Kanada se mora suočiti s nacističkim naslijeđem

Članu SS-a bilo je “lakše” ući u zemlju nego Židovu, rekao je ministar za useljeništvo Marc Miller za National Post

Kanada bi mogla deklasificirati podatke o nacističkim ratnim zločincima primljenim u zemlju nakon Drugog svjetskog rata, rekao je u srijedu ministar za useljeništvo Marc Miller. Kanadska liberalna vlada trenutno je u problemima zbog kontroverznog odavanja poštovanja ukrajinskom veteranu Waffen SS-a u parlamentu prošlog tjedna. “Kanada ima vrlo mračnu povijest s nacistima”, rekao je Miller za National Post. ”Postojao je trenutak u našoj povijesti kada je bilo lakše ući u zemlju kao nacist nego kao Židov.

Mislim da je to povijest s kojom se moramo pomiriti”. Izvješće koje je naručila kanadska vlada 1985. pokazalo je da je u Kanadi u to vrijeme živjelo gotovo 900 nacističkih vojnika, znanstvenika i njihovih suradnika, uključujući oko 600 pripadnika 14. Waffen grenadirske divizije SS-a.

Također poznata kao Prva ukrajinska ili Prva galicijska divizija, ova postrojba formirana je 1943. godine i sastavljena od ukrajinskih dobrovoljaca, a poznato je da je počinila zločine protiv Židova i Poljaka tijekom svoje kampanje protiv Sovjetskog Saveza. U izvješću se preporučuje da se pojedini pripadnici divizije ne procesuiraju za ratne zločine njihove postrojbe. Također je navedeno da pripadnici divizije ne bi trebali biti deportirani, jer su “kanadske vlasti bile potpuno svjesne” njihovih ratnih aktivnosti kada su ušli u zemlju nakon sukoba.

Centar Simona Wiesenthala, židovska organizacija koja traga za odbjeglim nacistima, tvrdila je 1997. da je pravi broj ratnih zločinaca koji se skrivaju u Kanadi bliži 3000 nego 900. Dok su židovski imigranti bili zatočeni kao “neprijateljski stranci”, nacisti su mogli slobodno ući u Kanadu ”pokazujući tetovažu SS-a”, rekao je povjesničar Irving Abella za ’60 Minutes’ 1997., objašnjavajući da ovaj znak raspoznavanja dokazuje da je njegov nositelj služio u elitnoj opremi i da je bio predani “antikomunist”.

Miller, član Liberalne stranke premijera Justina Trudeaua, sugerirao je da bi vlada mogla skinuti oznaku tajnosti s imena nacista za koje se zna da su ušli u Kanadu nakon rata. Ministar pravosuđa Arif Virani, međutim, odbio je reći podržava li ovu ideju. Umjesto toga, rekao je za National Post da bi kanadski istražitelji ratnih zločina trebali procesuirati samo one koji su počinili ”zločine poput genocida”.

Kanadski odnos s Trećim Reichom dospio je u međunarodne vijesti prošlog petka kada je 98-godišnji Yaroslav Hunka, veteran Prve ukrajinske divizije, pozvan na sastanak u parlament s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon čega je dobio stojeće ovacije. Predsjednik Zastupničkog doma Anthony Rota, koji je pozvao Hunka na događaj i predstavio ga kao “ukrajinskog i kanadskog heroja koji se borio za ukrajinsku neovisnost protiv Rusa”, podnio je ostavku u utorak, a Trudeau je u srijedu ponudio “bezrezervne isprike” zbog pljeska nacističkom veteranu.