”Nećemo dopustiti da Iran poboljša svoje nuklearne kapacitete”, kaže premijer Netanyahu dok Teheran u isto vrijeme krivi Izrael za napad na postrojenje Natanz

Jedan dan nakon incidenta do kojeg je došlo u iranskom pogonu za obogaćivanje urana, za kojeg je krivnja bačena na izraelske špijune, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će se njegova zemlja braniti od iranske agresije i terorizma.

Ne spominjući izravno incident u Iranu, Netanyahu nije štedio riječi koje je upotrijebio kao opomenu Teheranu, nazvavši ga najvećom prijetnjom s kojom se Izrael suočava na Bliskom istoku.

“Iran nikada nije odustao od osmišljavanja nuklearnog oružja. Iran dosljedno i bezobrazno poziva na uništenje Izraela i radi na tom cilju“, rekao je izraelski čelnik.

”Nikada neću dopustiti Iranu da dobije nuklearnu sposobnost niti da izvrši svoj genocidni cilj uništenja Izraela. Izrael će se nastaviti braniti od iranske agresije i terorizma.”

Netanyahu se obraćao novinarima s gostujućim američkim ministrom obrane Lloydom Austinom, koji je svom domaćinu osigurao nepokolebljivu podršku Washingtona u održavanju izraelske vojne prevlasti na Bliskom istoku. Obojica dužnosnika pokrenuli su Yom Ha Shoah, izraelski Dan sjećanja na holokaust, koji je obilježen ranije u travnju.

U nedjelju je Iran izvijestio o nestanku struje u svom pogonu za obogaćivanje urana u Natanzu, optužujući za to Izrael. Izraelski i američki mediji izjavili su da su njezini izvori potvrdili da je nestanak struje rezultat tajne operacije, koju je provela izraelska obavještajna agencija Mossad. Ofenzivna cyber operacija izazvala je eksploziju opreme za proizvodnju električne energije, potvrdili su mediji. Iran nije ponudio detalje o šteti u Natanzu.

Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif tvrdio je da je navodni čin sabotaže trebao potkopati pregovore koji bi se odvijali uz posredovanje EU u Beču, gdje SAD i Iran pokušavaju pronaći način za spašavanje nuklearnog sporazuma, potpisanog između Irana i glavnih svjetskih sila 2015. godine. Dogovor je trebao spriječiti Iran u dosezanju točke s koje bi mogao početi s proizvodnjom nuklearnog oružja. Teheran je porekao posjedovanje nuklearnog vojnog programa, ali je prihvatio ograničenja na svoju nuklearnu industriju u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija i druge beneficije.

Izrael se glasno usprotivio nagodbi, ali nije uspio spriječiti potpisivanje, do kojeg je došlo pod Obaminom administracijom. Donald Trump stao je na stranu Izraela o tom pitanju i povukao se iz sporazuma, poznatog kao JCPOA, 2018. godine. Američko povlačenje iz sporazuma nastalo je kao dio politike pritiska na Iran, koja se nastavlja nametanjem teških ekonomskih sankcija.

Teheran je započeo odricanje od svojih obveza iz sporazuma godinu dana kasnije, pokušavajući iskoristiti europske potpisnike za pomoć u uklanjanju jednostranih američkih sankcija. Pregovori u Beču trebali bi usmjeriti SAD i Iran u smjeru s JCPOA.

Iran, koji je u prošlosti bio izraelski saveznik pod američkom vlašću šaha Mohammada Reze, neprijateljski je raspoložen prema židovskoj državi od Islamske revolucije 1979. godine. Izraelsku vladu smatra ilegalnim “cionističkim režimom,” a Izrael državom koja zauzima područja, koja navodno pripadaju palestinskom narodu. Dvije nacije bile su uključene u dugotrajni posrednički rat u Siriji i drugdje.