Njemačka predaje veći deo komande vojske NATO-u

Većina Bundeswehra (njemačke oružane snage) bit će pod komandom NATO-a do 2025. godine, sa oko 35.000 vojnika postavljenih na “najviši nivo pripravnosti”, najavio je ministar odbrane Boris Pistorius tokom uvodnog govora na vašingtonskom Univerzitetu Johns Hopkins u četvrtak.

Najava dolazi u trenutku kada se Njemačka bori da riješi velike nedostatke osoblja i opreme u svojoj vojsci, a mnogi zamjenski artikli kupljeni za Bundeswehr šalju se kao pomoć Ukrajini u njenom sukobu s Rusijom. Parlamentarni izvještaj u martu otkrio je da vojska također “stari i smanjuje se”, sa 20.000 nepopunjenih pozicija i “veoma visokom” stopom napuštanja.

“Sigurnost naših saveznika je naša sigurnost. Stoga će do sljedeće godine većina Bundeswehra biti stavljena pod komandu NATO-a”, rekao je Pistorius u svom govoru u četvrtak, dodajući da će “približno 35.000 njih biti na dva najviša nivoa pripravnosti”.

Ministar je rekao da je fokus Berlina i dalje na “zaštiti naših saveznika na istočnom krilu NATO-a” i ukazao na nedavne poteze Njemačke da poveća svoje vojno prisustvo u regionu. Prošlog mjeseca Njemačka je poslala prethodni tim vojnika u Litvaniju kao dio plana za uspostavljanje oklopne brigade pune snage od 4.800 vojnika, koji će biti trajno stacionirani u baltičkoj državi koja graniči s Rusijom do 2027. godine. Tada je Moskva rekla ovaj potez bi zahtijevao poduzimanje “specijalnih mjera” kao odgovor.

Govoreći o raspoređivanju Litvanije u SAD, Pistorijus je to nazvao “slučajem bez presedana u nemačkoj istoriji” i “jasnim signalom” ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da će “svaki pedalj” teritorije NATO-a biti odbranjen.

Ranije tokom dana, Pistorijus se sastao i sa svojim američkim kolegom, ministrom odbrane Loydom Austinom, i otkrio da je Berlin kupio tri višecevna raketna bacača HIMARS američke proizvodnje za Ukrajinu.

„Oni dolaze iz zaliha američkih oružanih snaga i mi ćemo ih platiti“, rekao je on. HIMARS lanseri su postavljeni na šasiju kamiona i mogu brzo ispaliti više projektila. Pistorijus je prokomentarisao i mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka u Njemačkoj kako bi pomogao u rješavanju njenih kadrovskih pitanja, rekavši da je njena odluka da ukine regrutaciju 2011. godine bila “greška”.

Vremena su se sada promijenila, rekao je, i “uvjeren sam da je Njemačkoj potreban neki oblik regrutacije.” Čini se da je njemački kancelar Olaf Scholz manje zainteresiran za tu ideju, rekavši prošle godine da ponovno uvođenje nacrta “nije dobra ideja”.