta potpisanih sporazuma Bruxellesu nude priliku da jasno pokaže manju prirodu ruske gospodarske uloge u regiji.

S moralnog stajališta, opseg organiziranog sastanka i njegova toplina omogućili su NATO paktu i njegovim zemljama članicama da povećaju i pritisak na Beograd u smislu jačanja vojno-tehničke suradnje i interoperabilnosti, kao i za jačanje antiruske informativne kampanje u regiji. Malo je vjerojatno da bi ovaj posjet mogao imati ozbiljan utjecaj na izglede za članstvo Srbije u EU. Umjesto toga, koristit će se kako bi se u pravom trenutku koristila opcija “požurivanja Beograda”.

Kako otkrivamo, Vladimir Putin je u Beograd došao da se dogovori oko ulaska Srbije u područje slobodne trgovine s euroazijskom ekonomskom unijom, dogovori daljnju vojno-tehničku suradnju i osigura pristanak Srbije za sudjelovanje u nastavku projekta Turski tok. Od svega navedenog je postignut tak mali dio, barem službeno. S druge strane kako tvrdi stručnjak Aleksandar Pivovarenko, posjet Putina ipak pokazuje vraćanje Rusije u regiju, koja u trogodišnjem konceptu ruske vanjske politike 2016. uopće nije spomenuta, posebno ne kao prioritet. Iako se on tijekom proteklih godina prilagođavao okolnostima, “Koncept vanjske politike Ruske Federacije – 2016.” istječe ove godine, i bit će zanimljivo vidjeti novi. Mnogi u Putinovom posjet Beogradu vide najavu povratka Rusije na Balkan, ali u kojoj mjeri, to ipak ovisi o zemljama regije i same Srbije, u ovom konkretnom slučaju.

Valdai Club

 

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
75 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik